Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EVROPSKE INTEGRACIJE REGIONA NAKON SAMITA U SOFIJI: Jedni bi, kao, da se prošire; drugi, kao, da pristupe

Objavljeno prije

na

Evropska unija ponovo se svečano obavezala da će šest zemalja jugoistočne Evrope jednom biti primljene u tu zajednicu država. U završnoj deklaraciji sa samita ukazuje se na „riješenost EU da ojača i intenzivira svoj angažman na svim nivoima sa ciljem da podrži političku, ekonomsku i socijalnu transformaciju regiona”. Ističe se spremnost Brisela da na sve načine pomogne u sprovođenju teških reformi privrede i društva u ovim balkanskim državama. One su se istovremeno obavezale da će strpljivo i naporno raditi da bi postale članice Unije.

O datumima kada će se to desiti, niko nije želio da preciznije govori. Radije su se dogovarali zajednički projekti i inicijative vrijedne stotine miliona eura koje bi trebalo da pomognu u transformaciji regiona i njegovoj boljoj povezanosti, te ukazivano na nužnost pomirenja.

Ono što EU ne može da obeća u odnosu na perspektivu za ulazak, pokušaće da nadoknadi još većim investicijama. Sve zemlje regiona dobiće podsticaje u segmentu jačanja vladavine prava i jačanju angažmana u dijelu bezbjednosti i migracija. Zapošljavanje i socijalne reforme biće dopunski finansirane iz budžeta Komisije kroz veću dostupnost sredstava za istraživanje i inovacije, kao i ulaganjem u razvoj Regionalne ekonomske zone, a koja bi trebalo da bude uspostavljena do sredine 2019. godine.

Inicijative za digitalnu agendu i veću povezanost u regionu biće finansirane sa više od 200 miliona eura. U segmentu – povezivanje, povezanost, planira se veće finansiranje u oblastima transporta i energetike, a prema kalkulacijama ta pomoć bi do 2020. godine trebalo da dostigne sumu od 2,4 milijarde eura.

„Nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljno zrela za EU, ali mora se iskoristiti trenutak i diskusija o reformama zadržati u centru pažnje”, rekao je evropski komesar za proširenje Johanes Han.

To se posebno odnosi na Crnu Goru, kao državu koja je od svih zemalja regiona najdalje odmakla u procesu pregovaranja i otvorila 30 poglavlja. Još jedno izuzetno značajno, ono o životnoj sredini, trebalo bi da bude otvoreno narednog mjeseca.

No, datum pomenut u Strategiji Evropske komisije – 2025. godina – nakon samita u Sofiji, ne čini se dostižnim. Han navodi da bi Crna Gora, da bi ušla u punopravno članstvo za sedam godina, morala da završi pregovore najkasnije 2023. godine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je to otvoreno potvrdila. „Nemam nikakvo mišljenje što se tiče navođenja 2025. godine kao mogućeg cilja. Ulazak u Uniju mora da bude zasnovan na napretku. Ne na bazi vremena, već na osnovu postignutog i to posebno u oblastima vladavine prava, korupcije, borbe protiv organizovanog kriminala, otvorenih bilateralnih i graničnih pitanja”, rekla je Merkelova.

Nerasvijetljeni napadi na novinare, prijetnje nezavisnosti javnom servisu i brutalna ubistva na crnogorskim ulicama, odnosno otvoreni rat mafijaških klanova, uz stanje u pravosuđu, ne mogu biti dobra preporuka da se ubrza put ka EU.

Konstatujući da je najmanji kandidat u regionu i najizgledniji za članstvo, u njemačkoj štampi se navodi da su ,,neke države EU skeptične prema aktuelnom predsjedniku Milu Đukanoviću: on određuje političku sudbinu mini države više od dvije i po decenije. Opozicija ga optužuje da vodi Crnu Goru kao svoju porodičnu imovinu i da je svoje milionsko bogatsvo stekao na sumnjiv način, bivajući blizak organizovanom kriminalu”.

Premijer Duško Marković je u Sofiji poručio da će Crna Gora biti u EU kada bude spremna

i kada u EU budu bez sumnje vidjeli našu spremnost. „To je naše strateško opredjeljenje zato što želimo da svakodnevni dio našeg života budu vladavina prava, dugoročna ekonomska i politička stabilnost, sloboda izražavanja i medija, ne kao izbor, nego stanje svijesti. Ovoj Vladi to je apsolutni prioritet, počev od dobijanja završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 i stvaranja uslova za zatvaranje poglavlja, sa svim kompleksnostima koji taj proces podrazumijeva. Iako ponekad izgleda da se naš entuzijazam u pregovorima smanjio, upravo je suprotno – zamora nema već se, nakon šest godina intenzivnog pregovaranja bez zastoja, pripremamo za još zahtjevniju i odlučujuću fazu pristupanja”, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Poznati njemački novinar i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Norbert Mapes-Nidik kaže da vlade u regionu, uključujući i crnogorsku, i dalje šire optimizam, bez pokrića . ,,Taj namješteni optimizam odgovara i njima i zemljama Unije. Brisel je zadovoljan, jer kandidati ne vrše prejak pritisak. A vlade su zadovoljne zbog slabljenja pritiska EU da učine svoje zemlje zrelim za prijem, da suzbiju korupciju i poduhvate se temeljnih reformi. Jedni bi, kao, da se prošire, a drugi bi, kao, da pristupe”, tvrdi Mapes-Nidik.

Tako nešto je saopštio francuski predsjednik Emanuel Makron: prije nego što se EU dalje proširi, morala bi biti reformisana. To čitav proces odlaže na neodređeno vrijeme. U većini ključnih članica, među kojima je i najznačajnija Njemačka, želja da se prihvate nove države, a moguće i novi problemi, prilično je mala.

Istorija je svjedok da se time otvara prostor za Rusiju, Tursku i Kinu, koje nijesu previše zainteresovane za reforme u balkanskim državicama. Zato je u pravu komesar Han kada se obraća svojim kolegama i vladama 28-orice: „Ili ćemo mi izvoziti stabilnost ili ćemo uvesti nestabilnost”.

Strateški cilj EU jeste da region snažnije veže za sebe. Ne punopravno članstvo, nego partnerstvo, nešto slično statusu koji u odnosu na EU imaju danas Norveška ili Švajcarska. Opasno je Balkance sasvim prepustiti samima sebi.

„EU jeste i ostaće najvažniji partner Zapadnog Balkana. Integracija regiona je osnovni prioritet EU, a Zapadni Balkan je integralni dio Evrope”, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.

,,Najvažniji partner EU” – zvuči poznato. Dugo smo bili i u Partnerstvu za mir, pa su nas onda naprosto ugurali u NATO. Možda nas jednom uguraju i u EU. Ako ona preživi krizu kroz koju prolazi i koja postaje sve veća. Na djelu je, pokazuje to i najnoviji primjer Italije, balkanizacija EU.

Bugarska, trenutni predsjedavajući EU, je odličnim organizovanjem ovog samita pokazala visok stepen uvažavanja svojih susjeda. Ostaje da se vide potezi Austrije čiji je kancelar Sebastijan Kurc u Sofiji najavio da će i tokom predsjedavanja njegove zemlje, od 1. jula, približavanje Zapadnog Balkana EU biti prioritet.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo