Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREDIZBORNA TUMBANJA: Na sitno

Objavljeno prije

na

Nije neizvjesno samo kada će se održati izbori. Nego i kako će se na rezultate tih izbora odraziti tumbanja, podjele i mimoilaženja ne samo unutar Evrope sad nego i među avgustovskim pobjednicima, pa i dogovorenim koalicijama. Svima su usta puna velikih riječi ali se, sve su prilike, igra na sitno. Svako za sebe

 

U iščekivanju vanrednih parlamentarnih izbora, te neizvjesnosti hoće li oni biti održati 11. juna ili odgođeni, desili su se još neki noviteti.  O kojima se, doduše, već neko vrijeme, šaputalo. Nesuglasice između Jakova Milatovića i Milojka Spajića, liderskog tandema Evrope sad, partije u usponu, postale su jasnije nakon što je Spajić donio odluku o modelu izlaska te partije na izbore, faktički mimo Milatovića.

Spajić je zakazao sjednicu Glavnog odbora partije ove sedmice, na kojoj je odlučeno o samostalnom izlasku Evrope sad na izbore, uprkos Milatovićevom zahtjevu da se ona, zbog njegovih obaveza, odgodi. Prema pisanju medija, Milatović je, zbog planiranog odsustva, tražio da sjednica GO bude održana u četvrtak, petak ili nekog drugog dana. Iako su, navodno, članovi GO u početku bili saglasni s tim, sjednica je ipak zakazana u ponedjeljak za srijedu. I održana. Događaj čini još intrigantnijim to što je poznato da Milatović preferira predizborne koalicije sa srodnim partijama (URA i Demokrate).

Osim što je na sjednici prevagu odnio Spajićev stav da partija treba da izađe samostalno, odlučeno je i da Spajić bude nosilac izborne liste.  Odluka je donijeta jednoglasno.

Spajić je, upitan nakon sjednice, šta znači to što su odlučivali bez Milatovića, odgovorio da je – Crna Gora najbitnija. Kao u onoj priči – najpreče je zdravlje.

„Naravno da su lični odnosi bitni, ali su to lični odnosi. Kao što sam govorio i prije, ja sam u dobrim odnosima s Jakovom. Nemamo nekih mimiolaženja. Mislimo da nam je početna tačka identična. Ljudi smo koji su se pronašli tu, ali i u završnoj tački, gdje svi želimo da budemo. Ubijeđeni smo da ćemo doći do istog cilja – bogatije, srećnije, demokratskije Crne Gore“, kazao je on.

Sudeći po Milatovićevom stavu nakon sjednice, neće biti da „nema nekih mimoilaženja“. Ovako, po njegvom mišljenju, stvari stoje:

„Mislim da nije ključno pitanje nastupa na izborima, ja bih više naveo način na koji je došlo do zakazivanje jučerašnje sjednice Glavnog odbora. To nije urađeno ni na etički, ni na način zajedništva. Mislim da vam taj odgovor dovoljno govori o mom stavu”, kazao je novinarima. Takođe je poručio: „Pobjeda na predsjedničkim izborima 2. aprila prebrzo je ispuštena”.

Različit stav o modelima izlaska na vanredne izbore Spajića i Milatovića, koji je kulminirao na ovonedeljnoj sjednici, nije jedino „mimoilaženje” dva lidera Evrope sad. Tokom prethodnih sedmica oni su javno iznosili više oprečnih sudova.

Milatović je izjavljivao da podržava učlanjenje Crne Gore u regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan, dok je Spajić objašnjavao da zemlja nije spremna za ulazak u nju. Po Milatoviću su javne finansije stabilne, po Spajiću je država pred bankrotom. Milatović se kao ministar zalagao za ukidanje neradne nedjelje, Spajić je sada protiv toga.

Priča o odnosima Spajića i Milatovića, počinje malo ranije. Nakon što je Spajić diskvalifikovan kao kandidat Evrope sad u trci za predsjednika države, i pošto je utvrđeno da je obmanjivao javnost da nema prebivalište u Srbiji i pasoš te države, Milatović je istupio rekavši da ni Spajić ni partija nisu pokazali potrebnu odgovornost, i da je izvinjenje građanima jedino ispravno. Potom je on postao predsjednički kandidat Evrope sad.

Iako su obojica nakon toga tvrdili da to nije poremetilo njihove odnose, javna mimoilaženja su intenzivirana. Posebno nakon što je Milatović pobijedio na predsjedničkim izborima. Ove nedjelje sve je samo  kulminiralo.

Evropa sad neće ući u tzv „antimafija koaliciju“, kako su svoj predizbornu savez nazvali Demokrate i Ura,  kojoj je Milatović, po svemu sudeći, bio sklon. Da li bi ta koalicija možda koštala Spajića željenog premijerskog mjesta, i da li je to mogući razlog borbe koja se nazire, uz nesuglasice koje su krenule od predsjedničkih izbora, teško je reći.

Još je teže odgovoriti kada će izbori biti održani. Iako su zakazani za 11. jun, kako je to definisao odlazeći predsjednik države Milo Đukanović,  takođe odlazeći premijer Dritan Abazović, čija je vlada oborena u parlamentu prije više mjeseci, insistira da se ukaz Đukanovića o raspuštanju parlamenta, a nakon što je Ustavni sud odbio da odlučuje o ustavnosti tog akta, poništi u parlamentu, te da izbore potom raspiše Milatović. To bi izbore odgodilo za još neko vrijeme.

„Skupština treba da donese odluku o skraćenju mandata, a onda da novi predsjednik otvori konsultacije sa svima, i sa opozicijom takođe i da, kad čuje sve subjekte donese odluku o izborima. To je jednostavan put i primjenjiv, sve van toga je nasilje, ali nije nepoznato u Crnoj Gori“, saopštio je Abazović.

Razlog za to on vidi u tome što je način na koji su izbori raspisani, po njemu, neustavan. „I tačka“.

Mediji su objavili da Abazović ima podršku dijela partija iz tzv. tridesetoavgustovske većine za taj scenario u parlamentu. No ona, prema nekim procjenama, nije dovoljna, pošto tu inicijativu nije spreman da podrži, kako pišu mediji, Demokratski front. U DF-u smatraju da izbori treba da budu održani 11. juna, kada ih je zakazao Đukanović.

Nedavno je objavljeno je da će Kolegijum predsjednice Skupštine razmatrati naredne sedmice opciju dijela parlamentarne većine o donošenju akta kojim bi se poništio ukaz Đukanovića o raspuštanju parlamenta. Ako bude postignut dogovor na Kolegijumu, akt će biti upućen u plenum, na glasanje. Nakon što bi ga Skupština eventualno usvojila, ne bi važila odluka o raspisivanju izbora za 11. jun, pa bi izbore raspisao novi predsjednik Jakov Milatović koji na dužnost stupa 21. maja.

Iako je Milatović ranije izjavio da ne postoji pravni osnov da on poništi ukaz Đukanovića, on je ove sedmice kazao da su otvorene nove mogućnosti.

„Čini mi se da neodlučivanje Ustavnog suda u odnosu na Ukaz otvara mogućnost različitih stvari. Koliko ja razumijem, bilo bi logično da se Ustavni sud prvo izjasni o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku, ograđujem se, ali koliko razumijem, pravna javnost je taj akt već percipirala kao neustavan, tako da ja pretpostavljam da će odluka Ustavnog suda biti takva”, kazao je Milatović.

Poručio je i da se neće ponašati na način kako se ponašao Đukanović, te da će uvažavati sve institucije, prije svega Skupštinu. „Ako Skupština odluči da skrati sebi mandat, ja ću se u odnosu na to blagovremeno odrediti”, ocijenio je.

Iako je do izbora zakazanih za 11. jun ostalo još samo 40 dana, predizborne liste nijesu predate. Uz to, sem pokreta Evropa sad, i najave koalicije URE i Demokrata, ostale partije još nijesu donijele odluke o nastupu na izborima.

Ne žuri se ni opozciiji. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) saopštili su da još nisu donijeli odluku o nastupu, ali da razgovaraju sa „svim potencijalnim partnerima” i da čekaju rezultate istraživanja javnog mnjenja. Socijaldemokrate (SD) su saopštile da su „uveliko sakupili potpise podrške potrebne za samostalni nastup”, ali da jedino njihovi stranački organi mogu reći šta će biti konačna odluka.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) otvorio je i sumnju da nadležni nijesu još ni pozvali OSCE da posmatra izbore.

Ta organizacija pozvala je Skupštinu i Ministarstvo vanjskih poslova da saopšte da li su i kada uputile poziv OSCE da posmatra parlamentarne izbore. Oni su naveli da su sve države članice OSCE-a, prema Kopenhaškom dokumentu OSCE-a iz 1990. godine, obavezne da pozovu posmatrače iz drugih zemalja članica da posmatraju izbore. Pojasnili su da se to u praksi radi kroz upućivanje formalnog poziva.

“Izostanak poziva ili zakašnjenje dovode do toga da nema ODIHR posmatračke misije, što se može izrazito negativno odraziti na predstojeći izborni proces”, kazali su iz CDT-a

Bez obzira što se ne žuri sa listama, kampanja ide.

Demokratski front i DPS  u susret izborima  pojačavaju poznatu retoriku. DF priča o Kosovu, a DPS nastavlja o ugroženosti Crne Gore i fašizaciji.

Odluku Abazovićeve Vlade da podrži prijem Kosova u Savjet Evrope, iz DF su ocijenili „terorističkim aktom države“. Lider DF-a Milan Knežević je razradio temu. „Sad je prava prilika, kad više nema Mila Đukanovića, da u našim crkvama i manastirama otpočne akcija za prikupljanje potpisa o povlačenju odluke o priznanju tzv. države Kosovo. Ako ovi koji su na izborima pobijedili Đukanovića misle isto što i mi, onda će odluka biti povučena. Ali se plašim da misle isto kao Đukanović, samo što to niko ne smije javno da kaže.“

Priči o Kosovu pridružili su se i koalicioni partneri URE – Demokrate. Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da podržavaju kontrolno saslušanje premijera povodom odluke da se podrži zahtjev Kosova.

„Mislim da ćemo doprinijeti ostvarenju principa transparentnosti i odgovornosti kada dođu na dnevni red ova pitanja u direktnom televizijskom prenosu“, naveo je Koprivica.

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike tako je  jednoglasno usvojio incijativu za održavanje kontrolnog saslušanja  Abazovića, povodom odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope (SE). Predsjednik Odbora Miodrag Lekić kazao je da bi saslušanje bilo 3. maja, odnosno prvog slobodnog termina nakon praznika.

Dakle, nije neizvjesno samo kada će se održati izbori. Neizvjesno je i kako će se na rezultate tih izbora odraziti tumbanja, podjele i mimoilaženja ne samo unutar Evrope sad nego i avgustovskih pobjednika, pa i dogovorenih koalicija. Svima usta puna velikih riječi, ali se, sve su prilike, igra na sitno. Svako za sebe.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo