Prebukiranost škola i vrtića je problem sa kojim se djeca i njihovi roditelji već deceniju suočavaju svakog septembra u Podgorici i opšinama na primorju.

Osnovna škola Milan Vuković iz Herceg Novog najvjerovatnije neće raditi ove školske godine. Vlada je dva mjeseca prije početka školske godine utvrdila da nije bezbjedna za nastavu, zbog nestabilnosti terena i oštećenosti zgrade u kojoj je prethodne godine boravilo preko 700 učenika. Sada se traži način da se djeca raspodijele u ostalim ionako prebukiranim novskim školama.

U Podgorici se nastavlja sa starom praksom – škola Štampar Makarije u Bloku pet planirana za 800 učenika svake godine ima duplo veći broj đaka. Zahvaljujući prije svega neplanskoj gradnji novih naselja u okolini, poput Delta sitija, koji osim stanova i poslovnih prostora nemaju nikakvu infrastrukturu. Na Zlatici Osnovna škola dr Dragiša Ivanović, već godinama, izvodi nastavu u pet smjena. Koliko razborito promišljaju gradski i državni planeri govori i podatak o posljednjoj izgrađenoj školi u Podgorici 21. maj na Draču. Ovo savremeno zdanje je planirano za 1.200 učenika, a pohađa je tek nešto preko 600 učenika.

Prije nego što krenu u školu djeca tokom predškolskog vaspitanja imaju kad da se prilagode neuslovima ovdašnjeg obrazovnog sistema.

U Budvi kapacitet svih objekata javne predškolske ustanove Ljubica V. Jovanović – Maše je 500 mjesta, a upisuje se preko 1.000 djece. Vrtića i jaslica nedostaje u Baru, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru.

U Podgorici svake godine neupisano ostaje preko 2000 mališana. Prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je 35,4, što je veće i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi.

Prije par mjeseci javnosti je predstavljen Izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Ministarstva prosvjete i Savjeta roditelja o stanju u podgoričkim vrtićima. U vrtiću Suncokrili u podgoričkom naselju Blok pet u mlađoj jaslenoj grupi upisano je 70 djece, a zakon kaže da je osam mališana maksimalan broj. U izvještaju je opisano i stanje u vrtiću Poletarac 1 na Zabjelu, gdje su pomoćne prostorije, hodnici i kancelarije prenamijenjeni u ,,učionice”. U njima se koriste zajednički toaleti i kupatila. A u nedostatku kreveta djeca spavaju na dušecima, koji se polažu na pod tek nakon što se dio namještaja iznese iz ,,učionice”. Namještaj se nakon odmora vraća nazad.

Nakon objavljivanja izvještaja ministar prosvjete Predrag Bošković obećao je da će u javnim predškolskim ustanovama u Podgorici djeca od septembra boraviti u manjim grupama i novim prostorijama. Najavio je da je prostore obezbijedio Glavni grad i da bi tokom ljeta trebalo da budu završeni radovi na osposobljavanju objekata za boravak djece u vrtićima javnih predškolskih ustanova Đina Vrbica i Ljubica Popović.

Što je, tokom ljeta, urađeno još nije prezentovano. ,,Očekujemo da ćemo kao javnost uskoro dobiti i informaciju o novim zakupljenim prostorijama koje će javne predškolske ustanove rentirati u nekoliko opština, a što je najavljivano iz Ministarstva prosvjete, opet u cilju smanjenja prebukiranosti”, kaže za Monitor Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelja.

Radovi na pojedinim podgoričkim školama su vidni, kao i bojazan da će skele dočekati đake na početku školske godine.

U Podgorici se pet osnovnih i srednjih škola obuhvaćeno Programom energetske efikasnosti u javnim zgradama: OŠ Milorad Musa Burzan, OŠ Božirad Vuković Podgoričanin, Srednja stručna škola Inž. Marko Radević, SSŠ Spasoje Raspopović i SEŠ Vaso Aligrudić. Pored navedenih, programom su obuhvaćene i JPU Irena Radović, Danilovgrad, Gimnazija Petar I Petrović Njegoš, Danilovgrad, O.Š.Njegoš, Cetinje, O.Š.Bedri Elezaga Vladimir, Ulcinj. Nosilac ovog projekta je Ministarstvo ekonomije, a vrijednost je preko pet i po miliona eura. Radovi su počeli u julu, a potrajaće – planirano je da budu završeni za pet mjeseci.

Svakako je dobro voditi računa i o energetskoj efikasnosti, ali je sprešnije graditi nove škole i vrtiće. A tu, za sada, nema efikasnosti.

Iz Ministarstva prosvjete tvrde da je novac za finansiranje izgradnje predškolskih ustanova već obezbijeđen. Radi se o kreditu od 10 miliona eura od Banke za razvoj Savjeta Evrope, dobijenom u januaru 2014. Kasni se, navodno, zbog tenderskih i ostalih zavrzlama.

Ipak, do kraja ove godine trebao bi da bude završen vrtić na Zlatici. U julu je raspisan konkurs za idejno rješenje vrtića i jaslica u Bloku VI. Pored ovih planirana je izgradnja vrtića u podgoričkim naseljima – Stari aerodrom, Zagorič i Tuzi, kao i u Baru, Pljevljima i Ulcinju.

Ministartsvo prosvjete u svojim izvještajima navodi i da škola nedostaje u naseljima Delta City kvart, Stari Aerodrom, Gornja Gorica, Blok V i VI, Zlatica, Tološi. Pa je Detaljnim urbanističkim planovima predviđena izgradnja čak 14 novih osnovnih škola u glavnom gradu, između ostalog dvije na Zabjelu, Koniku i Starom aerodromu, jedne u Zagoriču, Gornjoj Gorici, Zlatici… Najavljena je izgradnja gimnazije kod Delte, srednje stručne škole u Staroj varoši i na Starom aerodromu…

Kako su ovo sve još samo planovi, i početkom ove školske godine očekuju se uobičajene primjedbe roditelja zbog prebukiranosti. ,,I dalje, na žalost, o tom problemu mnogo više pričamo nego što se konkretno radi”, kaže Kristina Mihailović.

Ona navodi da nekih pomaka ipak ima: ,,Na primjer, od predstojeće školske godine u Podgorici će jedna javna predškolska ustanova početi da radi popodne, što je dobro. Osim što će se pomoći roditeljima koji rade u popodnevnim satima, smanjiće se broj djece u grupama u poslijepodnevnoj smjeni”. Naglašava da bi to mogao biti dobar model koji bi se mogao primijeniti i u ostalim predškolskim ustanovama.

,,Tako, nije da se ništa ne dešava, ali bi bilo dobro kada bismo bili još brži jer smo se kao zemlja opredijelili da ćemo povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem do 2020. godine”, kaže ona. „Tu je i nova Strategija predškolskog obrazovanja i vaspitanja do 2020. godine, koja predviđa i neke nove modele na osnovu kojih će biti povećan broj djece koja će biti obuhvaćena ovom vrstom obrazovanja. Jedan od njih je i privatno-javno partnerstvo, što je bio i jedan od predloga koji nam je Vlada obećala da će realizovati, u odgovoru na peticiju koju smo im dostavili o hitnoj gradnji i dogradnji novih objekata. Tu, da mi znamo nije gotovo ništa urađeno, a najavljivano je još od 2013. godine kada je kao opcija pominjana mogućnost subvencionisanja cijene vrtića za djecu koja će boraviti u privatnim predškolskim ustanovama”, kaže Mihailovićeva.

Ministar prosvjete Predrag Bošković u sklopu kampanje Svi u vrtić ponavlja da je cilj da do 2020. godine 95 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje. Prema studiji UNICEF-a, sa kojim Ministarstvo prosvjete sprovodi ovu kampanju, od ukupno 22.000 djece u Crnoj Gori, uzrasta od tri do šest godina, vrtić upiše 53 odsto (preko 15.000 djece), a samo oko 40 odsto (9.000) pohađa predškolsku ustanovu. Istraživanje je pokazalo da 72 odsto mladih uzrasta do 18 godina nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice. S druge strane, rezultati PISA testiranja pokazuju da petnaestogodišnjaci koji nijesu išli u vrtić zaostaju godinu za svojim vršnjacima iz matematike, čitanja i prirodnih nauka.

Problem je što se za realizaciju tog cilja nema ni osnovnih smještajnih kapaciteta. Ako se ispune planovi, što do sada nije bila praksa, u školskoj 2019/20. Podgorica će imati povećanje od oko 1000 mjesta u vrtićima. Opet će nedostajati najmanje još toliko.

I dok problem prebukiranosti muči Podgoricu i primorje, u drugim djelovima Crne Gore, posebno na sjeveru, je konstatan manjak učenika. Broj učenika u Pljevljima se prepolovio, ove godine na Žabljaku u prvi razred kreće tek oko 30 djece, zabrinjavajuća je statistika i za Cetinje – upisano je samo 135 prvaka.

Prema posljednjim podacima Monstata u čak 11 crnogorskih opština u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je negativan prirodni priraštaj. Najcrnje je u Pljevljima – u prvih pet mjeseci u Pljevljima se rodilo 79 djece, a u istom periodu umrlo je 190 Pljevljaka, što je prirodni priraštaj minus 111. Slijede: Nikšić sa priraštajem minus 70, Herceg Novi minus 34, Cetinje minus 28, Kolašin minus 25, Žabljak minus 19, Plužine minus 18, Mojkovac minus 16, Danilovgrad minus 15, Šavnik minus 14, Bijelo Polje minus 12.

Ako se ovome doda da je Crna Gora zemlja koja, prema analizama UNICEF-a, za predškolsko obrazovanje u odnosu na stopu BDP-a izdvaja 10 odsto manje od zemalja regiona, a čak 20 odsto od zemalja Evropske unije, nije teško zaključiti kuda stremimo i što nas čeka. Ili da se oslonimo na planove i ministarska obećanja da će biti bolje u narednom periodu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari