Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLICIJA BEZ RUKOVODIOCA: VD stanje VD ministra

Objavljeno prije

na

Gotovo cijeli sektor policije, čiji je posao bio da suzbija organizovani kriminal, uhapšen je pod sumnjom da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je ubijala ljude, švercovala i prodavala drogu, prala novac i gomilala moć. U istražni zatvor završio je i rukovodilac tog sektora Dejan Knežević, kojeg su na to mjesto postavile aktuelne vlasti

 

Izmiče gotovo treća godina otkad se na posljednjim parlamentarnim izborima promijenila vlast, a problemi u unutrašnjim bezbjednosnim strukturama nastavljaju da se gomilaju.

Od avgusta 2020. godine slušamo o ozbiljnoj reformi policije – institucionalnoj i kadrovskoj. Određene kadrovske promjene nijesu dale rezultate. Došle su neke  nove osobe, ali ponovo nijesmo izbjegli kriminalce u uniformama i na visokim pozicijama u Upravi policije. U policiji i dalje rade i ljudi kojima su tortura i mučenje glavni alati u ostvarivanju cilja. Policija se i dalje kadrira na osnovu ličnih i partijskih relacija, dok su profesionalnost i stručnost posljednji na listi kriterijuma.

Lavina je krenula hapšenjem službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i raspisivanjem potjernice za odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem. Nakon toga je gotovo cijeli sektor policije, čiji je posao bio da suzbija organizovani kriminal, uhapšen je pod sumnjom da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je ubijala ljude, švercovala i prodavala drogu, prala novac i gomilala moć. U istražni zatvor završio je i rukovodilac tog sektora Dejan Knežević, kojeg su na to mjesto postavile aktuelne vlasti.

Zbog akcije Specijalnog državnog tužilaštva (SPO), Europola i Specijalnog policijskog odjeljenja, na sjednici Vlade smijenjen je direktor Uprave policije Zoran Brđanin, za čijeg se mandata sve dogodilo. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je kao vršioca dužnosti direktora Uprave polcije postavio načelnika budvanskog Odjeljenja bezbjednosti i svog prijatelja Nikolu Terzića. Rasformiran je nekadašnji Odsjek za teška krivična djela, a za koordinatora policijskih službi za borbu protiv kriminala postavljen je Predrag Šuković, šef Specijalnog policjskog odjeljenja.

Upućeni izvori Monitora iz policije govore da je Adžić prvi ministar koji je uspostavio kontrolu nad službenicima u plavom otkad je Uprava policije izmještena kao nezavisan organ iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Tvrde, takođe,  da se dugo tražio razlog za smjenu Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije jer nije bio na istom fonu sa ministrom i premijerom u tehničkom madatu. Brđanin je ranije kazao da su Adžić i Dritan Abazović na njega vršili pritisak da podnese ostavku. Rekao je da nije bio miljenik vlade Zdravka Krivokapića, a ni vlade Dritana Abazovića.

„Nije postrojao nijedan razlog zakonski da budem smijenjen“, tvrdi Brđanin. Odluka Adžića i Abazovića od ove semdice se nalazi pred Upravnim sudom, nakon što je Brđanin tužio Vladu. Ukoliko sud poništi rješenje Vlade o smjeni,  bivši direktor policije može tražiti novčanu odštetu, kao mnogi funkcioneri prije njega. A gotovo nijedan takav slučaj nije se završio u korist države. Brđanin je na funkciju direktora UP-a izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat u avgustu 2021. dok mu je VD mandat počeo 22. februara te godine.

 

Ministar Adžić teško podnosi kritiku od strane nevladinog sektora. Akcija za ljudska (HRA) prava je devet mjeseci  upozoravala da inspektori optuženi za torturu i dalje obavljaju svoje policijske dužnosti, umjesto da budu smijenjeni do okončanja postupka. Adžić je HRA i njihovu direktoricu Teu Gorjanc Prelević optužio da za potrebe određenih grantova urušavaju institucije. Pravdao se da te službenike ne može smijeniti jer nema dovoljno inspektora za koje vjeruje „da su apsolutno čisti“.  Primijetio je da su „manje opasni oni koji prekoračuju ovlašćenja od onih koji su involvirani od kriminalnih struktura“.

Tea Gorjanc Prelević je takav ministrov pristup ovako prokomentarisala: „Crna Gora ima 1.138 policijskih inspektora (podatak iz jula 2021). Ako među njima nema ni četvorice u koje ministar ne sumnja, da zamijene optužene, onda ili nešto nije u redu sa ministrom ili u državi treba proglasiti vanredno stanje“.

Nakon devet mjeseci Adžić je konačno smijenio četiri inspektora, osumnjičena za torturu građana. „Do ove suspenzije nažalost ni sada ne bi došlo bez napora Akcije za ljudska prava da istraje u opominjanju ministra Adžića da je dužan da primijeni zakon, umjesto da otvoreno sumnja u ispravnost i tog zakona i međunarodnog standarda zabrane torture koji sadrži isto pravilo. Ministar je naše opomene zvao ’pritiskom’, ’hajkom’, ’pokušajem urušavanja institucija zarad dobijanja grantova’, ’uticajem koji ima za cilj da zaustavi borbu protiv organizovanog kriminala’ i sl. svrstavajući nas tako u isti rang sa kriminalcima“, kazala je Gorjanc Prelević za Monitor.

Adžić se javno pohvalio da su smijenjeni inspektori riješili ubistvo Vidaka Vujovića, ubijenog u Štekama, nadomak Podgorice, nakon čega je njegovo tijelo zapaljeno. Ubistvo je rasvijetljeno 11. aprila, a inspektori su, prema obavještenju Adžića, smijenjeni šest dana ranije – 5. aprila.

„Sada se postavlja ozbiljno pitanje zakonitosti dokaza koje su pribavljali dok su bili suspendovani. Drugim riječima, postavlja se pitanje razmjere štete koju je nanijelo višemjesečno odbijanje ministra da optužene inspektore blagovremeno udalji iz službe“, kaže Gorjanc Prelević.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije od ponedeljka ne odgovaraju da li su inspektori pod suspenzijom istraživali ubistvo Vujovića i da li će to uticati na legalnost dokaza pribavljenih u tom slučaju.

 

Potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića

Viši sud u Podgorici potvrdio je prije nekoliko dana optužnice protiv kriminalne grupe Radoja Zvicera, među čijim članovima su i policajci Petar Lazović i Ljubo Milović. Na teret im se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta.

Odluka je donesena dan nakon što je Lazovićeva advokatica Maja Zeković objavila saopštenje u kojem navodi da je njen branjenik žrtva političkog progona. Sudu je ranije ponuđeno jemstvo od skoro sedam miliona da se Lazović brani sa slobode, ali je odbijeno. Petar Lazović je sin dugogodšnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića.

Prema navodima tužilačkog akta koji potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine. Osim u Crnoj Gori djelovala je u našem regionu, Evropi, Južnoj Americi i Australiji.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

INTERVJU

LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici  srpski narod proglašava genocidnim

Objavljeno prije

na

Objavio:

I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim  s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu

 

 

MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle  Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?

VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.

No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je  u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.

MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?

 VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PORUKA SVIJETU REZOLUCIJE UN O GENOCIDU U SREBRENICI: Pamtiti, ne ponoviti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici će, sasvim izvjesno,  biti izglasana. Izvjesno je da će za usvajanje glasati i Crna Gora. Tu se drama Crne Gore i njeno suočavanje sa srpskim svetom, ne završava. Vrijeme će brzo pokazati da li  Spajićev Pokret Evropa sad i Bečićeve Demokrate imaju volje i snage da se odupru velikosrpskim pritiscima i manipulacijama. Ili će sudbinu Crne Gore opet vezati za totalitarne i kriminogene vlasti u Beogradu i Banja Luci, kao što je to početkom 90-tih uradio jedinstveni DPS

 

Kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, vjerovatno će se znati  ishod glasanja o Rezoluciji UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Pamtiti, ne ponoviti – tako se može sažeti poruka koju Rezolucija šalje svijetu. Međutim, male su šanse da će se u dogledno vrijeme išta promijeniti na bolje.  U srijedu je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), izjavio svojoj Radio Televeviziji (RTRS) da je odlukom o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN „potpisan kraj Bosni i Hercegovini“ i najavio da će sa sjednice Vlade RS u Srebrenici Federaciji BiH biti predložen mirni razlaz. Dodik godinama najavljuje secesiju tog entiteta i razbijanje Bosne i Hercegovine (BH) pa je i najnovija manifestacija već viđeno. Istovremeno,  režimski mediji u RS-u i Srbiji su prepuni raznih komemoracija tokom ratova 90-tih i Drugog svjetskog rata u kojima se preuveličavaju nesporna srpska stradanja a nekad i potpuno izmišljaju. Uz to ide umanjivanje ili negiranja zločina počinjenih u ime velikosprstva. Regionalni mediji bilježe porast broja fizičkih napada i paljevina imovine Bošnjaka povratnika u opštinama istočne RS gdje su prije agresije 1992. godine  činili apsolutnu većinu i odakle su etnički očišćeni, a dio pobijen.

U srijedu  su i desničarske NVO u Podgorici održale slabo posjećeni protest ispred Vlade i državne Skupštine, koji je nastavljen u četvrtak u nadi da će možda vremenom dobiti reprizu litija pred pad režima Demokratske patrije socijalista (DPS) 2020. Iza neprijavljenih okupljanja stoji 11 prosrpskih i proruskih NVO-a. Iza nekih NVO-a stoje funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP), čiji lider Milan Knežević se lično pojavio, Nove srpske demokratije (NSD) i još nekih manjih provučićevskih stranaka. Prva na listi NVO organizatora protesta pod sloganom „zaustavite izdaju“ je Srpski kulturni centar Patrijarh Varnava koji nosi ime po nekadašnjem patrijarhu SPC-a Varnavi Rosiću – otvorenom simpatizeru Adolfa Hitlera i nacističke partije. Varnava je jedini Pljevljak za kojim je lično Adolf Hitler izrazio saučešće po smrti 1937. Aktivista ove NVO je bio i sadašnji nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš. Vraneš, član NSD-a, je osim nacionalističke retorike postao poznat i po izlivima berspogovorne lojalnosti Srbiji i njenoj Prvoj Familiji. I neke druge NVO, manje ili više poznate imaju elemente klerofašizma pod maskom tobožnjeg pravoslavlja i borbe za srpstvo. Milutin Mirjačić, direktor Osnovne škole Bajo Pivljanin u Plužinama se obratio “predsjednicima Vlade i Republike jer državu ne priznaje”. Za njega je Crna Gora i dalje „republika u saveznoj državi“. Mirjačić je naglasio da on ne prihvata „ni individualnu krivicu“ za zločine jer „niko nije odgovarao za ubistva Srba” dodavši da će on i slični „možda biti primorani“ na „rušenja i blokade“. Nadležno ministarstvo prosvjete se ogradilo od njega i pozvalo na ispitivanje odgovornosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

U ogledalu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija UN o Srebrenici i reakcije na nju, samo su još jedno upozorenje da je krajnje  vrijeme da se suočimo i sa prošlošću i sa današnjicom. Sve dok naše političke klase budu negirale prošlost ili ćutale o ulozi Crne Gore u ratnim devedesetim,  dok budu selektivno pamtile i pokazivale prstom u tuđa dvorišta umjesto da se zagledaju u svoje,uzalud nam IBAR, evropske strategije i evropski zakoni. Nećemo mi nigdje

Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić u stvari je, Evropejac. I nije to bilo nešto tipa kafkijanskog preobražaja, ono – „Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u krevetu pretvorio u golemog kukca.“ Ne, Mandić je Evropejac, kaže, oduvijek bio. Uputio je nevjernike da pogledaju program njegove Nove srpske demokratije, gdje leži navodni dokaz da je ta partija od samog osnivanja “istinski evropski orijentisana stranka”.  Ni tu nije kraj. Mandić i njegovi su, tvrdi predsjednik parlamenta,  u stvari preteča, jer su “Evropsku uniju zagovarali dok su neki govorili o posljednjem ostrvu komunizma na Balkanu”.

Šta reći.  Uzdah je recimo prigodan. Mandić to govori dok nas sa svojim partnerima iz srpskog sveta, gura od Evrope. Dok negira genocid u Srebrenici, potvrđen na Međunarodnom sudu u Hagu i poziva premijera Spajića da ne glasa za Rezoluciju UN o Srebrenici ovog četvrtka, jer je to “opasno” po Crnu Goru. Poštovanje sudskih presuda, suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava, a Rezolucija je upravo to, ne bi trebalo biti opasno  za “istinski evropski orijentisane partije”. Baš suprotono.  Mandić nas ubjeđuje da je oduvijek evropski orijentisan dok srebreničke žrtve pokušava da prekrije jasenovačkim žrtvama,  dijeleći ne samo žive, nego i  mrtve na naše i njihove.  Dok to čini za partijski  i interes  Aleksandra Vučića, srpskog autokrate, najboljeg učenika Vojislava Šešelja, koji želi i Crnu Goru da usisa u svoj srpski svet,. U svijet krvi i tla.  Mandić je, pri tom, kako i sam primjećuje, malo umjereniji od svog kolege Milana Kneževića. Blago Evropi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo