Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREBUKIRANOST ŠKOLA I VRTIĆA: Nova školska godina, problem – stari

Objavljeno prije

na

Prebukiranost škola i vrtića je problem sa kojim se djeca i njihovi roditelji već deceniju suočavaju svakog septembra u Podgorici i opšinama na primorju.

Osnovna škola Milan Vuković iz Herceg Novog najvjerovatnije neće raditi ove školske godine. Vlada je dva mjeseca prije početka školske godine utvrdila da nije bezbjedna za nastavu, zbog nestabilnosti terena i oštećenosti zgrade u kojoj je prethodne godine boravilo preko 700 učenika. Sada se traži način da se djeca raspodijele u ostalim ionako prebukiranim novskim školama.

U Podgorici se nastavlja sa starom praksom – škola Štampar Makarije u Bloku pet planirana za 800 učenika svake godine ima duplo veći broj đaka. Zahvaljujući prije svega neplanskoj gradnji novih naselja u okolini, poput Delta sitija, koji osim stanova i poslovnih prostora nemaju nikakvu infrastrukturu. Na Zlatici Osnovna škola dr Dragiša Ivanović, već godinama, izvodi nastavu u pet smjena. Koliko razborito promišljaju gradski i državni planeri govori i podatak o posljednjoj izgrađenoj školi u Podgorici 21. maj na Draču. Ovo savremeno zdanje je planirano za 1.200 učenika, a pohađa je tek nešto preko 600 učenika.

Prije nego što krenu u školu djeca tokom predškolskog vaspitanja imaju kad da se prilagode neuslovima ovdašnjeg obrazovnog sistema.

U Budvi kapacitet svih objekata javne predškolske ustanove Ljubica V. Jovanović – Maše je 500 mjesta, a upisuje se preko 1.000 djece. Vrtića i jaslica nedostaje u Baru, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru.

U Podgorici svake godine neupisano ostaje preko 2000 mališana. Prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je 35,4, što je veće i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi.

Prije par mjeseci javnosti je predstavljen Izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Ministarstva prosvjete i Savjeta roditelja o stanju u podgoričkim vrtićima. U vrtiću Suncokrili u podgoričkom naselju Blok pet u mlađoj jaslenoj grupi upisano je 70 djece, a zakon kaže da je osam mališana maksimalan broj. U izvještaju je opisano i stanje u vrtiću Poletarac 1 na Zabjelu, gdje su pomoćne prostorije, hodnici i kancelarije prenamijenjeni u ,,učionice”. U njima se koriste zajednički toaleti i kupatila. A u nedostatku kreveta djeca spavaju na dušecima, koji se polažu na pod tek nakon što se dio namještaja iznese iz ,,učionice”. Namještaj se nakon odmora vraća nazad.

Nakon objavljivanja izvještaja ministar prosvjete Predrag Bošković obećao je da će u javnim predškolskim ustanovama u Podgorici djeca od septembra boraviti u manjim grupama i novim prostorijama. Najavio je da je prostore obezbijedio Glavni grad i da bi tokom ljeta trebalo da budu završeni radovi na osposobljavanju objekata za boravak djece u vrtićima javnih predškolskih ustanova Đina Vrbica i Ljubica Popović.

Što je, tokom ljeta, urađeno još nije prezentovano. ,,Očekujemo da ćemo kao javnost uskoro dobiti i informaciju o novim zakupljenim prostorijama koje će javne predškolske ustanove rentirati u nekoliko opština, a što je najavljivano iz Ministarstva prosvjete, opet u cilju smanjenja prebukiranosti”, kaže za Monitor Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelja.

Radovi na pojedinim podgoričkim školama su vidni, kao i bojazan da će skele dočekati đake na početku školske godine.

U Podgorici se pet osnovnih i srednjih škola obuhvaćeno Programom energetske efikasnosti u javnim zgradama: OŠ Milorad Musa Burzan, OŠ Božirad Vuković Podgoričanin, Srednja stručna škola Inž. Marko Radević, SSŠ Spasoje Raspopović i SEŠ Vaso Aligrudić. Pored navedenih, programom su obuhvaćene i JPU Irena Radović, Danilovgrad, Gimnazija Petar I Petrović Njegoš, Danilovgrad, O.Š.Njegoš, Cetinje, O.Š.Bedri Elezaga Vladimir, Ulcinj. Nosilac ovog projekta je Ministarstvo ekonomije, a vrijednost je preko pet i po miliona eura. Radovi su počeli u julu, a potrajaće – planirano je da budu završeni za pet mjeseci.

Svakako je dobro voditi računa i o energetskoj efikasnosti, ali je sprešnije graditi nove škole i vrtiće. A tu, za sada, nema efikasnosti.

Iz Ministarstva prosvjete tvrde da je novac za finansiranje izgradnje predškolskih ustanova već obezbijeđen. Radi se o kreditu od 10 miliona eura od Banke za razvoj Savjeta Evrope, dobijenom u januaru 2014. Kasni se, navodno, zbog tenderskih i ostalih zavrzlama.

Ipak, do kraja ove godine trebao bi da bude završen vrtić na Zlatici. U julu je raspisan konkurs za idejno rješenje vrtića i jaslica u Bloku VI. Pored ovih planirana je izgradnja vrtića u podgoričkim naseljima – Stari aerodrom, Zagorič i Tuzi, kao i u Baru, Pljevljima i Ulcinju.

Ministartsvo prosvjete u svojim izvještajima navodi i da škola nedostaje u naseljima Delta City kvart, Stari Aerodrom, Gornja Gorica, Blok V i VI, Zlatica, Tološi. Pa je Detaljnim urbanističkim planovima predviđena izgradnja čak 14 novih osnovnih škola u glavnom gradu, između ostalog dvije na Zabjelu, Koniku i Starom aerodromu, jedne u Zagoriču, Gornjoj Gorici, Zlatici… Najavljena je izgradnja gimnazije kod Delte, srednje stručne škole u Staroj varoši i na Starom aerodromu…

Kako su ovo sve još samo planovi, i početkom ove školske godine očekuju se uobičajene primjedbe roditelja zbog prebukiranosti. ,,I dalje, na žalost, o tom problemu mnogo više pričamo nego što se konkretno radi”, kaže Kristina Mihailović.

Ona navodi da nekih pomaka ipak ima: ,,Na primjer, od predstojeće školske godine u Podgorici će jedna javna predškolska ustanova početi da radi popodne, što je dobro. Osim što će se pomoći roditeljima koji rade u popodnevnim satima, smanjiće se broj djece u grupama u poslijepodnevnoj smjeni”. Naglašava da bi to mogao biti dobar model koji bi se mogao primijeniti i u ostalim predškolskim ustanovama.

,,Tako, nije da se ništa ne dešava, ali bi bilo dobro kada bismo bili još brži jer smo se kao zemlja opredijelili da ćemo povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem do 2020. godine”, kaže ona. „Tu je i nova Strategija predškolskog obrazovanja i vaspitanja do 2020. godine, koja predviđa i neke nove modele na osnovu kojih će biti povećan broj djece koja će biti obuhvaćena ovom vrstom obrazovanja. Jedan od njih je i privatno-javno partnerstvo, što je bio i jedan od predloga koji nam je Vlada obećala da će realizovati, u odgovoru na peticiju koju smo im dostavili o hitnoj gradnji i dogradnji novih objekata. Tu, da mi znamo nije gotovo ništa urađeno, a najavljivano je još od 2013. godine kada je kao opcija pominjana mogućnost subvencionisanja cijene vrtića za djecu koja će boraviti u privatnim predškolskim ustanovama”, kaže Mihailovićeva.

Ministar prosvjete Predrag Bošković u sklopu kampanje Svi u vrtić ponavlja da je cilj da do 2020. godine 95 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje. Prema studiji UNICEF-a, sa kojim Ministarstvo prosvjete sprovodi ovu kampanju, od ukupno 22.000 djece u Crnoj Gori, uzrasta od tri do šest godina, vrtić upiše 53 odsto (preko 15.000 djece), a samo oko 40 odsto (9.000) pohađa predškolsku ustanovu. Istraživanje je pokazalo da 72 odsto mladih uzrasta do 18 godina nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice. S druge strane, rezultati PISA testiranja pokazuju da petnaestogodišnjaci koji nijesu išli u vrtić zaostaju godinu za svojim vršnjacima iz matematike, čitanja i prirodnih nauka.

Problem je što se za realizaciju tog cilja nema ni osnovnih smještajnih kapaciteta. Ako se ispune planovi, što do sada nije bila praksa, u školskoj 2019/20. Podgorica će imati povećanje od oko 1000 mjesta u vrtićima. Opet će nedostajati najmanje još toliko.

I dok problem prebukiranosti muči Podgoricu i primorje, u drugim djelovima Crne Gore, posebno na sjeveru, je konstatan manjak učenika. Broj učenika u Pljevljima se prepolovio, ove godine na Žabljaku u prvi razred kreće tek oko 30 djece, zabrinjavajuća je statistika i za Cetinje – upisano je samo 135 prvaka.

Prema posljednjim podacima Monstata u čak 11 crnogorskih opština u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je negativan prirodni priraštaj. Najcrnje je u Pljevljima – u prvih pet mjeseci u Pljevljima se rodilo 79 djece, a u istom periodu umrlo je 190 Pljevljaka, što je prirodni priraštaj minus 111. Slijede: Nikšić sa priraštajem minus 70, Herceg Novi minus 34, Cetinje minus 28, Kolašin minus 25, Žabljak minus 19, Plužine minus 18, Mojkovac minus 16, Danilovgrad minus 15, Šavnik minus 14, Bijelo Polje minus 12.

Ako se ovome doda da je Crna Gora zemlja koja, prema analizama UNICEF-a, za predškolsko obrazovanje u odnosu na stopu BDP-a izdvaja 10 odsto manje od zemalja regiona, a čak 20 odsto od zemalja Evropske unije, nije teško zaključiti kuda stremimo i što nas čeka. Ili da se oslonimo na planove i ministarska obećanja da će biti bolje u narednom periodu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo