Nije neizvjesno samo kada će se održati izbori. Nego i kako će se na rezultate tih izbora odraziti tumbanja, podjele i mimoilaženja ne samo unutar Evrope sad nego i među avgustovskim pobjednicima, pa i dogovorenim koalicijama. Svima su usta puna velikih riječi ali se, sve su prilike, igra na sitno. Svako za sebe

U iščekivanju vanrednih parlamentarnih izbora, te neizvjesnosti hoće li oni biti održati 11. juna ili odgođeni, desili su se još neki noviteti.  O kojima se, doduše, već neko vrijeme, šaputalo. Nesuglasice između Jakova Milatovića i Milojka Spajića, liderskog tandema Evrope sad, partije u usponu, postale su jasnije nakon što je Spajić donio odluku o modelu izlaska te partije na izbore, faktički mimo Milatovića.

Spajić je zakazao sjednicu Glavnog odbora partije ove sedmice, na kojoj je odlučeno o samostalnom izlasku Evrope sad na izbore, uprkos Milatovićevom zahtjevu da se ona, zbog njegovih obaveza, odgodi. Prema pisanju medija, Milatović je, zbog planiranog odsustva, tražio da sjednica GO bude održana u četvrtak, petak ili nekog drugog dana. Iako su, navodno, članovi GO u početku bili saglasni s tim, sjednica je ipak zakazana u ponedjeljak za srijedu. I održana. Događaj čini još intrigantnijim to što je poznato da Milatović preferira predizborne koalicije sa srodnim partijama (URA i Demokrate).

Osim što je na sjednici prevagu odnio Spajićev stav da partija treba da izađe samostalno, odlučeno je i da Spajić bude nosilac izborne liste.  Odluka je donijeta jednoglasno.

Spajić je, upitan nakon sjednice, šta znači to što su odlučivali bez Milatovića, odgovorio da je – Crna Gora najbitnija. Kao u onoj priči – najpreče je zdravlje.

„Naravno da su lični odnosi bitni, ali su to lični odnosi. Kao što sam govorio i prije, ja sam u dobrim odnosima s Jakovom. Nemamo nekih mimiolaženja. Mislimo da nam je početna tačka identična. Ljudi smo koji su se pronašli tu, ali i u završnoj tački, gdje svi želimo da budemo. Ubijeđeni smo da ćemo doći do istog cilja – bogatije, srećnije, demokratskije Crne Gore“, kazao je on.

Sudeći po Milatovićevom stavu nakon sjednice, neće biti da „nema nekih mimoilaženja“. Ovako, po njegvom mišljenju, stvari stoje:

„Mislim da nije ključno pitanje nastupa na izborima, ja bih više naveo način na koji je došlo do zakazivanje jučerašnje sjednice Glavnog odbora. To nije urađeno ni na etički, ni na način zajedništva. Mislim da vam taj odgovor dovoljno govori o mom stavu”, kazao je novinarima. Takođe je poručio: „Pobjeda na predsjedničkim izborima 2. aprila prebrzo je ispuštena”.

Različit stav o modelima izlaska na vanredne izbore Spajića i Milatovića, koji je kulminirao na ovonedeljnoj sjednici, nije jedino „mimoilaženje” dva lidera Evrope sad. Tokom prethodnih sedmica oni su javno iznosili više oprečnih sudova.

Milatović je izjavljivao da podržava učlanjenje Crne Gore u regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan, dok je Spajić objašnjavao da zemlja nije spremna za ulazak u nju. Po Milatoviću su javne finansije stabilne, po Spajiću je država pred bankrotom. Milatović se kao ministar zalagao za ukidanje neradne nedjelje, Spajić je sada protiv toga.

Priča o odnosima Spajića i Milatovića, počinje malo ranije. Nakon što je Spajić diskvalifikovan kao kandidat Evrope sad u trci za predsjednika države, i pošto je utvrđeno da je obmanjivao javnost da nema prebivalište u Srbiji i pasoš te države, Milatović je istupio rekavši da ni Spajić ni partija nisu pokazali potrebnu odgovornost, i da je izvinjenje građanima jedino ispravno. Potom je on postao predsjednički kandidat Evrope sad.

Iako su obojica nakon toga tvrdili da to nije poremetilo njihove odnose, javna mimoilaženja su intenzivirana. Posebno nakon što je Milatović pobijedio na predsjedničkim izborima. Ove nedjelje sve je samo  kulminiralo.

Evropa sad neće ući u tzv „antimafija koaliciju“, kako su svoj predizbornu savez nazvali Demokrate i Ura,  kojoj je Milatović, po svemu sudeći, bio sklon. Da li bi ta koalicija možda koštala Spajića željenog premijerskog mjesta, i da li je to mogući razlog borbe koja se nazire, uz nesuglasice koje su krenule od predsjedničkih izbora, teško je reći.

Još je teže odgovoriti kada će izbori biti održani. Iako su zakazani za 11. jun, kako je to definisao odlazeći predsjednik države Milo Đukanović,  takođe odlazeći premijer Dritan Abazović, čija je vlada oborena u parlamentu prije više mjeseci, insistira da se ukaz Đukanovića o raspuštanju parlamenta, a nakon što je Ustavni sud odbio da odlučuje o ustavnosti tog akta, poništi u parlamentu, te da izbore potom raspiše Milatović. To bi izbore odgodilo za još neko vrijeme.

„Skupština treba da donese odluku o skraćenju mandata, a onda da novi predsjednik otvori konsultacije sa svima, i sa opozicijom takođe i da, kad čuje sve subjekte donese odluku o izborima. To je jednostavan put i primjenjiv, sve van toga je nasilje, ali nije nepoznato u Crnoj Gori“, saopštio je Abazović.

Razlog za to on vidi u tome što je način na koji su izbori raspisani, po njemu, neustavan. „I tačka“.

Mediji su objavili da Abazović ima podršku dijela partija iz tzv. tridesetoavgustovske većine za taj scenario u parlamentu. No ona, prema nekim procjenama, nije dovoljna, pošto tu inicijativu nije spreman da podrži, kako pišu mediji, Demokratski front. U DF-u smatraju da izbori treba da budu održani 11. juna, kada ih je zakazao Đukanović.

Nedavno je objavljeno je da će Kolegijum predsjednice Skupštine razmatrati naredne sedmice opciju dijela parlamentarne većine o donošenju akta kojim bi se poništio ukaz Đukanovića o raspuštanju parlamenta. Ako bude postignut dogovor na Kolegijumu, akt će biti upućen u plenum, na glasanje. Nakon što bi ga Skupština eventualno usvojila, ne bi važila odluka o raspisivanju izbora za 11. jun, pa bi izbore raspisao novi predsjednik Jakov Milatović koji na dužnost stupa 21. maja.

Iako je Milatović ranije izjavio da ne postoji pravni osnov da on poništi ukaz Đukanovića, on je ove sedmice kazao da su otvorene nove mogućnosti.

„Čini mi se da neodlučivanje Ustavnog suda u odnosu na Ukaz otvara mogućnost različitih stvari. Koliko ja razumijem, bilo bi logično da se Ustavni sud prvo izjasni o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku, ograđujem se, ali koliko razumijem, pravna javnost je taj akt već percipirala kao neustavan, tako da ja pretpostavljam da će odluka Ustavnog suda biti takva”, kazao je Milatović.

Poručio je i da se neće ponašati na način kako se ponašao Đukanović, te da će uvažavati sve institucije, prije svega Skupštinu. „Ako Skupština odluči da skrati sebi mandat, ja ću se u odnosu na to blagovremeno odrediti”, ocijenio je.

Iako je do izbora zakazanih za 11. jun ostalo još samo 40 dana, predizborne liste nijesu predate. Uz to, sem pokreta Evropa sad, i najave koalicije URE i Demokrata, ostale partije još nijesu donijele odluke o nastupu na izborima.

Ne žuri se ni opozciiji. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) saopštili su da još nisu donijeli odluku o nastupu, ali da razgovaraju sa „svim potencijalnim partnerima” i da čekaju rezultate istraživanja javnog mnjenja. Socijaldemokrate (SD) su saopštile da su „uveliko sakupili potpise podrške potrebne za samostalni nastup”, ali da jedino njihovi stranački organi mogu reći šta će biti konačna odluka.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) otvorio je i sumnju da nadležni nijesu još ni pozvali OSCE da posmatra izbore.

Ta organizacija pozvala je Skupštinu i Ministarstvo vanjskih poslova da saopšte da li su i kada uputile poziv OSCE da posmatra parlamentarne izbore. Oni su naveli da su sve države članice OSCE-a, prema Kopenhaškom dokumentu OSCE-a iz 1990. godine, obavezne da pozovu posmatrače iz drugih zemalja članica da posmatraju izbore. Pojasnili su da se to u praksi radi kroz upućivanje formalnog poziva.

“Izostanak poziva ili zakašnjenje dovode do toga da nema ODIHR posmatračke misije, što se može izrazito negativno odraziti na predstojeći izborni proces”, kazali su iz CDT-a

Bez obzira što se ne žuri sa listama, kampanja ide.

Demokratski front i DPS  u susret izborima  pojačavaju poznatu retoriku. DF priča o Kosovu, a DPS nastavlja o ugroženosti Crne Gore i fašizaciji.

Odluku Abazovićeve Vlade da podrži prijem Kosova u Savjet Evrope, iz DF su ocijenili „terorističkim aktom države“. Lider DF-a Milan Knežević je razradio temu. „Sad je prava prilika, kad više nema Mila Đukanovića, da u našim crkvama i manastirama otpočne akcija za prikupljanje potpisa o povlačenju odluke o priznanju tzv. države Kosovo. Ako ovi koji su na izborima pobijedili Đukanovića misle isto što i mi, onda će odluka biti povučena. Ali se plašim da misle isto kao Đukanović, samo što to niko ne smije javno da kaže.“

Priči o Kosovu pridružili su se i koalicioni partneri URE – Demokrate. Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da podržavaju kontrolno saslušanje premijera povodom odluke da se podrži zahtjev Kosova.

„Mislim da ćemo doprinijeti ostvarenju principa transparentnosti i odgovornosti kada dođu na dnevni red ova pitanja u direktnom televizijskom prenosu“, naveo je Koprivica.

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike tako je  jednoglasno usvojio incijativu za održavanje kontrolnog saslušanja  Abazovića, povodom odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope (SE). Predsjednik Odbora Miodrag Lekić kazao je da bi saslušanje bilo 3. maja, odnosno prvog slobodnog termina nakon praznika.

Dakle, nije neizvjesno samo kada će se održati izbori. Neizvjesno je i kako će se na rezultate tih izbora odraziti tumbanja, podjele i mimoilaženja ne samo unutar Evrope sad nego i avgustovskih pobjednika, pa i dogovorenih koalicija. Svima usta puna velikih riječi, ali se, sve su prilike, igra na sitno. Svako za sebe.

Milena PEROVIĆ