Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREDMET ABU DABI FOND KOD NOVOG TUŽIOCA: Petar Ivanović i dalje čeka

Objavljeno prije

na

Istražni postupak o zloupotrebama kredita Abu Dabi fonda za razvoj prešao je u ruke specijalnog tužioca Vukasa Radonjića, što će dodatno odložiti eventualno podizanje (ili odbacivanje) optužnice

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović najavio je za kraj decembra okončanje istrage u predmetu moguće zloupotrebe kredita Abu Dabi fonda za razvoj poljoprivrede na sjeveru Crne Gore. Iz kredita Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) uzeto je 50 miliona američkih dolara, a istraga je pokrenuta zbog spornih 23 miliona, koliko je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 2015. i 2016. godine usmjerilo u  devet crnogorskih kompanija.

U tužilaštvu su već dali izjave osumnjičeni za nesavjestan rad u službi – bivši ministar poljoprivrede i poslanik Demokratske partije socijalista Petar Ivanović, kojem je Skupština, u međuvremenu, skinula imunitet, njegov nasljednik na ministarskoj funkciji Budmir Mugoša i nekadašnji direktor Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević.

Tužilaštvo sumnjiči i procjenitelja Milana Adžića, čiji se izvještaj o zalozima firmi našao u nekoliko spornih predmeta. U SDT-u su saslušani i biznismeni  Dragan Brković, Ljubo Perišić, Krsto Knežević, Džemal Škrijelj i Vladimir Kujundžić.

Međutim, završio se i mart, a još nijesmo dobili konačnu odluku postupajuće tužiteljke Marije Raspopović o (ne)podizanju optužnice. Umjesto njene odluke, prije nekoliko dana stiglo je saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da su Raspopovićevoj oduzeti svi predmeti, a da je postupak oko Abu Dabi fonda dodijeljen specijalnom tužiocu Vukasu Radonjiću.

„Glavni specijalni tužilac je, rješenjem od 22. marta, specijalnoj tužiteljki Mariji Raspopović, u skladu sa zakonom, oduzeo sve krivične predmete, pa i krivični predmet istrage formiran protiv okrivljenih Petra Ivanovića i Budimira Mugoše, bivših ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja, bivšeg direktora Investiciono-razvojnog fonda, Zorana Vukčevića i još šest pojedinaca i pet preduzeća, za krivična djela zloupotreba službenog položaja, neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti i zloupotreba procjene, a u vezi korišćenja sredstava kredita Abu Dabi fonda”, navodi se u saopštenju.

Kasnije su iz SDT-a pojasnili da tužiteljki nijesu oduzeti predmeti zbog lošeg rada ili neefikasnosti, već zbog „ozbiljno narušenog zdravlja“. Sva je prilika da ćemo još čekati na odluku tužilaštva u ovom predmetu.

Prema nezvaničnim podacima Monitora, Radonjić se tek upoznao sa predmetima tužiteljke Raspopović i trebaće vremena da se izvedu preostale istražne radnje. Navodno se još čekaju određena vještačenja i pojašnjenja.

Radonjić je iz podgoričkog Osnovnog tužilaštva pozajmljen Novoviću na ispomoć. U Specijalnom državnom tužilaštvu stekao je veće iskustvo u ekonomsko-finansijskim predmetima. Nedavno je u podigao optužnicu u predmetu protiv bivših direktora državne kompanije Plantaže, za koje se sumnja da su oštetili državni budžet za skoro pet miliona eura. Ta optužnica još nije pravosnažna pošto  čeka potvrdu Višeg suda. Pored toga, vodi istragu zloupotrebe službenog položaja u aferi oko dodjele stanova državnim funkcionerima u vrijeme vlade Duška Markovića.

Specijalno tužilaštvo četiri godine ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije kredita u iznosu od 50 miliona američkih dolara, koji je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uzelo iz Abu Dabi fonda kako bi podstakli razvoj poljoprivrede na sjeveru zemlje.

Izviđaj u predmetu formiranom zbog raspodjele i trošenja 23 miliona dolara pokrenut je 2019. godine. U to vrijeme glavni specijalni tužilac još je bio Milivoje Katnić. Tada su službenici Specijalnog policijskog tima uzeli kompletnu dokumentaciju o tom poslu, a navodno zbog nenamjenskog trošenja novca i neurednog vraćanja rata odobrenog kredita. Nakon pokrenute istrage, ali i promjene vlasti na državnom novou – Skupština Crne Gore u novembru 2021. godine, skinula je imunitet poslaniku Petru Ivanoviću. To je učinjeno na zahtjev SDT-a.

Tužilaštvo sumnjiči Ivanovića da je kao bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, od 2015. do aprila 2016. godine, nezakonito stekao imovinsku korist tokom podjele sredstava iz Abu Dabi fonda. Njegovog nasljednika Budimira Mugošu tužilaštvo tereti zbog kredita za firmu IM Gradina iz Rožaja, jer je on u vrijeme tzv. prelazne vlade stavio zaključni potpis na taj ugovor.

Aleksandar Stijović, ministar poljoprivrede u ekspertskoj vladi Zdravka Krivokapića, po dolasku u taj resor dokumentovao je da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora. Tada je saopšteno da nema državne garancije za kredit koji je država dala u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je obaviještena da je novac prošao preko posebnog računa koji je nazvan „specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio Ivanović. Originalni ugovor o kreditu i Ugovor o zajmu, koji je na engleskom jeziku, u ime države Crne Gore potpisao je bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

U optužnici SDT-a bi se mogle naći odgovorne osobe u firmama Milekraft, Gradina, Vektra Jakić… za koje se sumnja da su više nego povoljne kredite potrošili mimo prijavljenih biznis projekata, da nijesu vraćali dospjele rate, te da nijesu dostavili ni adekvatne mjenice i kolaterale, zbog čega su aktivirane garancije koje je dala država. U tužilaštvu sumnjaju da su ove firme, suprotno ugovoru, veliki dio novca iskoristile za neke druge namjene, a ne za podsticaj poljoprivrede i stočarstva na sjeveru. Vjeruje se da nijesu dostavili ni adekvatne zaloge da bi dobili milionske kredite, zbog čega je teret vraćanja sada na državi, koja je garantovala posao.

O zloupotrebama Abu Dabi fonda mediji i nevladine organizacije pisale su mnogo prije nego je tužilaštvo odlučilo da reaguje. Jedna od njih je i Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu. Ona se nada da će tužilaštvo konačno donijeti odluku u predmetu u kom su, smatra, stvari prilično jasne.

Podsjetila je za Monitor da je pljevaljska firma Vektra Jakić (u stečaju) za kredit od tri miliona dolara garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme peletare u Pljevljima, a ne njenom tržišnom vrijednošću. Dok hipoteka nad samom fabrikom kojoj je odobren kredit nije upisana.

„To otvara pitanje zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja. Uobičajeno je da se za veće kredite traže upisi hipoteka na nekretninama. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret poreskih obveznika“, kazala je ona.

Skoro dvije godine Petar Ivanović šeta slobodan, sjedi u Skupštini i učestvuje u raspravama, dijeli moralne pridike vladajućim partijama putem društvenih mreža i savjetuje odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića, dok mu optužnica za finansijske zloupotrebe visi nad glavom. Davno je prošao decembar. A mi još ne znamo da li smo odgovorne državne funkcije povjerili kriminalcu ili, pak, odgovornom političaru koji je ovoj državi za obezbijedio 50 miliona dolara prijeko potrebnih za razvoj poljoprivrede.

 

Od dvije do 12 godina zatvora

Od dvije do 12 godina zatvora prijeti Ivanoviću i ostalim osumnjičenim u tom predmetu, ukoliko se dokaže njihova krivica. On je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja.

Krivični zakonik propisuje da će se zatvorom do pet godina kazniti službeno lice koje „protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog“. Ako je pričinio štetu preko 3.000 eura kazniće se zatvorom od jedne do 8 godina, a ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od 30.000 eura, počinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo