Povežite se sa nama

Izdvojeno

BORBA PROTIV LUKSUZA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Sve po starom

Objavljeno prije

na

U državi u kojoj 61 odsto građana jedva sastavlja kraj s krajem i ne može da priušti osnovne životne potrepštine, funkcioneri i državni službenici se džabe voze, telefoniraju i pride od para iz budžeta kupuju kravate, med, bombone i dugmad za manžetne

 

Racionalizacija voznog parka jedno je od neispunjenih predizbornih obećanja nove vladajuće većine. Koja je prvi radni dan nakon preuzimanja vlasti 30. avgusta 2020. na posao simbolično došla taksijem.

Sada, kao i ranije, možemo čitati o dopunama ionako preglomaznog voznog parka državnih firmi i institucija. Protekle nedjelje Pošta Crne Gore  je  obnovila vozni park novim električnim vozilom opel moka koje košta preko 30.000 eura. Nedavno smo imali prilike da čitamo kako su direktorica i pomoćnica direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i Nina Paović samo za jedan mjesec, u septembru prošle godine, službenim automobilima prešle više od 6.800 kilometara. Vozilo se bez prestanka vikendom i za vrijeme praznika, da bi se prešla kilometraža koja odgovara putu od Podgorice do avganistanske prijestonice Kabula, na primjer. Agencija je u martu prošle godine takođe obnovila vozni park sa BMW-om od 35.000 eura.

Nova vlast je od bivše naslijedila 4.573 službena automobila. Dok su je držala predizborna obećanja, nakon godinu od preuzimanja vlasti „reformisali“ su vozni park na 4.273 službena automobila. Sredinom prošle godine, brojka je neznatno povećana, u svojini države je bilo 4.281 motorno vozilo. Najviše je vozila policijskih – Uprava policije 483, zatim MUP – 223, ANB – 92.

Prema najnovijim podacima MUP-a, sve se polako ali sigurno vraća na staro – u Crnoj Gori na dan 15. marta registrovano je 4.525 službenih vozila.

Kada je nakon izborne pobjede Monitor pravio sličan članak, iz vladajućih partija su najavili da će nakon što se utvrdi višak službenih automobila, oni biti prodati na tenderu i novac vraćen u budžet. Sličnu volju je imala i Vlada Duška Markovića. Oni su u okviru trećeg paketa mjera zbog pandemije, u julu 2020. godine, najavili smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, broja osoba koje imaju pravo na službeno vozilo i prodaju dijela voznog parka. Ni jedni ni drugi nijesu imali kad da ispune obećano.

O strategiji smanjenja ove privilegije dobro govore i izdvajanja za gorivo kao stavka u državnom budžetu. Tako je posljednja DPS Vlada u budžetu za 2020. za gorivo odvojila 10 miliona eura, nova je krenula u reforme pa je iznos za gorivo u budžetu za 2021. bio samo 7,8 miliona eura. Prošle godine budžetski rashodi za gorivo iznosili su 9,2 miliona eura, dok je ovogodišnjim budžetom planirano rekordnih 14,7 miliona eura rashoda za gorivo.

Da podsjetimo novu vlast na upozoranja koja su upućivali za vrijeme DPS vladavine, kada je funkcionerka SNP-a Snežana Jonica pitala premijera Duška Markovića da li zna da Vlada ima više službenih automobila nego Šavnik stanovnika. Tada je vozni park imao samo 3.721 auto, a Šavnik 2.077 stanovnika. Broj stanovnika Šavnika, za razliku od broja službenih automobila, se nije povećavao.

Pored goriva, automobile treba održavati, prati, plaćati registracije… Tako je Ministarstvo poljoprivrede, na čijem čelu je lider SNP-a Vladimir Joković, Planom javnih nabavki za ovu godinu odredilo da samo za auto gume potroši 4.132 eura. Slični troškovi planirani su za ovu godinu i kod ostalih ministarstava. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma će za tekuće održavanje vozila izdvojiti 18.181 eura, usluge registracije službenih vozila su protekle godine ovo ministarstvo koštale 4.043 eura. Ministarstvo javne uprave za održavanje vozila platiće ove godine 8.264 eura, Ministarstvo kapitalnih investicija za održavanje automobila  7.999 eura, za registraciju 4.000, za gume 4.100, za pranje službenih vozila 3.500. Ministarstvo kulture će za održavanje vozila ove godine izdvojiti čak 12.390 eura i tako redom. Zanimljivo je da je Ministarstvo vanjskih poslova pored usluga pranja vozila, za koje je Planom javnih nabavki predvidjelo blizu 1.500 eura, planiralo i trošak od 12.396 eura za usluge parkiranja.

Da funkcioneri i službenici ne ulažu samo u automobile nego i u sebe, pokazala je nedavna analiza direktnih javnih nabavki, koju je uradio Institut alternativa. Oni su objavili dokumente u kojima se vidi da su tokom 2020. i 2021. bez tendera, institucije i opštine, kupovale razne „potrepštine“. Tako je Ministarstvo ekonomskog razvoja trgovalo setove porculanskih šolja, muške pantalone i farmerice, osam muških odjela, 13 košulja, pet kaiša i med… Opština Andrijevica je od Eparhije buimljansko-nikšićke kupovala domaće rakije – šljivu i dunju. Opština Ulcinj maslinovo ulje. Ministarstvo održivog razvoja i turizma muške i ženske radne uniforme, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma vinski set, Ministarstvo vanjskih poslova – odijela, broševe, kravate i dugmad za manžetne (crne i u boji zlata).

Pored ovoga direktnom pogodbom, u kojoj pojedinac bira ponuđača, ministarstva i opštine ugovarale su i izvršenje mašinskih i građevinskih radova, avionskih karata i raznih drugih aranžmana. „Vi naručujete robu ili usluge, čak i radove u nekim slučajevima, direktno od onih koji vama odgovaraju. Što bi neki drugi ponuđač dao državi za 1.000 eura, neko kupi za 5.000 eura. I to je vrlo velika razlika i zbog toga se taj mehanizam zloupotrebljava“, objasnila je Ana Đurnić iz Instituta alternativa.

Pojedina ministarstva i opštine odstupili su i od pravila da ukupna vrijednost za isti predmet ne prelazi 5.000 eura.  Ministarstvo ekonomskog razvoja 2021. godine je samo za prevodilačke usluge utrošilo 25.000 eura kroz tri agencije, Opština Andrijevica je geodetske usluge platila oko 11.000 eura, dok je Opština Ulcinj nabavljala jarbole po cijeni od 6.260 eura.

I pored izmjena zakona i najave oštrije kontrole, i tokom protekle i ove godine pored guma, pranja i parkiranja auta, novac je odlazio i odlazi za raznorazne troškove. Tako je Ministarstvo zdravlja za poklone i nagrade planiralo da izdvoji skromnih 909 eura, dok je Ministarstvo poljoprivrede za tu svrhu opredijelilo 3.305 eura. Ministarstvo prosvjete će ove godine usluge mobilne telefonije za zaposlene platiti 19.500 eura, dok će za sredstva higijene utrošiti samo 9.900 eura. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je prošle godine za voćne sokove, kafu, čaj i alkoholna pića dalo 2.479 eura, a za čokolade, slatkiše i bombone 2.892 eura.

Sve se ovo dešava u državi u kojoj je nedavna Anketa o dohotku stanovništva pokazala da 61 odsto crnogorskih građana jedva sastavlja kraj s krajem i ne može da priušti osnovne životne potrepštine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PREDIZBORNI SAMODOPRINOS HAOTIZACIJI TRIDESETO AVGUSTOVSKIH POBJEDNIKA: Do Kvon u našem sokaku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nezvanično Monitor saznaje da je Glavni specijalni tužilac (GST) Vladimir Novović odbio formirati predmet po prijemu Kvonovog pisma, u kojem pominje Milenka Spajića  što je izazvalo nezadovoljstvo čelnih ljudi Vlade

 

Hapšenje dva državljanina Južne Koreje 23. marta na podgoričkom aerodromu u pokušaju ukrcaja na privatni avion za Dubai je vratilo, poslije dužeg vremena, Crnu Goru na naslovne stupce svih globalnih medija. Privedeni su Kvon Do-Hjung (poznatiji kao Do Kvon) i Hon Čang Jon za kojima je Interpol raspisao crvenu potjernicu zbog masovnih manipulacija sa kriptovalutama zbog kojih su investitori i ulagači širom planete oštećeni za 42 milijarde dolara. Kvon je nekadašnji kralj kriptovaluta je suosnivač i izvršni direktor Terraform Labs-a sa sjedištem u Singapuru čiji su kriptovalutni sistemi terraUSD i Luna  doživjeli krah u maju prošle godine nakon što im je cijena pala sa rekordnih 116 dolara na pedeseti dio jednog centa. Vlasti u Seulu se nakon toga pokrenule nekoliko krivičnih istraga zbog varanja i kršenja zakona o tržištu kapitala, a u septembru prošle godine izdat je nalog za hapšenje Kvona i još pet njegovih saradnika. U tom trenutku za Kvona se vjerovalo da je u Singapuru sa kojim Seul nema ugovor o ekstradiciji. Kasnije su korejski mediji javili da je Kvon preko Dubaija odletio za Srbiju citirajući neimenovanog seulskog sigurnosnog zvaničnika a u februaru je javljeno su napravljeni kontakti sa srpskom vladom oko lociranja i ekstradicije Kvona.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je po hapšenju izjavio da je Do Kvon jedan od najtraženijih svjetskih bjegunaca čiji ulazak u zemlju nije evidentiran i da je sa svojim kolegom probao napustiti Crnu Goru sa krivotvorenim pasošem Kostarike, a pronađena su im i južnokorejska i lažna belgijska dokumenta. Ministar Adžić je saopštio da Kvona potražuju Južna Koreja, Singapur i Sjedinjene Američke Države. Pride toga, objavljeno je i da su policija i osnovni tužilac oduzeli tri laptopa i pet mobilnih telefona.

Dva i po mjeseca nakon hapšenja, u zadnjoj sedmici predizborne kampanje, Kvon i njegovi zaplijenjeni elektronski uređaji će opet postati fokus naših medija i borbe političkih partija u sve prljavijoj utakmici. Meta je opet lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić čija skoro osnovana partija je doživjela astronomski rast. Spajić je prvo u martu uspješno izbačen iz predsjedničke trke, nakon asistencije Vučićeve vlasti koja je prvi put o komunikaciji sa zvaničnom Podgoricom podijelila informacije da neko lice (u ovom slučaju Spajić) ima prebivalište i državljanstvo Srbije. Nevješto Spajićevo pravdanje i hvatanje samog sebe u neistinama mu izgleda nisu nanijeli dovoljnu političku štetu, kojoj su se nadali njegovi oponenti. Nakon izbora je išla i prijava Vlade i njenog ministra finansija Aleksandra Damjanovića Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) zbog Spajićeve uloge u zaduživanju Crne Gore za 750 miliona eura kroz emisiju obveznica na berzi u Londonu. Optužbe o tom poslu su već neko vrijeme pripremane baražnom vatrom Nebojše Medojevića i Raška Konjevića (koji se kasnije ogradio od ranijih izjava) Prijava je bila zasnovana na manipulacijama i iskrivljivanju činjenica o čemu je Monitor već pisao i najavio da se priprema novi napad u susret glasanju 11. juna.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo