Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREDMET ABU DABI FOND KOD NOVOG TUŽIOCA: Petar Ivanović i dalje čeka

Objavljeno prije

na

Istražni postupak o zloupotrebama kredita Abu Dabi fonda za razvoj prešao je u ruke specijalnog tužioca Vukasa Radonjića, što će dodatno odložiti eventualno podizanje (ili odbacivanje) optužnice

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović najavio je za kraj decembra okončanje istrage u predmetu moguće zloupotrebe kredita Abu Dabi fonda za razvoj poljoprivrede na sjeveru Crne Gore. Iz kredita Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) uzeto je 50 miliona američkih dolara, a istraga je pokrenuta zbog spornih 23 miliona, koliko je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 2015. i 2016. godine usmjerilo u  devet crnogorskih kompanija.

U tužilaštvu su već dali izjave osumnjičeni za nesavjestan rad u službi – bivši ministar poljoprivrede i poslanik Demokratske partije socijalista Petar Ivanović, kojem je Skupština, u međuvremenu, skinula imunitet, njegov nasljednik na ministarskoj funkciji Budmir Mugoša i nekadašnji direktor Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević.

Tužilaštvo sumnjiči i procjenitelja Milana Adžića, čiji se izvještaj o zalozima firmi našao u nekoliko spornih predmeta. U SDT-u su saslušani i biznismeni  Dragan Brković, Ljubo Perišić, Krsto Knežević, Džemal Škrijelj i Vladimir Kujundžić.

Međutim, završio se i mart, a još nijesmo dobili konačnu odluku postupajuće tužiteljke Marije Raspopović o (ne)podizanju optužnice. Umjesto njene odluke, prije nekoliko dana stiglo je saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da su Raspopovićevoj oduzeti svi predmeti, a da je postupak oko Abu Dabi fonda dodijeljen specijalnom tužiocu Vukasu Radonjiću.

„Glavni specijalni tužilac je, rješenjem od 22. marta, specijalnoj tužiteljki Mariji Raspopović, u skladu sa zakonom, oduzeo sve krivične predmete, pa i krivični predmet istrage formiran protiv okrivljenih Petra Ivanovića i Budimira Mugoše, bivših ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja, bivšeg direktora Investiciono-razvojnog fonda, Zorana Vukčevića i još šest pojedinaca i pet preduzeća, za krivična djela zloupotreba službenog položaja, neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti i zloupotreba procjene, a u vezi korišćenja sredstava kredita Abu Dabi fonda”, navodi se u saopštenju.

Kasnije su iz SDT-a pojasnili da tužiteljki nijesu oduzeti predmeti zbog lošeg rada ili neefikasnosti, već zbog „ozbiljno narušenog zdravlja“. Sva je prilika da ćemo još čekati na odluku tužilaštva u ovom predmetu.

Prema nezvaničnim podacima Monitora, Radonjić se tek upoznao sa predmetima tužiteljke Raspopović i trebaće vremena da se izvedu preostale istražne radnje. Navodno se još čekaju određena vještačenja i pojašnjenja.

Radonjić je iz podgoričkog Osnovnog tužilaštva pozajmljen Novoviću na ispomoć. U Specijalnom državnom tužilaštvu stekao je veće iskustvo u ekonomsko-finansijskim predmetima. Nedavno je u podigao optužnicu u predmetu protiv bivših direktora državne kompanije Plantaže, za koje se sumnja da su oštetili državni budžet za skoro pet miliona eura. Ta optužnica još nije pravosnažna pošto  čeka potvrdu Višeg suda. Pored toga, vodi istragu zloupotrebe službenog položaja u aferi oko dodjele stanova državnim funkcionerima u vrijeme vlade Duška Markovića.

Specijalno tužilaštvo četiri godine ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije kredita u iznosu od 50 miliona američkih dolara, koji je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uzelo iz Abu Dabi fonda kako bi podstakli razvoj poljoprivrede na sjeveru zemlje.

Izviđaj u predmetu formiranom zbog raspodjele i trošenja 23 miliona dolara pokrenut je 2019. godine. U to vrijeme glavni specijalni tužilac još je bio Milivoje Katnić. Tada su službenici Specijalnog policijskog tima uzeli kompletnu dokumentaciju o tom poslu, a navodno zbog nenamjenskog trošenja novca i neurednog vraćanja rata odobrenog kredita. Nakon pokrenute istrage, ali i promjene vlasti na državnom novou – Skupština Crne Gore u novembru 2021. godine, skinula je imunitet poslaniku Petru Ivanoviću. To je učinjeno na zahtjev SDT-a.

Tužilaštvo sumnjiči Ivanovića da je kao bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, od 2015. do aprila 2016. godine, nezakonito stekao imovinsku korist tokom podjele sredstava iz Abu Dabi fonda. Njegovog nasljednika Budimira Mugošu tužilaštvo tereti zbog kredita za firmu IM Gradina iz Rožaja, jer je on u vrijeme tzv. prelazne vlade stavio zaključni potpis na taj ugovor.

Aleksandar Stijović, ministar poljoprivrede u ekspertskoj vladi Zdravka Krivokapića, po dolasku u taj resor dokumentovao je da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora. Tada je saopšteno da nema državne garancije za kredit koji je država dala u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je obaviještena da je novac prošao preko posebnog računa koji je nazvan „specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio Ivanović. Originalni ugovor o kreditu i Ugovor o zajmu, koji je na engleskom jeziku, u ime države Crne Gore potpisao je bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

U optužnici SDT-a bi se mogle naći odgovorne osobe u firmama Milekraft, Gradina, Vektra Jakić… za koje se sumnja da su više nego povoljne kredite potrošili mimo prijavljenih biznis projekata, da nijesu vraćali dospjele rate, te da nijesu dostavili ni adekvatne mjenice i kolaterale, zbog čega su aktivirane garancije koje je dala država. U tužilaštvu sumnjaju da su ove firme, suprotno ugovoru, veliki dio novca iskoristile za neke druge namjene, a ne za podsticaj poljoprivrede i stočarstva na sjeveru. Vjeruje se da nijesu dostavili ni adekvatne zaloge da bi dobili milionske kredite, zbog čega je teret vraćanja sada na državi, koja je garantovala posao.

O zloupotrebama Abu Dabi fonda mediji i nevladine organizacije pisale su mnogo prije nego je tužilaštvo odlučilo da reaguje. Jedna od njih je i Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu. Ona se nada da će tužilaštvo konačno donijeti odluku u predmetu u kom su, smatra, stvari prilično jasne.

Podsjetila je za Monitor da je pljevaljska firma Vektra Jakić (u stečaju) za kredit od tri miliona dolara garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme peletare u Pljevljima, a ne njenom tržišnom vrijednošću. Dok hipoteka nad samom fabrikom kojoj je odobren kredit nije upisana.

„To otvara pitanje zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja. Uobičajeno je da se za veće kredite traže upisi hipoteka na nekretninama. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret poreskih obveznika“, kazala je ona.

Skoro dvije godine Petar Ivanović šeta slobodan, sjedi u Skupštini i učestvuje u raspravama, dijeli moralne pridike vladajućim partijama putem društvenih mreža i savjetuje odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića, dok mu optužnica za finansijske zloupotrebe visi nad glavom. Davno je prošao decembar. A mi još ne znamo da li smo odgovorne državne funkcije povjerili kriminalcu ili, pak, odgovornom političaru koji je ovoj državi za obezbijedio 50 miliona dolara prijeko potrebnih za razvoj poljoprivrede.

 

Od dvije do 12 godina zatvora

Od dvije do 12 godina zatvora prijeti Ivanoviću i ostalim osumnjičenim u tom predmetu, ukoliko se dokaže njihova krivica. On je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja.

Krivični zakonik propisuje da će se zatvorom do pet godina kazniti službeno lice koje „protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog“. Ako je pričinio štetu preko 3.000 eura kazniće se zatvorom od jedne do 8 godina, a ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od 30.000 eura, počinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo