Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EVROPSKE INTEGRACIJE REGIONA NAKON SAMITA U SOFIJI: Jedni bi, kao, da se prošire; drugi, kao, da pristupe

Objavljeno prije

na

Evropska unija ponovo se svečano obavezala da će šest zemalja jugoistočne Evrope jednom biti primljene u tu zajednicu država. U završnoj deklaraciji sa samita ukazuje se na „riješenost EU da ojača i intenzivira svoj angažman na svim nivoima sa ciljem da podrži političku, ekonomsku i socijalnu transformaciju regiona”. Ističe se spremnost Brisela da na sve načine pomogne u sprovođenju teških reformi privrede i društva u ovim balkanskim državama. One su se istovremeno obavezale da će strpljivo i naporno raditi da bi postale članice Unije.

O datumima kada će se to desiti, niko nije želio da preciznije govori. Radije su se dogovarali zajednički projekti i inicijative vrijedne stotine miliona eura koje bi trebalo da pomognu u transformaciji regiona i njegovoj boljoj povezanosti, te ukazivano na nužnost pomirenja.

Ono što EU ne može da obeća u odnosu na perspektivu za ulazak, pokušaće da nadoknadi još većim investicijama. Sve zemlje regiona dobiće podsticaje u segmentu jačanja vladavine prava i jačanju angažmana u dijelu bezbjednosti i migracija. Zapošljavanje i socijalne reforme biće dopunski finansirane iz budžeta Komisije kroz veću dostupnost sredstava za istraživanje i inovacije, kao i ulaganjem u razvoj Regionalne ekonomske zone, a koja bi trebalo da bude uspostavljena do sredine 2019. godine.

Inicijative za digitalnu agendu i veću povezanost u regionu biće finansirane sa više od 200 miliona eura. U segmentu – povezivanje, povezanost, planira se veće finansiranje u oblastima transporta i energetike, a prema kalkulacijama ta pomoć bi do 2020. godine trebalo da dostigne sumu od 2,4 milijarde eura.

„Nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljno zrela za EU, ali mora se iskoristiti trenutak i diskusija o reformama zadržati u centru pažnje”, rekao je evropski komesar za proširenje Johanes Han.

To se posebno odnosi na Crnu Goru, kao državu koja je od svih zemalja regiona najdalje odmakla u procesu pregovaranja i otvorila 30 poglavlja. Još jedno izuzetno značajno, ono o životnoj sredini, trebalo bi da bude otvoreno narednog mjeseca.

No, datum pomenut u Strategiji Evropske komisije – 2025. godina – nakon samita u Sofiji, ne čini se dostižnim. Han navodi da bi Crna Gora, da bi ušla u punopravno članstvo za sedam godina, morala da završi pregovore najkasnije 2023. godine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je to otvoreno potvrdila. „Nemam nikakvo mišljenje što se tiče navođenja 2025. godine kao mogućeg cilja. Ulazak u Uniju mora da bude zasnovan na napretku. Ne na bazi vremena, već na osnovu postignutog i to posebno u oblastima vladavine prava, korupcije, borbe protiv organizovanog kriminala, otvorenih bilateralnih i graničnih pitanja”, rekla je Merkelova.

Nerasvijetljeni napadi na novinare, prijetnje nezavisnosti javnom servisu i brutalna ubistva na crnogorskim ulicama, odnosno otvoreni rat mafijaških klanova, uz stanje u pravosuđu, ne mogu biti dobra preporuka da se ubrza put ka EU.

Konstatujući da je najmanji kandidat u regionu i najizgledniji za članstvo, u njemačkoj štampi se navodi da su ,,neke države EU skeptične prema aktuelnom predsjedniku Milu Đukanoviću: on određuje političku sudbinu mini države više od dvije i po decenije. Opozicija ga optužuje da vodi Crnu Goru kao svoju porodičnu imovinu i da je svoje milionsko bogatsvo stekao na sumnjiv način, bivajući blizak organizovanom kriminalu”.

Premijer Duško Marković je u Sofiji poručio da će Crna Gora biti u EU kada bude spremna

i kada u EU budu bez sumnje vidjeli našu spremnost. „To je naše strateško opredjeljenje zato što želimo da svakodnevni dio našeg života budu vladavina prava, dugoročna ekonomska i politička stabilnost, sloboda izražavanja i medija, ne kao izbor, nego stanje svijesti. Ovoj Vladi to je apsolutni prioritet, počev od dobijanja završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 i stvaranja uslova za zatvaranje poglavlja, sa svim kompleksnostima koji taj proces podrazumijeva. Iako ponekad izgleda da se naš entuzijazam u pregovorima smanjio, upravo je suprotno – zamora nema već se, nakon šest godina intenzivnog pregovaranja bez zastoja, pripremamo za još zahtjevniju i odlučujuću fazu pristupanja”, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Poznati njemački novinar i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Norbert Mapes-Nidik kaže da vlade u regionu, uključujući i crnogorsku, i dalje šire optimizam, bez pokrića . ,,Taj namješteni optimizam odgovara i njima i zemljama Unije. Brisel je zadovoljan, jer kandidati ne vrše prejak pritisak. A vlade su zadovoljne zbog slabljenja pritiska EU da učine svoje zemlje zrelim za prijem, da suzbiju korupciju i poduhvate se temeljnih reformi. Jedni bi, kao, da se prošire, a drugi bi, kao, da pristupe”, tvrdi Mapes-Nidik.

Tako nešto je saopštio francuski predsjednik Emanuel Makron: prije nego što se EU dalje proširi, morala bi biti reformisana. To čitav proces odlaže na neodređeno vrijeme. U većini ključnih članica, među kojima je i najznačajnija Njemačka, želja da se prihvate nove države, a moguće i novi problemi, prilično je mala.

Istorija je svjedok da se time otvara prostor za Rusiju, Tursku i Kinu, koje nijesu previše zainteresovane za reforme u balkanskim državicama. Zato je u pravu komesar Han kada se obraća svojim kolegama i vladama 28-orice: „Ili ćemo mi izvoziti stabilnost ili ćemo uvesti nestabilnost”.

Strateški cilj EU jeste da region snažnije veže za sebe. Ne punopravno članstvo, nego partnerstvo, nešto slično statusu koji u odnosu na EU imaju danas Norveška ili Švajcarska. Opasno je Balkance sasvim prepustiti samima sebi.

„EU jeste i ostaće najvažniji partner Zapadnog Balkana. Integracija regiona je osnovni prioritet EU, a Zapadni Balkan je integralni dio Evrope”, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.

,,Najvažniji partner EU” – zvuči poznato. Dugo smo bili i u Partnerstvu za mir, pa su nas onda naprosto ugurali u NATO. Možda nas jednom uguraju i u EU. Ako ona preživi krizu kroz koju prolazi i koja postaje sve veća. Na djelu je, pokazuje to i najnoviji primjer Italije, balkanizacija EU.

Bugarska, trenutni predsjedavajući EU, je odličnim organizovanjem ovog samita pokazala visok stepen uvažavanja svojih susjeda. Ostaje da se vide potezi Austrije čiji je kancelar Sebastijan Kurc u Sofiji najavio da će i tokom predsjedavanja njegove zemlje, od 1. jula, približavanje Zapadnog Balkana EU biti prioritet.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo