Povežite se sa nama

OKO NAS

NN.VELIKA POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM U PRIMORJU: Presušio rezervoar regiona

Objavljeno prije

na

Turistička sezona je praktično već počela i svi se učesnici u tom procesu slažu da će ona biti veoma dobra, ali da će najveći problem, uz buku, biti i nedostatak radne snage. Poslodavci su ranije nego dosad krenuli u potragu za radnicima širom regiona, ali taj rezervoar nije dovoljan. U većim hotelima već je uobičajeno da radnici stižu i iz Meksika, Turske, Nepala, Filipina, Kube…

 

„Potreban radnik/ca” je najčešći oglas koji se može pročitati ovih dana i sedmica na portalima na Crnogorskom primorju. Najčešće se traže pomoćni radnici i radnice u kuhinji, čistačice, sobarice, kuvari, konobari, slastičari, spasioci na plažama…

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore pozvali su sve zainteresovane državljane Crne Gore da se prijave za sezonske poslove na našem primorju. Oformili su viber grupu koja broji više od 6.000 članova, u kojoj se objavljuju slobodna radna mjesta. Navode da su na taj način već zaposlili više od 2.000 ljudi.

Da posla ima mnogo, a da je radnika malo, najbolje pokazuje primjer Budve. Na osnovu zvaničnih statističkih podataka, broj nezapošljenih lica, koja se vode na evidenciji Biroa rada u toj opštini, je 782, dok je ukupan broj oglašenih slobodnih radnih mjesta gotovo dva puta veći, tačnije iznosi 1.455. Oko 70 odsto radnika u našoj „prijestonici turizma” se potražuje za rad u ugostiteljstvu.

Činjenica je, međutim, da mnogi koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore ne žele da rade sezonske poslove ili traže posao u susjednoj Hrvatskoj gdje su plate sezonaca, u pravilu, za oko 60 odsto veće nego u našoj državi. Tako je, na primjer, prosječna plata konobara oko 1.250 eura. Nešto manje od 300 osoba iz Crne Gore je prošle godine radilo u Hrvatskoj na sezonskim poslovima.

Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve kaže da će zbog manjka radne snage u turizmu i konkurencije susjednih država, ugostitelji biti prinuđeni da podignu cijenu njihovog rada. Tako je na Primorju sada plata konobara od oko 600 do 800 eura, a kuvara od 1.200 do čak 3.000 eura u nekim od ekskluzivnijih restorana.

Zato je i mala Crna Gora postala atraktivno tržište za radnike koji žele da rade tokom turističke sezone. Postalo je pravilo da najveći broj sezonaca u Boku i Budvu stiže iz Srbije i Bosne i Hercegovine, dok se za rad na ulcinjskim plažama, ugostiteljskim objektima i hotelima pretežno angažuju radnici iz Albanije i Kosova.

No, u većim hotelskim objektima već je uobičajeno da radnici stižu i iz Meksika, Turske, Nepala, Filipina, Kube… U susjednoj Albaniji ih je mnogo iz Bangladeša i veoma su zadovoljni kvalitetom njihovog rada. Stoga je posredovanje postalo unosan posao, jer se agencijama, koje su uglavnom iz Beograda, plaća 200 eura po sezoncu.

„Uz obezbijeđen smještaj, dva obroka dnevno, platu i propisane poreze, jedna sobarica nas košta oko 1.000 eura mjesečno. To je skuplje nego da naše državljane plaćamo od 600-700 eura, ali smo prinuđeni na ovaj korak, jer radnicu na drugi način ne možemo da obezbjedimo”, kaže nam vlasnik hotela u Ulcinjskom polju.

Prema procjeni dekana Fakulteta za biznis i turizam u Budvi dr Rada Ratkovića, našoj turističkoj privredi samo na Primorju je potrebno oko 10.000 sezonaca.

Upravo je za prva tri mjeseca ove godine u Crnoj Gori, kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova, izdato oko 10.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, što je više od 60 odsto više nego godinu prije.

U Crnoj Gori se primjenjuje sistem kvota za privremeni boravak i rad stranaca, a ta brojka za ovu godinu utvrđena je na oko 21.500 dozvola.

Iako je zapošljavanje sezonaca sa dalekih destinacija mnogima jedina preostala opcija, za Ratkovića ona je samo privremena.

„Zapošljavanje sezonaca iz dalekih država je vatrogasno rješenje, sve dok kao država bježimo od suštine da moramo reformisati turizam i vratiti ga dominantno na zapadnoevropsko tržište, na čemu ništa ne činimo. Ako ne umijemo da napravimo turizam koji će biti prihvatljiv za naše stanovništvo, da rade u turizmu i kao radnici, i menadžeri i preduzetnici, onda nama takav turizam ne treba”, ističe on.

Prema riječima predsjednika Udruženja šefova kuhinja Crne Gore Vuka Mitrovića, država mora sistemski reagovati na problem manjka sezonske radne snage, jer će u protivnom mladi odlaziti u potrazi za boljim uslovima.

Kao dobar primjer rješavanja ovog gorućeg problema i dodatni motiv za zapošljavanje, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović smatra uvođenje instituta stalnog sezonskog radnika u turizmu. „Dugo čekanje na prijavu radnika je takođe veliki problem, posebno izražen u Budvi, stoga pozivam da se iznađe mogućnost kako bi zahtjevi po ovim pitanjima bili završavani u zakonskom roku od 15 dana. Snaga je u saradnji Vlade i privrede i to je zajednički, ogroman potencijal koji moramo da iskoristimo kako bismo kroz male korake ostvarili velika djela. Moramo probati da tražimo modele, a ne prepreke i idemo u susret privredi, a ne protiv nje“, kaže on.

No, da bi se to ostvarilo, nužan preduslov je rješavanje sezonalnosti crnogorskog turizma, jer kod nas glavna sezona traje 45 do 60 dana, odnosno jul i avgust. Ako se ima u vidu činjenica da je u toku izgradnja niza hotelskih objekata (samo u Ulcinju će nakon ljeta početi gradnja najmanje tri hotela visoke kategorije), onda je u pravu direktor bečićkog Splendida Žarko Radulović koji upozorava da će ove godine problem sa radnom snagom biti veliki, sljedeće na kvadrat, a 2025. na kub.

A tek kakav bi problem bio kada bi se govorilo o pitanjima njihove kvalifikacije.

                                                                                                                     Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PUT MURINO – ČAKOR – PEĆ: Sporazum kupi prašinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je i zašto sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj, potpisan prije –  devet godina

 

Ko je prije devet godina sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj? To je pitanje koje je aktuelizovano ovih dana, nakon što su neka udruženja građana iz Plava došla do kopije tog dokumenta.

Sporazum je potpisan još 2014. godine, a iz tih udruženja kažu da od tada nije postojao ni jedan razlog da putni pravac Murino – Čakor – Peć ne bude odmah otvoren za saobraćaj.

Kopiju Sporazuma Monitoru je dostavio član Udruženja drvoprerađivača Plav, Nedžad Cecunjanin. Dokument su, kako se može vidjeti i pročitati, u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević.

“U tekstu se vidi da je Spotrazum potpisan na neodređeno vrijeme i da nije raskinut, što znači da je još na snazi. Mi se pitamo šta je sa tim tekstom bilo, i ovim putem aktuelnoj Vladi stavljamo na uvid cjelokupan tekst Sporazuma” – kaže predstavnik ovog udruženja građana.

Prema Sporazumu koji nam je dostavljen, u mjestu Kotlovi-Kućište, na teritoriji Rapublike Kosovo, trebalo je odavno da bude završen zajednički granični prelaz. Takođe je trebalo da se formira i zajednička komisija od eksperata sa Kosova i iz Crne Gore koja bi pratila sprovođenje odredaba Sporazuma. Bilo je predviđeno i da zajednički granični prelaz bude otvoren dvadeset četiri sata, odnosno neprekidno.

Cecunjanin kaže da udruženje građana čiji je član ne želi da se bavi politikom, posebno ne u izbornoj kampanji, ali da je interes svih građana Gornjeg Polimlja da se Sporazum što prije sprovede i da se put otvori.

“Po tom pitanju su jedinstveni svi koji žive na ovim prostorima, kako pravoslavci u Murini, posebno u selu Velika, tako i svi stanovnici Plava. Otvaranje puta svima bi bilo od velike koristi. Zašto moramo da idemo još po onoj ‘preko preče, naokolo bliže’? Nije nam naokolo bliže. Ovim putem nam je Peć na svega šezdeset kilometara” – kaže Cecunjanin.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROBLEMATIČNA NOVOGRADNJA U KOLAŠINU: Na papiru tavan, na terenu sprat 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zaobilaženjem propisa, a zahvaljujući ćutanju nadležnih, neki investitori u Kolašinu su prostor, koji je formalno tavan ili potkrovlje, pretvorili u luksuzne stanove za prodaju ili  iznajmljivanje. Te, sada skupe nekretnine, u dokumentaciji se ne vode kao spratovi objekata, iako,  prema svojim karatkteristikama i namjeni to –  jesu

 

Formalno, u projektnoj dokumentaciji  tavani i potkrovlja, a u stvarnosti  stambeni prostor  ili hotelske sobe- na taj način je, minulih godina, izgrađeno više objekata u u Kolašinu.   U svakom od tih slučajeva nije bilo rekcija nadležnih inspekcija, a investitori su, prethodno, dobili i sve potrebne dozvole i saglasnosti.  To znači da se  površine koje nijesu računate  u bruto razvijene građevinske  površine niti u spratove objekata, sada prodaju i po cijeni od nekoliko hiljada eura po metru kvadratnom.

Prema nedavno objavljenim podacima, kvadrat u kolašinskoj novogradnji košta  1.500 do 3.500-4.000 eura u centru grada, odnosno i do 7.000 eura  u objektima na skijalištima. Na prodaji su i luksuzni stanovi u novoformiranim kompleksima, pa stan od 38 kvadrata košta i do 114.000 eura, a za stan od 100 kvadrata neophodno je izdvojiti i do 400.000. U ponudi na tržištu nekretnina u tom gradu ima primjera da se garsonjeru od 27 kvadrata u centru grada prodaje za blizu 4.000 po metru kvadratnom.

Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima definisano je da je “tavan dio objekta bez nadzitka, isključivo, ispod kosog ili lučnog krova”. Prema Pravilniku,  može imati minimalne otvore za svijetlo i ventilaciju.  Istim dokumentom definisano je da je potkrovlje završna etaža i da “najniža svijetla visina tog dijela  ne smije biti veća od 1.20 metara, na mjestu gdje se gradevinska linija potkrovlja i spratova poklapaju”. Prema propisima, potkrovlja se predviđaju na mjestima gdje treba pratiti kote vijenaca ili sljemena na susjednim objektima u ambijentalnim cjelinama.

Prema dokumentaciji u koju je Monitor imao uvid, u slučajevima nekoliko zgrada, potkrovlja i tavani nijesu uračunati u planiranim indeksima izgrađenosti za parcelu. Neki od tavana su čak  izgrađeni sa nadzitkom i terasom, što je u direktnoj suprotnosti sa Pravilnikom. Tako su investitori dobili, praktično, dodatnih sprat ili dva, u odnosu na ono što propisuju planovi i urbanističko- tehnički uslovi (UTU).

Najsvježiji primjer pokušaja izigravanja propisa  i planske dokumentaciji su i  idejna rješenja  za dva kondo  hotela u kolašinskom naselju Smailagića Polje.  Na sreću, to su i primjeri koji, za razliku od mnogih prethodnih slučajeva, nijesu prošli ispod radara Glavnog državnog arhitekte (GDA), pa investitori niesu dobili saglasnosti za tako planirane objekte. Prema projektnoj dokumentaciji dva hotela, trebalo je da imaju čak tri sprata više, u odnosu, maksimalnu dozvoljenu spratnost za to kolašinsko naselje.  U projektnoj dokumenataciji GDA  je našao  mnogobrojne propuste, koji su do sada tolerisani na objektima čak i u DUP Centar.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

„Trenutna cijena avio karte je oko 2.600 eura po osobi, što je oko 16.000 eura samo za karte. Za navedenu olimpijadu je potrebno izdavanje viza za učesnike, pa je organizator tražio da se dostave potrebni podaci, između ostalog i rezervacija karata. Ministarstvo prosvjete je htjelo da podrži odlazak tima na olimpijadu, uplatom određenog iznosa za kupovinu avio karata. Međutim, avio karte se mogu kupiti samo u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama”, navodi se u odgovoru roditeljima.

Napomenuli su iz Ispitnog centra da su se obratili organizatorima „radi mogućnosti onlajn učešća crnogorskog tima na toj olimpijadi i očekujemo odgovor“. Uz želju u uspjeh u daljem radu, odgovor je završila direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.

Razočarenje djece i bijes roditelja nakon takvog odgovora nije teško shvatiti. Profesorica podgoričke Gimnazije Aleksandrina Vujačić obratila se javnosti putem Fejsbuka ne krijući svoju ljutnju: „Ovako im je vraćeno. Nemoj više niko, ali bukvalno niko, da me je pitao zašto napuštam prosvetu i idem na golu ledinu, bez plana B. Ja više neću da budem saučesnik u zločinu koji se sistematski sprovodi nad najboljima. Ministre? Ostala nesposobna i nikad najedena politička kasto? Niko ništa?… O ovoj deci će se tek čuti! Ne zahvaljujući vama, talogu taloga… To je ta četvorka za koju se nema novaca, jer, jelte, valja dati pola miliona evra za pranje auta!“.

Istina, ministarstva u prosjeku daju za pranje kola i parkiranje koliko je potrebno za učešće najboljih đaka na internacionalnim takmičenjima. Iznosi za gorivo za službene automobile, kojih se nova vlast i pored gromoglasnih najava nije odrekla, od 14,7 miliona eura su neuporedivo veće od ulaganja u talente.

„Ovo je još jedna slika praznih obećanja političara, koja se odnose na unapređenje obrazovanja mladih, a i razlog zašto imamo hronično zapušten obrazovni sistem za koji ne mari nijedna vlada“, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Oni su uputili Inicijativu premijeru Dritanu Abazoviću i ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću za hitno obezbjeđivanje sredstava i sprovođenje postupka za odlazak crnogorskih gimnazijalaca, njihovih mentora i predstavnika Ispitnog centra na Olimpijadu znanja iz fizike u Tokio.

„Ovim učenicima zakonski pripadaju sredstva iz Fonda za podršku talenata, jer su se kao pobjednici prva tri mjesta na državnom takmičenju automatski kvalifikovali za međunarodno takmičenje. Poznato je da su sredstva iz Fonda za podršku talenata samo nekoliko godina unazad prelazila sumu od pola miliona eura. Kako se sad troše? I kako je moguće da se ne mogu pokriti troškovi avionskih karata crnogorskog tima koji treba da budu ‘ambasadori znanja’ države Crne Gore?“, piše u saopštenju CGO.

Da bruka bude još veća, iz Ministarstva prosvjete su objasnili da je u toku reforma ovog Fonda ali da para u njemu ima: „Za učenike koji su osvojili nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, do sada je iz Fonda isplaćeno 13.417.eura. Za Fond je budžetom za ovu godinu predviđeno 115.000 eura.Trenutno je na računu 101.583 eura”. Uz poruku da će Ministarstvo „uvijek podržati talentovane učenike, kao što je to činilo i do sada”, nijesu objasnili kako je bilo moguće da dođe do svega ovoga.

Javnost je u međuvremenu saznala da se problem sa odlaskom najboljih učenika na međunarodna takmičenja ponavlja iz godine u godinu. Te da je isti problem ove godine, nakon fizičara, čekao i takmičare iz ostalih prirodnih nauka.

Mediji su upozorili da javnost nije saznala ko je finansirao Abazovićeva putovanja na dodjele počasnih doktorata u Švajcarsku i Albaniju, na studentske tribine u Kembridžu ili u Oksfordu. Kao i na to da je za vjerske škole ove godine predviđeno 1,7 miliona eura, dok prebukirane državne često nemaju elementarnih uslova za rad…

Kada je skandal dobro naljutio javnost, reagovao je sveprisutni ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović, na Tviteru: „Danas ću u komunikaciji sa privrednicima pokušati da riješim ovaj problem. Mladi fizičari moraju da idu na ovo prestižno takmičenje a privreda je tu da im to omogući“. Valjda zbog hitnosti, ministar privrednik se oslanja na svoje kolege umjesto na institucije.

Vlada je na hitnoj sjednici u ponedjeljak „razrješila“ dilemu. Obezbijedila je 44.000 eura za učešće najboljih crnogorskih učenika na međunarodnim takmičenjima. Vlada je saopštila da su pored fizičara u istom problemu bili i ostali najbolji učenici: „Ovim su otklonjene određene administrativne prepreke i stvoreni uslovi za odlazak naših timova na: Međunarodnu matematičku olimpijadu u Čibi (Japan) za sedam članova, kao i za po šest članova na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju (Japan), Međunarodnu olimpijadu iz geografije u Bandungu (Indonezija), Međunarodnu informatičku olimpijadu u Segedinu (Mađarska), te Balkansku informatičku olimpijadu u Sloveniji“.

„Poentirao“ je premijer Abazović: „Hvala ministrima Goranu Đuroviću, Miomiru Vojinoviću, Biljani Šćepanović i privrednicima Crne Gore na ekspresnoj i nesebičnoj pomoći. Vlada će ubrzano sprovesti procedure, a MVP (Ministarstvo vanjskih poslova) će pomoći oko dobijanja viza. Znanje će uvijek naići na našu podršku. Učenicima želimo puno uspjeha i da nas obraduju medaljom“.

Nadamo se da ovakve podrške ubuduće neće biti, a nakon pretrpljenog institucionalnog maltretiranja neumjesno je od ove djece očekivati i medalje.

„Talentovani fizičari otputovaće u Tokio na Međunarodnu olimpijadu zahvaljujući pritisku javnosti i činjenici da se 11. juna održavaju parlamentarni izbori, što je dodatno pokrenulo političare da se angažuju u rješavanju problema. U međuvremenu, crnogorski srednjoškolci i njihovi mentori izloženi su neizvjesnosti, a propuštena su i dva mjeseca za rad, što sve može da ima uticaja i na rezultate na takmičenju u Japanu“, naglasila je Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Skandal oko odlaska u Tokio je slika nepromijenjenog društva. Sve je još uvijek po starom, političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo