Povežite se sa nama

Izdvojeno

BORBA PROTIV LUKSUZA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Sve po starom

Objavljeno prije

na

U državi u kojoj 61 odsto građana jedva sastavlja kraj s krajem i ne može da priušti osnovne životne potrepštine, funkcioneri i državni službenici se džabe voze, telefoniraju i pride od para iz budžeta kupuju kravate, med, bombone i dugmad za manžetne

 

Racionalizacija voznog parka jedno je od neispunjenih predizbornih obećanja nove vladajuće većine. Koja je prvi radni dan nakon preuzimanja vlasti 30. avgusta 2020. na posao simbolično došla taksijem.

Sada, kao i ranije, možemo čitati o dopunama ionako preglomaznog voznog parka državnih firmi i institucija. Protekle nedjelje Pošta Crne Gore  je  obnovila vozni park novim električnim vozilom opel moka koje košta preko 30.000 eura. Nedavno smo imali prilike da čitamo kako su direktorica i pomoćnica direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i Nina Paović samo za jedan mjesec, u septembru prošle godine, službenim automobilima prešle više od 6.800 kilometara. Vozilo se bez prestanka vikendom i za vrijeme praznika, da bi se prešla kilometraža koja odgovara putu od Podgorice do avganistanske prijestonice Kabula, na primjer. Agencija je u martu prošle godine takođe obnovila vozni park sa BMW-om od 35.000 eura.

Nova vlast je od bivše naslijedila 4.573 službena automobila. Dok su je držala predizborna obećanja, nakon godinu od preuzimanja vlasti „reformisali“ su vozni park na 4.273 službena automobila. Sredinom prošle godine, brojka je neznatno povećana, u svojini države je bilo 4.281 motorno vozilo. Najviše je vozila policijskih – Uprava policije 483, zatim MUP – 223, ANB – 92.

Prema najnovijim podacima MUP-a, sve se polako ali sigurno vraća na staro – u Crnoj Gori na dan 15. marta registrovano je 4.525 službenih vozila.

Kada je nakon izborne pobjede Monitor pravio sličan članak, iz vladajućih partija su najavili da će nakon što se utvrdi višak službenih automobila, oni biti prodati na tenderu i novac vraćen u budžet. Sličnu volju je imala i Vlada Duška Markovića. Oni su u okviru trećeg paketa mjera zbog pandemije, u julu 2020. godine, najavili smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, broja osoba koje imaju pravo na službeno vozilo i prodaju dijela voznog parka. Ni jedni ni drugi nijesu imali kad da ispune obećano.

O strategiji smanjenja ove privilegije dobro govore i izdvajanja za gorivo kao stavka u državnom budžetu. Tako je posljednja DPS Vlada u budžetu za 2020. za gorivo odvojila 10 miliona eura, nova je krenula u reforme pa je iznos za gorivo u budžetu za 2021. bio samo 7,8 miliona eura. Prošle godine budžetski rashodi za gorivo iznosili su 9,2 miliona eura, dok je ovogodišnjim budžetom planirano rekordnih 14,7 miliona eura rashoda za gorivo.

Da podsjetimo novu vlast na upozoranja koja su upućivali za vrijeme DPS vladavine, kada je funkcionerka SNP-a Snežana Jonica pitala premijera Duška Markovića da li zna da Vlada ima više službenih automobila nego Šavnik stanovnika. Tada je vozni park imao samo 3.721 auto, a Šavnik 2.077 stanovnika. Broj stanovnika Šavnika, za razliku od broja službenih automobila, se nije povećavao.

Pored goriva, automobile treba održavati, prati, plaćati registracije… Tako je Ministarstvo poljoprivrede, na čijem čelu je lider SNP-a Vladimir Joković, Planom javnih nabavki za ovu godinu odredilo da samo za auto gume potroši 4.132 eura. Slični troškovi planirani su za ovu godinu i kod ostalih ministarstava. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma će za tekuće održavanje vozila izdvojiti 18.181 eura, usluge registracije službenih vozila su protekle godine ovo ministarstvo koštale 4.043 eura. Ministarstvo javne uprave za održavanje vozila platiće ove godine 8.264 eura, Ministarstvo kapitalnih investicija za održavanje automobila  7.999 eura, za registraciju 4.000, za gume 4.100, za pranje službenih vozila 3.500. Ministarstvo kulture će za održavanje vozila ove godine izdvojiti čak 12.390 eura i tako redom. Zanimljivo je da je Ministarstvo vanjskih poslova pored usluga pranja vozila, za koje je Planom javnih nabavki predvidjelo blizu 1.500 eura, planiralo i trošak od 12.396 eura za usluge parkiranja.

Da funkcioneri i službenici ne ulažu samo u automobile nego i u sebe, pokazala je nedavna analiza direktnih javnih nabavki, koju je uradio Institut alternativa. Oni su objavili dokumente u kojima se vidi da su tokom 2020. i 2021. bez tendera, institucije i opštine, kupovale razne „potrepštine“. Tako je Ministarstvo ekonomskog razvoja trgovalo setove porculanskih šolja, muške pantalone i farmerice, osam muških odjela, 13 košulja, pet kaiša i med… Opština Andrijevica je od Eparhije buimljansko-nikšićke kupovala domaće rakije – šljivu i dunju. Opština Ulcinj maslinovo ulje. Ministarstvo održivog razvoja i turizma muške i ženske radne uniforme, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma vinski set, Ministarstvo vanjskih poslova – odijela, broševe, kravate i dugmad za manžetne (crne i u boji zlata).

Pored ovoga direktnom pogodbom, u kojoj pojedinac bira ponuđača, ministarstva i opštine ugovarale su i izvršenje mašinskih i građevinskih radova, avionskih karata i raznih drugih aranžmana. „Vi naručujete robu ili usluge, čak i radove u nekim slučajevima, direktno od onih koji vama odgovaraju. Što bi neki drugi ponuđač dao državi za 1.000 eura, neko kupi za 5.000 eura. I to je vrlo velika razlika i zbog toga se taj mehanizam zloupotrebljava“, objasnila je Ana Đurnić iz Instituta alternativa.

Pojedina ministarstva i opštine odstupili su i od pravila da ukupna vrijednost za isti predmet ne prelazi 5.000 eura.  Ministarstvo ekonomskog razvoja 2021. godine je samo za prevodilačke usluge utrošilo 25.000 eura kroz tri agencije, Opština Andrijevica je geodetske usluge platila oko 11.000 eura, dok je Opština Ulcinj nabavljala jarbole po cijeni od 6.260 eura.

I pored izmjena zakona i najave oštrije kontrole, i tokom protekle i ove godine pored guma, pranja i parkiranja auta, novac je odlazio i odlazi za raznorazne troškove. Tako je Ministarstvo zdravlja za poklone i nagrade planiralo da izdvoji skromnih 909 eura, dok je Ministarstvo poljoprivrede za tu svrhu opredijelilo 3.305 eura. Ministarstvo prosvjete će ove godine usluge mobilne telefonije za zaposlene platiti 19.500 eura, dok će za sredstva higijene utrošiti samo 9.900 eura. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je prošle godine za voćne sokove, kafu, čaj i alkoholna pića dalo 2.479 eura, a za čokolade, slatkiše i bombone 2.892 eura.

Sve se ovo dešava u državi u kojoj je nedavna Anketa o dohotku stanovništva pokazala da 61 odsto crnogorskih građana jedva sastavlja kraj s krajem i ne može da priušti osnovne životne potrepštine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo