Povežite se sa nama

MONITORING

Slušaj ili idi

Objavljeno prije

na

Monotoniju svakodnevnih vijesti o najavljenim otkazima, štrajkovima zbog neisplaćenih zarada, rastućim dugovima i gubicima, poremetila je jedna, doduše, nezvanična najava: Vlada sprema otkaz Ljubiši Krgoviću, predsjedniku Savjeta Centralne banke Crne Gore. Ideja je proizvod nezadovoljstva premijera Mila Đukanovića i potpredsjednika i ministra finansija Igora Lukšića načinom na koji se CBCG postavila u vrijeme krize. U najkraćem, umjesto da otpusti dizgine i dozvoli da se sav dostupan novac upumpa u onemoćali privredni i državni sistem, Krgović i njegovi saradnici vode brigu o ljudima koji su svoj novac povjerili na čuvanje ovdašnjim bankama i odbijaju da obaveznu rezervu poslovnih banaka svedu na minimum minimuma. Centralna banka je, doduše, proljetos već napravila ozbiljan ustupak, dozvoljavajući komercijalnim bankama da četvrtinu obavezne rezerve iskoriste za kupovinu državnih obveznica, kako bi makar privremeno zakrpili rupe na ovogodišnjem budžetu. Pokazalo se da to ne zadovoljava apetite ni bankara ni države. U ZAČARANOM KRUGU: Tako se Ljubiša Krgović našao u začaranom krugu Mila Đukanovića. S jedne strane je premijer, šef tima koji kroji makroekonomsku politiku, briži o ekonomskom i socijalnom prosperitetu građana Crne Gore, donosi važne strateške odluke i personalna rješenja. Đukanović to radi skoro dvije decenije. I jedna od konstanti njegove politike u tom periodu jeste krajnje nemaran odnos prema svima koji su svoj novac povjerili na čuvanje bankama. Od stare devizne štednje, preko gazda Jezde i mame Dafine…pa sve do prošlogodišnjeg Zakona o bankama, nesigurnost finansijskog sektora jedna je od konstanti Đukanovićeve vladavine.

Na drugoj strani je Đukanović bankar. On je važan akcionar, a porodično i većinski vlasnik Prve banke Crne Gore koja je svojom gramzivom poslovnom politikom otvorila vrata finansijske krize u Crnoj Gori. Taj požar se danas gasi novcem poreskih obveznika. Javnost zna da je Vlada, direktnom intervencijom, u Đukanovićevu Prvu banku ubrizgala 44 miliona eura, uz jedinstvenu godišnju kamatu od 2,5 odsto. Manje je poznato da je krajem prošle godine država našim novcem izmirivala kredite koje je Prva banka širokogrudo davala preduzećima u većinskom vlasništvu države. “Po osnovu otkupa kredita kod Prve banke Crne Gore država je sa više od 13,3 miliona eura izmirila kreditne obaveze Oboda, Željeznice i nekoliko domaćih i stranih privatnih preduzeća. Uz glavnicu, plaćena je i kamata. To je rezime Izvještaja o angažovanim sredstvima za podršku bankarskom sistemu u 2008.godini, koga je Igor Lukšić dostavio Skupštini Crne Gore. Iz Izvještaja se vidi da Prva banka nije jedina koja je dobila novac po osnovu «otkupa kredita», ali je njoj pripao najveći dio. Iznosu koji je Đukanovićeva Vlada usmjerila na račun Đukanovićeve Banke treba dodati i 20-tak miliona eura kojima je nikšićka Željezara izmirila svoje obeveze prema Prvoj. Pošto je, po svoj prilici, i taj novac stigao kao dio novog poslovnog aranžmana između Vlade i vlasnika Željezare. Sve u svemu – skoro 80 miliona eura.

Na trećoj strani obruča koji se steže oko čelnika CBCG nalazi se (pre)zaduženi biznismen Milo Đukanović. Premijer je zimus obznanio kako je i on jedan od onih koji je, skupa sa poslovnim partnerom Vukom Rajkovićem, posegnuo za višemilionskim kreditom i zarobio ga kupovinom placa na jadranskoj obali. Zato Đukanović ima razumijevanja prema onim crnogorskim investitorima koji su tuđim novcem zidali san o vlastitom bogatstvu, a danas traže da se otplata dospjelih dugova reprogramira i odloži za neka bolja vremena.

KO NE DA PARE: I premijeru i bankaru i zaduženom biznismenu treba novac. Centralna banka ne pokazuje dovoljno razumijevanja za ovu potrebu. ,,Složili smo se da CBCG ima manevarski prostor da ga iskoristi i adaptira svoju politiku u uslovima krize”, ustvrdio je premijer Đukanović nakon jednog od sve češćih sastanaka sa članovima Udruženja banaka Crne Gore. Krgović tada nije imao priliku, ili nije želio da je iskoristi, i javno kaže šta zvaničnici institucije kojoj je na čelu misle o ovom zaključku. Ili zahtjevu.

Sukob između CBCG i Vlade tinja od početka 2008. kada je DPS amandmanima u Skupštini suštinski promijenio smisao Zakona o bankama i ograničio uticaj CBCG. Nesporazumi su postali vidljivi nakon izbijanja globalne ekonomske krize, zbog različitih stavova o mjerama fiskalne i monetarne politike koju treba voditi i mogućeg aranžmana sa MMF. Sukob je novu dimenziju dobio početkom jula kada su krenula javna prepucavanja i prozivke. Počelo je tako što je Igor Lukšić Centralnoj banci spočitao odgovornost za nastalu krizu. “Upozorenja o pregrijanosti crnogorske ekonomije trebalo je ozbiljnije shvatiti”, dosjetio se Lukšić sa vremenskom distancom od 18 mjeseci i zaključio da je “Centralna banka kasno počela da suzbija ekspanzivan uticaj bankarskog sektora”. Krgović je uzvratio da su „poslije bitke svi generali pametni”.

Podsjetimo, riječ je o upozorenjima Svjetske banke i MMF-a s kraja 2007. i početka 2008. godine. Stručnjaci ovih institucija tada su upozoravali da je crnogorska ekonomija pregrijana i da bi je trebalo spremati za “meko prizemljenje”. Kako joj se ne bi dogodio “slobodan pad” kome smo svjedoci danas. Ilustracije radi, prema šturim statističkim podacima sa sajta CBCG, industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u prvoj polovini ove godina za trećinu je manja o odnosu na 2000-tu. Napravi li se poređenje sa prošlom godinom, proizilazi da je manjak skoro 50 odsto.

Bez želje da arbitrira u sporu ko je (ne)ozbiljnije shvatio tadašnja upozorenja – Vlada ili Centralna banka – Monitor podsjeća na izjavu jednog od, tada i sada, uticajnih kreatora crnogorske ekonomske politike. “Neki nam govore o pregrijanoj ekonomiji, a svaka dama koja zna da kuva zna da nešto ne može biti pregrijano ako ga prethodno ne poklopite nečim. Svi znamo da je naša ekonomija otvorena, što će reći da pregrijavanja ne može biti”, pametovao je Petar Ivanović, direktor vladine Agencije za promociju investicija (MIPA). Sada šuti, a Lukšić mu ne zamjera lošu procjenu. Srdžbu je usmjerio na CBCG.

KAD IMA VOLJE IMA I NAČINA: U spekulacijama o eventualnom odlasku prvog čovjeka CBCG nesporan je samo model. Treba donijeti novi zakon o Centralnoj banci Crne Gore, pošto važeći nije u skladu sa Ustavom. Rok za donošenje ovog propisa već je probijen, pa bi se on po hitnoj proceduri mogao naći u Skupštini. Kompletna procedura podrazumijeva da Skupština, nanovo, izabere i članove Savjeta CBCG. To, ipak, ne znači da je odlazak Ljubiše Krgovića sa mjesta prvog čovjeka CBCG gotova stvar.

Prvo, taj bi pokušaj mogao naići na protivljenje uticajnih domaćih i međunarodnih faktora. Od zvaničnika Svjetske banke i MMF-a (koji su nedavno u Srbiji demonstrirali spremnost da u sukobu izvršnih i monetarnih vlasti stanu na stranu kolega iz struke) do Duška Markovića, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, inače Krgovićevog zemljaka i prijatelja. Bitna je i procjena da li bi se Đukanoviću bankaru isplatilo dodatno unošenje nestabilnosti u ovdašnji finansijski sistem što bi promjene u CBCG nesumnjivo donijele. Na kraju, ne treba podcijeniti ni Krgovićevu vještinu političkog preživljavanja. Vlada treba novac, CBCG drži ključeve od kase – eto prostora za (truli) kompromis.

A neko bi to mogao nazvati i nastavak saradnje. Koliko god se trudili da nas uvjere u svoju profesionalnost, nezavisnost i dosljednost, zvaničnici CBCG su svojim postupcima potkopali temelje institucije koju su gradili skoro deset godina. Ne shvatajući da tako i sami sebe ostavljaju bez adekvatne odbrane. Da apsurd bude kompletan – urušavanje integriteta CBCG započeto je tako što su se tolerisale brojne nezakonitosti u poslovanju Prve banke, a sve za račun njenih uticajnih akcionara.

SAMI PALI: CBCG se mjesecima oglušivala o upozorenja stručnjaka i medija da Prva banka ima ozbiljnih problema sa likvidnošću. ,,Informacija o stanju u Prvoj banci Crne Gore plod su konkurentske borbe koja može biti nekom od koristi”, tvrdio je Krgović, dok je Skupština usvajala Zakon koji je omogućio da se u ovu Banku, bez garancije da će to osigurati njen opstanak, sliju desetine miliona državnog novca.
Iz CBCG su bukvalno do dana kada je Prva zatražila državnu pomoć uvjeravali javnost da je sa njenim poslovanjem sve u najboljem redu.

Krgović je, istovremeno, tvrdio da CBCG ,,kao nezavisni regulator ne praktikuje da objavljuje informacije koje se tiču stanja neke banke jer bi to moglo da neku od njih dovede u bolju ili lošiju poziciju”. On je bolje od bilo koga drugoga trebao znati da je to u suprotnosti sa odlukom Savjeta CBCG iz decembra 2007. godine o javnom objavljivanju mjera koje CBCG donosi prema ovdašnjim bankama.

A kada iz CBCG poruče kako Prva banka može da utiče na donošenje zakona, ali ne može da utiče na sprovođenje zakona od strane Centralne banke, onda treba i da objasne šta je bilo sa mjerama koje su još 2007. donijeli prema ovoj Banci. Da li su one bile pogrešne, ili nijesu sprovedene – uglavnom rezultata nije bilo. Zakon, takođe, pripisuje da ni jedan klijent banke ne može dobiti kredite veće od četvrtine akcijskog kapitala. To, između ostalog, znači da Prva banka nije mogla kompanijama Stanka Caneta Subotića dati kredit veći od 7,5 miliona eura. On je dobio četiri puta više.

To nije zadovoljilo nezajažljive apetite vladajuće političko-poslovne elite. Oni traže ili nove ustupke ili nove ljude. Njima je svejedno. Nama ne bi trebalo biti. Centralna banka, i sa poljuljanim integritetom, bolja je od nikakve. A upravo je to ono što već godinama traži i predlaže Veselin Vukotić, Đukanovićev poslovni partner i dugogodišnji kreator crnogorske ekonomske politike.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORUPCIONAŠKA AFERA MOŽURA NA SUDU U ŠPANIJI: Fersa štiti Đukanovića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Karlas Kol Palau – direktor španske konsultantske firme CESF Partners S.L.U. i jedan od prvobitnih posrednika nekadašnjeg španskog koncerna Fersa Energias Renovables (sada Audax Renovables) za projekat Vjetroelektrane Možura u Crnoj Gori je pokrenuo tužbeni zahtjev pred Osnovnim sudom u Barseloni 5. juna 2023. Nakon razmatranja spisa, sud u Barseloni je 15. marta ove godine odobrio pokretanje procesa. Početak građanskog suđenja je zakazan za 15. januar 2025.

 

Nakon dužeg zatišja i maratonskog izviđaja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koji traje još od novembra 2017.godine, Afera Možura je opet aktuelna. Ali,  tamo odakle je sve krenulo – u Barseloni, Španija.  Karlas Kol Palau – direktor španske konsultantske firme CESF Partners S.L.U. i jedan od prvobitnih posrednika nekadašnjeg španskog koncerna Fersa Energias Renovables (sada Audax Renovables) za projekat Vjetroelektrane Možura u Crnoj Gori je pokrenuo tužbeni zahtjev pred Osnovnim sudom u Barseloni 5. juna 2023.godine. Kol Palau traži nadoknadu štete i gubitaka u visini od 75 miliona eura od Audax Renovables (kotiranog na španskoj berzi) zbog koruptivnih mahinacija sa projektom izgradnje VE Možura. Nakon što je Kol Palau preko advokata iznio optužbe i prateću dokumentaciju (u koju je naš list imao uvid), Audax je 30. oktobra prošle godine poslao odgovor na optužbe negirajući ih. Nakon razmatranja spisa, sud u Barseloni je 15. marta ove godine odlučio da postoji osnov sumnje za iznesene optužbe i odobrio pokretanje procesa. Početak građanskog suđenja je zakazan za 15. januar 2025.

Osim Kol Palaua, i njegov bivši crnogorski partner Vladimir Vanja Popović je 28. avgusta ove godine podnio krivičnu prijavu protiv Audax-a španskoj Nacionalnoj komisiji za tržište (Comision Nacional del Mercado de Valores -CNMV), koja vrši regulaciju finansijskog tržišta i kompanija na berzi, i specijalnom tužiocu za korupciju i organizovani kriminal. Popović je optužio Audax za prevaru Audax-ovih (Fersinih) akcionara, zloupotrebu položaja, organizovanje kriminalne grupe, podmićivanje državnih funkcionera (u Crnoj Gori), utaju poreza i međunarodnu korupciju.

Kol Palau i Popović su očigledno potražili pravdu u Španiji nakon jalove pravne bitke u Crnoj Gori pokrenute još 2012. Oni su pred Osnovnim sudom u Podgorici tražili da im Audax nadoknadi obećane honorare od po 800 hiljada eura uz pripadajuće kamate shodno ugovoru i obimnoj prepisci između tadašnjih predstavnika Ferse i njih. Iznos se odnosi na dugogodišnje posredovanje kod crnogorskih vlasti u ime Ferse.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ NAČELNIKA GENERALŠTABA ZORANA LAZAREVIĆA: Politizacija bez pauze

Objavljeno prije

na

Objavio:

U priču o smjeni Lazarevića  uključili su se  i vlast i opozicija.   Opozicija  pokušaj smjene Lazarevića interpretira kao  namjeru prvenstveno struktura bivšeg Demokrtskog fronta da preuzmu komandovnje vojskom, što vlast negira. Milatović insistra da se radi o pokušaju politizacije vojske, a njegovi oponenti da predsjednik preko Savjeta pokušava  da utvrdi svoju poziciju uoči  pregovora za formiranje vlasti u Podgorici

 

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, održana krajem prethodne sedmice, zbog pisma načelnika generalštaba (GŠ) Zorana Lazarevića članovima vrhovne komande, u kom je  optužio ministra odbrane Dragana Krapovića za „djelovanje koje šteti Vojci Crne Gore i urušava njenu borbenu gotovost“, okončana je – pauzom.

“Današnja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost je pauzirana, i biće nastavljena kad to dozvole agende članova Savjeta”, saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića. Milatović je zaslužan za pauzu u slučaju Lazarević, višemjesečnom sukobu na relaciji ministar odbrane – načelnik generalštaba, ali i sukobu unutar samog Savjeta za odbranu.

Predsjednik je  ponovo na Savjetu odbio da podrži Lazarevićevu smjenu, na kojoj već duže instistira ministar Krapović. Premijer Milojko Spajić i predsjednik parlamenta Andrija Mandić podržavaju Krapovićev predlog.

Milatović je navodno na posljednjoj sjednici tražio  da se „spusti lopta“, i da Krapović odustane od zabrane koju je postavio Lazareviću vezano za aktivnosti u inostranstvu. Krapović je odbio da povuče  odluku, insistirajući da se ponaša u okviru nadležnosti.

Sukob na relaciji Krapović – Lazarević kulminirao je nakon što je načelnik generalštaba saopštio da mu je ministar zabranio aktivnosti u inostranstvu. Lazarević je to nazvao atakom na njegovu oficirsku čast i dostojanstvo, a zabrana je bila i jedan od povoda njegovog pisma članovima Savjeta.

„Ubijeđen sam da Krapović i neko još uz njega smišljeno urušava sistem odbrane države… Razlog pisanja pisma je što se on miješa u komandovanje vojskom i preuzima nadležnost Savjeta i moju. Drugi razlog je jer mi je zabranio odlazak u inostranstvo, na konferencije vojnog komiteta EU i jednog tijela NATO-a, tako da će prvi put u višegodišnjem trajanju ovih tijela, stolica Crne Gore ostati prazna. To je slučaj bez presedana i bruka za državu Crnu Goru, i ja o tome neću da ćutim”, naveo je Lazarević u pismu.

U službenoj zabilješci koju je dostavio Savjetu za odbranu i bezbjednost, obrazlažući svoju odluku o zabrani Lazarevićevih aktivnosti u inostranstvu, ministar odbrane tvrdi da je Lazarević u septembru, tokom učešća na sastanku NATO Vojnog komiteta u Pragu,  negativno govorio o radu Vlade, nekim članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, te političkoj situaciji u Crnoj Gori. Krapović tvrdi da je Lazarević tako izašao iz svojih nadležnosti. Lazarević je te navode negirao.

Prije kulminacije sukoba, činilo se da će smjena Lazarevića proteći kao i neke od ranijih smjena oficira na tim pozicijama, bez medijske pompe. Tako se odigrala smjena načelnika GŠ nakon pada vlasti Demokratske partije socijalista, u vrijeme kada je Milo Đukanović bio na čelu Savjeta za odbranu, a avgustovski pobjednici preuzeli dva mjesta u tom tijelu.

Ministarka odbrane Olivera Injac tada je smijenila  petanestak oficira, među kojima i tadašnjeg načelnika GŠ Dragutina Dakića . Smijenjeno je još dvanaest oficira ranga od majora do brigadnog generala, i dvojica podoficira, takođe uz obrazloženje da su ispunili uslove za penziju. Nezvanično, govorilo se da  ministarka “raščišćava”  ono što je u svom mandatu napravio bivši ministar odbrane iz redova DPS Predrag Bošković, koji je navodno protivzkonito i vanredno unaprijedio veliki broj pripadnika vojske. Injac je tada saopštila da je u 2020. bilo unaprijeđeno  175 vojnih lica, a od toga “nevjerovatnih 131 vanredno unaprijeđenih”.  Među njima u oktobru 2020.  vanredno je unaprijeđen u čin brigadnog generala i Zoran Lazarević.

Smjena petnestak oficira prošla je bez većih problema. Milo Đukanović, prvo nije prihvatio smjenu Dakića, pozivajući se na proceduralne propuste u načinu na koji je smjena obavljena, ali je nekoliko mjeseci kasnije, na proljeće 2021. prihvatio tu odluku. Umjesto Dakića za načelnika GŠ tada je izabran brigadni general Milutin Đurović, na predlog tadašnje ministrice Injac.

Ministar Krapović je predložio smjenu Lazarevića u avgustu ove godine, uz obrazloženje da je potrebno podmlađivnje VCG, te da je Lazarević ispunio uslove za penziju u skladu za Zakonom o vojsci.  Milatović nije prihvatio predlog, uz ocjenu da predlog za smjenu Lazarevića nije dovoljno obrazložen.

Lazarević je ispunio uslove za penziju ove godine, ali mu je prema odluci Filipa Adžića produžena služba do 2025.  Adžić je bio koordinator tog sektora  u vrijeme manjinske vlade Dritana Abazovića, a nakon smjene ministra odbrane Raška Konjevića, koji je Lazarevića i predložio za načelnika GŠ u junu 2022.  Taj izbor  prihvatili su Abazović, tada premijer i Đukanović kao predsjednik države i Savjeta.

Krapović  je za poziciju načelnika GŠ planirao pukovnika Miodraga Vuksanovića. Vuksanović je nacionalni predstavnik Crne Gore u sjedištu NATO-a u Monsu pri Savezničkoj komandi za operacije (ACO). Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, Komandno-štabnu školu u SAD 2011. i Školu nacionalne odbrane u SAD 2016.  O njegovom izboru se nije stiglo ni raspravljati.

Priča o smjeni Lazarevića i potencijalanom izboru novog načelnika GŠ odigravala se paralelno sa sukobom Milatovića i Spajića, koji se prelio i na rad Savjeta za odbranu, čije sjednice su više puta bile predmet spora i odgađanja.

Lazarević je početkom septembra  uputio pomirljivo pismo Milatoviću, tražeći od njega da prihvati Krapovićevu odluku. U pismu je saopštio  da je 35 godina časno službovao, da ne želi da bude teret nikome, te da smatra da VCG ne treba da bude u fokusu zbog političkih prepucavanja.  No, već narednog mjeseca,  sukob načelnika GŠ i ministra odbrane rasplamsao se u medijima, a potom stigao i do pravosuđa.

Lazarević je podnio  tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv Krapovića zbog diskriminacije. Ministar odbrane je  informisao vrhovnog držvnog tužioca Milorada Markovića  o “saznanju o vršenju nezakonitih radnji od strane načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića”.   Krapović je u javnost izašao i sa detaljima navodne zloupotrebe vojnog transporta u privatne svrhe od strane Lazarevića.

U priču su se uključili i vlast i opozicija. Pitanje načelnika GŠ postalo je   tema i partijskih saopštenja.  Opozicija pokušaj smjene Lazarevića interpretira kao  namjeru nove vlasti, prvenstveno strukutra bivšeg Demokrtskog fronta da preuzme komandovanje vojskom. Vlast to negira. Milatović tvrdi da se radi o pokušaju politizacije vojske koji on neće dozvoliti.  Njegovi oponenti tvrde da Milatović tako pokušava i da utvrdi svoju poziciju uoči  pregovora za formiranje vlasti u Podgorici.

Politizacija Vojske, međutim,krenula je mnogo ranije. Analitičar geopolitike i general u penziji Blagoje Grahovac tvrdi da su od 2006. godine svi generali u crnogorskoj vojsci unapređivani protivzakonito po potrebi DPS-a. “Iz toga su se izrodile posljedice koje danas trpimo”, kaže Grahovac.

On smatra da Lazarevića treba udaljiti sa dužnosti, “a odgovorna vlast bi trebalo da pokrene prekršajni i krivični postupak protiv bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, koji je potpuno inficirao biće Vojske Crne Gore”.

Lazarević je, prema informacijama Monitora, dva puta vanredno napredovao, u čin potpukovnika i u čin brigadnog generala.

Prije 13 godina, Ranko Krivokapić,  dok  je bio predsjednik Skupštine i član Savjeta za odbranu i bezbjednost,  usprotivio se predlogu tradašnjeg ministra odbrane Bora Vučinića (DPS) da Lazarević bude vanredno unaprijeđen u čin brigadnog generala.

Vučinić je  2011.  Savjetu predložio vanredna unapređenja Lazarevića,  pukovnika Rifeta Kosovca i kapetana bojnog broda Rajka Bulatovića, tadašnjeg komandanta Mornarice VCG, iako niko od njih nije, kako su pisali mediji, ispunjavao formalne uslove za redovno napredovanje. Krivokapić je  tražio dodatne informacije o postupanju Lazarevića u  sukobu Ministarstva odbrane i Sindikalne organizacije VCG koju je predvodio Nenad Čobeljić. Neki od pripadnika VCG koji su tada dobili otkaz, Lazarevića su u medijima prozivali da ih je navodno, kao Srbe, šikanirao i diskriminsao na nacionalnoj osnovi.

Lazarević je 2016. godine kao pukovnik, po odluci tadašnjeg načelnika GŠ admirala Dragana Samardžića, stupio na dužnost vojnog savjetnika u Misiji Crne Gore pri NATO. Do čina brigadnog generala je stigao je tek 2020.,kada ga je zajedno sa još 135 pripadnika VCG, u viši čin unaprijedio Predrag Bošković, uoči parlmentarnih izbora na kojima je DPS izgubio vlast.  Vučinić i Bošković danas su najglasniji u odbrani Lazarevića.

Politizacija VCG, kao i ostalih institucija, nema pauzu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TROVANJE RADNIKA U LUCI BAR: Sistem tihog ubijanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Slučaj povećanog nivoa olova u krvi 58 radnika barskog Port od Adria otkrio je nesposobnost institucija da pravovremeno pomognu i suoče se sa ovim problemom. Objelodanio je i to da se godinu dana krilo da su u okruženju Luke Bar koncentracije olova i arsena veoma visoke. Koncentracija kancerogenog i po zdravlje opasnog arsena je čak deset puta veća u odnosu na normalu

Kod lučno-transportnih radnika u barskom Port of Adria koji rade pretovar rude, olovnih koncentrata i cinka, prije dvije sedmice utvrđen je povišen nivo olova u krvi. I to ne mali, 58 od 63 testirana radnika ima vrijednost od 40 do 119 mikrograma, a tolerisana vrijednost olova u krvi čovjeka je 28 mikrograma po litru.

Zabrinutost radnika i njihovih porodica nije našla na adekvatnu reakciju u zdravstvenom, a ni ostalim državnim sistemima. Obraćali su se  izabranim ljekarima, jedan od njih i Institutu za javno zdravlje, ali pomoć nijesu dobili. Iz Instituta za javno zdravlje saopštavaju da su dobili dopis od jednog od njih i da vjeruju da su ,,kolege iz nadležnih zdravstvenih ustanova preduzele sve nepohodne mjere”.

Podaci o ugroženosti radnika ne bi se ni saznali, jer nadležni dom zdravlja nema mogućnost analize krvi na prisustvo teških metala, da turska kompanija koja upravlja Port of Adria nije svoje radnike testirala u privatnim klinikama. Saopštili su i da su nakon što su dobili rezultate, koji su pokazali da određeni zaposleni imaju nivo teških metala u krvi znatno iznad dozvoljene granice, konsultovali kliniku i dogovorili dodatne testove u Berlinu koji će ukazati na sljedeće korake – moguće liječenje i neophodne terapije ako bude bilo potrebno.

I dok su radnici čekali, tek kada su mediji objavili ovu vijest, reagovali su i nadležni. ,,Obzirom na slučajeve trovanja olovom u kompaniji Port of Adria, zahtijevam hitnu istragu i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite svih radnika“, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović i pozvao sve nadležne organe da se hitno uključe i ispitaju slučaj, jer je ugrožavanje zdravlja zaposlenih neprihvatljivo. ,,Svaka odgovorna strana mora snositi posljedice”, zaključio je Radulović.

Da se osim retorički i aktivno uključi u ovaj slučaj, ministra je pozvao predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Crne Gore, dipl. inženjer saobraćaja Veselin Pantović. On je podsjetio da su se podjelom Luke Bar dobile dvije konkurentske firme – jedna državna luka Bar, a druga privatna kojom od 2014. rukovodi turska kompanija Global Ports. ,,One se, za relativno malu količinu tereta sa ovog gravitacionog područija, bore za svaku tonu i prihvata se rad čak i bez postojanja adekvatne tehnologije, kao što je to trenutno slučaj sa pretovarom rude cinka i olova”,  ukazao je Pantović.

Ipak, nakon ministrove prozivke, institucije su se uključile. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da preliminarni rezultati nijesu za brigu: ,,Radi objektivnog informisanja javnosti, obavještavamo vas i da prvi rezultati analiza koje su poslate institutu u Beogradu ukazuju da se radi o hroničnom procesu te vrijednostima olova u krvi koje su u granicama dozvoljenog u odnosu na profesionalni angažman i izloženost zaposlenih na ovom radnom mjestu”.

Nakon toga je  prva grupa pregledana u utorak u Kliničkom centru Crne Gore, a zatim su upućeni u Beograd, na Institut „Dr Dragomir Karajović“, specijalizovanu ustanovu za medicinu rada i zaštitu stanovništva od jonizujućeg zračenja i profesionalne toksikologije.

A onda se ispostavilo da nijesu ugroženi samo pregledani radnici. ,,Na osnovu rezultata mjerenja koje je izvršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godini u okruženju Luke Bar, koncentracije olova i arsena veoma su visoke i koncentracija arsena, čak deset puta veća u odnosu na propisanu ciljnu vrijednost”, saopštio je za TVCG direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.

On je kazao i da je Institut za javno zdravlje popisao mjere koje treba da se sprovedu i ekološka inspekcija bi trebalo da, ukoliko je došlo do tih velikih prekročenja, zatvori izvor zagađenja. ,,Preporuka jeste da građani, oni koji ne moraju da idu u to područje, oko Luke Bar, da izbjegavaju dok se ne sprovedu sve mjere koje budu naložila ekološka inspekcija”, zaključio je Gazdić.

Na činjenicu da su građani Bara na opasnost od trovanja obaviješteni sa godinu dana zakašnjenja, reagovao je gradonačelnik ove opštine Dušan Raičević. ,,Odgovornost svih na rukovodećim pozicijama u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija je negdje zakazala i omogućila da se ovo kontunirano trovanje sakriva duže od godinu dana od očiju javnosti, a za to će neko morati da odgovara i pruži odgovore građanima Bara i njihovim porodicama”, naveo je Raičević.

Iz institucija opet imaju spreman odgovor – zatvaranje kompanije Port of Adria u ovom trenutku nije opcija, a koncentracije teških metala oko Luke Bar su ove godine dovedene u granične vrijednosti, izjavila je ekološka inspektorka Slavena Vuković.

Ona je priznala da je bilo prekoračenja tokom 2023, kao i 2022. godine, ali, saopštila je, Ekološka inspekcija redovno prati rad na području Luke Bar, gdje kompanije Luka BarPort of Adria vrše pretovar ruda. Navela je da prema Luci Bar pokrenuta i krivična prijava ODT-u u Baru: ,,Očekujemo četvrto mjerenje u 2024. i ja vjerujem da će nalaz biti mnogo bolji. Očekujem da ODT odreaguje na našu krivičnu prijavu koja je podnesena 5. februara ove godine, nijesam dobila nikakav poziv iz tužilaštva. Očekujem reakciju Agencije za zaštitu životne sredine koja ne reaguje od 3. maja 2023. godine osim putem medija, kao juče. U mom radu dosta zavisi kako će se oni odrediti da bih ja mogla dalje preduzimati upravne postupke”.

Stanovnici barskog naseljna pored Luke od 2019, upozoravaju na zagađenje koje svakodnevno osjećaju. Obraćali su se Luci Bar, opštini, Agenciji za zaštitu životne sredine, nevladinim organizacijama… Protiv državne Luke Bar podnijeli su krivičnu prijavu, a sada prijavu najavljuju i protiv turske kompanije.

Iz državne kompanije Luka Bar još nijesu saopštili da li su i njihovi radnici testirani i da li su kod njih otikrivene povišene vrijednosti olova u krvi. Što je za očekivati budući da se radi o istom poslu na istom prostoru.

Izjava direktora Agencije Gazdića da je tokom protekle godine u okruženju Luke Bar koncentracija arsena čak 10 puta veća u odnosu na propisanu vrijednost, izaziva dodatnu zabrinutost. Otvara pitanje da li su se radnici testirali i na prisustvo arsena, koji je dosta opasniji od olova. Arsen je opasan po život, vezuje za probleme rada srca, disanja, organa za varenje, jetre, nerava i bubrega. Kancerogen je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo