Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDLOG ZAKONA O DIJASPORI – ISELJENICIMA: Dijaspora za paradu

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila Predlog zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima. U odnosu na prvi zakon iz 2015., kojim je propisano kako će Crna Gora sarađivati sa dijaporom izmijenjene su razne stvari, duh zakona, međutim, nije se promijenio.

I starim Zakonom i novim Predlogom, članom drugim, definisano je: ,,Dijasporom – iseljenicima smatraju se crnogorski državljani i druga lica porijeklom iz Crne Gore, koji žive u inostranstvu i koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu državu ili državu porijekla i baštine je kao demokratsku, nezavisnu, suverenu i građansku”. U prvom zakonu, doduše, pisalo je dodatno da je baštine i kao ,,multietničku i multikulturalnu državu”.

Ugledni pravnik čije je mišljenje Monitor tražio smatra da je ovakva definicija protivustavna. ,,Ovo je budalaština. U zakonu ne može da piše ‘crnogorski državljani i druga lica’ jer se ne zna ko su ‘druga lica’. Koji su ti drugi”, kaže naš sagovornik i objašnjava da je ,,državljanstvo javno pravna veza države i građanina koja ne zavisi od toga kako neko ‘doživljava’ državu i kako ona njega. Doživljaj Crne Gore je privatna stvar.”

Po mišljenju našeg sagovornika najspornije pitanje je – ko je arbitar koji utvrđuje kako pojedini iseljenici doživljavaju Crnu Goru i da li oni koji ne ,,prođu” arbitražu gube status iseljenika.

Kad građani koji ,,doživljavaju” Crnu Goru na jedan, nijesu jednaki pred zakonom sa građanima koji je ,,doživljavaju” na drugi način to je direktno suprotno Ustavu koji propisuje: ,,Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo”.

Ne treba previše poznavanja političkih prilika u Crnoj Gori da bi se shvatilo da se ovakvim propisom ne određuje odnos prema državi već prema vlasti, koja kriterijume podobnosti kroji kako joj u kojem trenutku odgovara.

Tokom javne rasprave, koja je organizovana u šest država – Hrvatskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Sjedinjenim Američkim Državama, Srbiji i Bosni i Hercegovini – zajedno sa onima iz Crne Gore, prikupljeno je skoro 120 primjedbi, sugestija i komentara na Nacrt zakona, ali pitanje definicije iseljenika niko nije problematizovao.

Uprava za dijasporu prvobitno je planirala da uradi izmjene i dopune Zakona, ali je onda radna grupa koja se bavila izmjenama uvidjela da je na tekst važećeg Zakona koji broji 42 člana, dodato 12 novih, a da je 17 članova pretrpjelo izmjene i dopune, pa su odlučil i da urade Nacrt novog Zakona.

Radna grupa je od pristiglih stotinu i devetnaest primjedbi, sugestija i komentara prihvatila trideset, djelimično prihvatila četrdeset i odbila četrdeset devet. Glavna bitka vodila se oko pitanja: da li su naši ljudi koji žive u inostransvu ,,iseljenici” ili ,,dijaspora”.

Naizgled je čudno, ali ljudi koji su otišli iz Crne Gore, kako se pokazalo, veoma emotivno doživlavaju to pitanje. ,,Građanima koji imaju državljanstvo Crne Gore nametati naziv ‘iseljenik’ ‘ znači moralno oduzimanje državljanstva, čime se skoro eksplicitno šalje poruka da ih se Crna Gora odriče za sva vremena. Vjerujemo da Crna Gora ovim zakonom želi postici sasvim suprotno, da podstiče vraćanje naših građana, a ne da ih tjera iz Crne Gore” kazao je, kako je prenio Radio Petnjica Mijaz Ramdedović, predstavnik udruženja Evropa za Opštinu Petnjica iz Hannovera.

Naziv ,,iseljenik” neprihvatljiv je i po mišljenju Beke Seljimanjina, predsjednika Plavsko-gusinjskog Merhamta iz Olpi: ,,Ne smatramo sebe iseljenicima. Mi živimo danas ovdje sjutra možemo da se vratimo u svoj rodni kraj. Šta smo onda – doseljenici? Mi u Crnoj Gori posjedujemo svoju imovinu izmirujemo poreske obaveze možda i savjesnije nego neki stalni stanovnici. Dajemo svoj maksimalan doprinos u društveno političkim životu ne samo 2006. godine. Ovaj naziv iseljenik može da nas uvede u drugu kategoriju građana Crne Gore, kao takvi mi nećemo imati pravo glasa u svojoj državi, vjerovatno ćemo plaćati i veće poreske obaveze, tretiraće nas u svojoj zemlji kao strance. I ko zna još kakve negativne posledice”.

Zakonodavci su se na kraju odlučili za kompromis – u naziv zakona ubačeni su i iseljenici i dijaspora.

Veliko interesovanje među našim iseljenicima vladalo je i za pitanja o broju i sastavu Savjeta za saradnju sa iseljenicima. Riječ je, prema zakonu, o savjetodavnom tijelu vlade koje se sastaje jednom godišnje, u koje organizacije iseljenika delegiraju svoje predstavnike, a čine ga i predstavnici crnogorskih institucija i opština iz kojih je najveći broj iseljenika, kao i ugledni građani. Tako se oni sastanu, ispričaju, prisustvom ih počasti neko od viđenih predstavnika vlasti, donesu se i zaključci, ali, malo koga to obavezuje.

Prethodni zakon nije predviđao način na koji neko može biti razriješen članstva u Savjetu, pa su se pojavljivali “neposlušni” članovi. Sad je, kažu, to uređeno.

Predlogom novog zakona povećan je broj predstavnika u Savjetu za zemlje sa većom koncentracijom iseljenika, pa će tako Njemačka, umjesto dosadašnja dva imati tri predstvnika, dok su Rusija, Francuska, Belgija i Holandija dobile po jednog. Povećan je i broj članova Savjeta iz reda istaknutih ličnosti. Ne zna se kako će Savjet povećati svoj uticaj.

Ne zna se na osnovu kojih kriterijuma vlast određuje koje opštine imaju najveći broj iseljenika, pa tako i predstavnika u Savjetu. Svježi zvanični podaci o broju crnogorskih iseljenika ne postoje. Posljednji zvanični podaci o građanima Crne Gore u inostranstvu objavljeni su nakon popisa 2003. Prema tom izvoru, u inostranstvu je tada boravilo 53.433 građana. Na popisu 2011. država je odlučila da podatke o svojim građanima u inostranstvu uglavnom ne prikuplja. Popis se prekidao nakon pitanja: ,,Da li je lice na radu/ boravku/studiranuju van Crne Gore”. Ako je odgovor na to pitanje glasio “da” državu su zanimala samo još dva podataka – država u kojoj se lice nalazi, kada je otišlo i koliko još namjerava da ostane. Koliko je takvih, nikad nije objavljeno.

Naravno da se zapravo zna. Ne organizuju se slučajno Dani dijaspore u Rožajama, Petnjici…

Prema podacima njemačkih vlasti u toj zemlji je 2015, kada su građani Crne Gore, uglavnom sa sjevera pokušavali da se domognu zapada kao dio ,,izbjegličkog talasa” živjelo oko 20 hiljada naših ljudi. Ne računajući one koji su morali da se vrate.

Iako su mnogi skloni da razloge za skrivanje broja iseljenika potraže u tome što ih vlast ,,koristi” za izborne potrebe, reklo bi se da je vjerovatnija druga stvar: pokazalo bi se da ljudi u velikom broju bježe iz zemlje koja je ,,lider u regionu”. Pored toga, prikupljanje podataka je – posao. Neuporedivo je lakše organizovati Dane dijaspore ili poslati kakvu delegaciju da po mjestima sa najvećom koncentracijom barjači i zahvaljuje iseljenicima na vjernosti.

Objašnjavajući šta je sve promijenjeno novim zakonom direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović kazao je da je najviše izmijenjeno poglavlje koje se odnosi na finansiranje. Predviđeno je sufinansiranje programa i projekata organizacija iseljenika na osnovu javnog konkursa. ,,Jačanje odnosa između matice i dijaspore je dvostrani odnos, i ne može počivati na aktivnostima samo jedne strane”, kazao je on.

,,Budžetska sredstva za namjenu očuvanja i jačanja saradnje sa dijasporom – iseljenicima obezbjeđuju se najmanje na nivou od 0,06 tekućeg budžeta Crne Gore”, piše u Predlogu novog zakona. Na taj novac organizacije iseljenika mogu računati od iduće godine, ali se ne zna šta se dešava sa 70 hiljada eura koliko je Uprava za dijasporu dobila pod stavkom ,,Trensferi političkim partijama, strankama i udruženjima”. Kraj je maja, konkurs za raspodjelu tog novca nije raspisan, ne zna se postoje li kriterijumi po kojima bi mogao biti podijeljen.

A mogao bi biti iskorišten da neko dijete, tamo daleko, na primjer, nauči koju riječ jezika koji se govori u zemlji u kojoj nikad neće živjeti.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo