Istražni postupak o zloupotrebama kredita Abu Dabi fonda za razvoj prešao je u ruke specijalnog tužioca Vukasa Radonjića, što će dodatno odložiti eventualno podizanje (ili odbacivanje) optužnice

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović najavio je za kraj decembra okončanje istrage u predmetu moguće zloupotrebe kredita Abu Dabi fonda za razvoj poljoprivrede na sjeveru Crne Gore. Iz kredita Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) uzeto je 50 miliona američkih dolara, a istraga je pokrenuta zbog spornih 23 miliona, koliko je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 2015. i 2016. godine usmjerilo u  devet crnogorskih kompanija.

U tužilaštvu su već dali izjave osumnjičeni za nesavjestan rad u službi – bivši ministar poljoprivrede i poslanik Demokratske partije socijalista Petar Ivanović, kojem je Skupština, u međuvremenu, skinula imunitet, njegov nasljednik na ministarskoj funkciji Budmir Mugoša i nekadašnji direktor Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević.

Tužilaštvo sumnjiči i procjenitelja Milana Adžića, čiji se izvještaj o zalozima firmi našao u nekoliko spornih predmeta. U SDT-u su saslušani i biznismeni  Dragan Brković, Ljubo Perišić, Krsto Knežević, Džemal Škrijelj i Vladimir Kujundžić.

Međutim, završio se i mart, a još nijesmo dobili konačnu odluku postupajuće tužiteljke Marije Raspopović o (ne)podizanju optužnice. Umjesto njene odluke, prije nekoliko dana stiglo je saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da su Raspopovićevoj oduzeti svi predmeti, a da je postupak oko Abu Dabi fonda dodijeljen specijalnom tužiocu Vukasu Radonjiću.

„Glavni specijalni tužilac je, rješenjem od 22. marta, specijalnoj tužiteljki Mariji Raspopović, u skladu sa zakonom, oduzeo sve krivične predmete, pa i krivični predmet istrage formiran protiv okrivljenih Petra Ivanovića i Budimira Mugoše, bivših ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja, bivšeg direktora Investiciono-razvojnog fonda, Zorana Vukčevića i još šest pojedinaca i pet preduzeća, za krivična djela zloupotreba službenog položaja, neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti i zloupotreba procjene, a u vezi korišćenja sredstava kredita Abu Dabi fonda”, navodi se u saopštenju.

Kasnije su iz SDT-a pojasnili da tužiteljki nijesu oduzeti predmeti zbog lošeg rada ili neefikasnosti, već zbog „ozbiljno narušenog zdravlja“. Sva je prilika da ćemo još čekati na odluku tužilaštva u ovom predmetu.

Prema nezvaničnim podacima Monitora, Radonjić se tek upoznao sa predmetima tužiteljke Raspopović i trebaće vremena da se izvedu preostale istražne radnje. Navodno se još čekaju određena vještačenja i pojašnjenja.

Radonjić je iz podgoričkog Osnovnog tužilaštva pozajmljen Novoviću na ispomoć. U Specijalnom državnom tužilaštvu stekao je veće iskustvo u ekonomsko-finansijskim predmetima. Nedavno je u podigao optužnicu u predmetu protiv bivših direktora državne kompanije Plantaže, za koje se sumnja da su oštetili državni budžet za skoro pet miliona eura. Ta optužnica još nije pravosnažna pošto  čeka potvrdu Višeg suda. Pored toga, vodi istragu zloupotrebe službenog položaja u aferi oko dodjele stanova državnim funkcionerima u vrijeme vlade Duška Markovića.

Specijalno tužilaštvo četiri godine ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije kredita u iznosu od 50 miliona američkih dolara, koji je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uzelo iz Abu Dabi fonda kako bi podstakli razvoj poljoprivrede na sjeveru zemlje.

Izviđaj u predmetu formiranom zbog raspodjele i trošenja 23 miliona dolara pokrenut je 2019. godine. U to vrijeme glavni specijalni tužilac još je bio Milivoje Katnić. Tada su službenici Specijalnog policijskog tima uzeli kompletnu dokumentaciju o tom poslu, a navodno zbog nenamjenskog trošenja novca i neurednog vraćanja rata odobrenog kredita. Nakon pokrenute istrage, ali i promjene vlasti na državnom novou – Skupština Crne Gore u novembru 2021. godine, skinula je imunitet poslaniku Petru Ivanoviću. To je učinjeno na zahtjev SDT-a.

Tužilaštvo sumnjiči Ivanovića da je kao bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, od 2015. do aprila 2016. godine, nezakonito stekao imovinsku korist tokom podjele sredstava iz Abu Dabi fonda. Njegovog nasljednika Budimira Mugošu tužilaštvo tereti zbog kredita za firmu IM Gradina iz Rožaja, jer je on u vrijeme tzv. prelazne vlade stavio zaključni potpis na taj ugovor.

Aleksandar Stijović, ministar poljoprivrede u ekspertskoj vladi Zdravka Krivokapića, po dolasku u taj resor dokumentovao je da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora. Tada je saopšteno da nema državne garancije za kredit koji je država dala u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je obaviještena da je novac prošao preko posebnog računa koji je nazvan „specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio Ivanović. Originalni ugovor o kreditu i Ugovor o zajmu, koji je na engleskom jeziku, u ime države Crne Gore potpisao je bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

U optužnici SDT-a bi se mogle naći odgovorne osobe u firmama Milekraft, Gradina, Vektra Jakić… za koje se sumnja da su više nego povoljne kredite potrošili mimo prijavljenih biznis projekata, da nijesu vraćali dospjele rate, te da nijesu dostavili ni adekvatne mjenice i kolaterale, zbog čega su aktivirane garancije koje je dala država. U tužilaštvu sumnjaju da su ove firme, suprotno ugovoru, veliki dio novca iskoristile za neke druge namjene, a ne za podsticaj poljoprivrede i stočarstva na sjeveru. Vjeruje se da nijesu dostavili ni adekvatne zaloge da bi dobili milionske kredite, zbog čega je teret vraćanja sada na državi, koja je garantovala posao.

O zloupotrebama Abu Dabi fonda mediji i nevladine organizacije pisale su mnogo prije nego je tužilaštvo odlučilo da reaguje. Jedna od njih je i Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu. Ona se nada da će tužilaštvo konačno donijeti odluku u predmetu u kom su, smatra, stvari prilično jasne.

Podsjetila je za Monitor da je pljevaljska firma Vektra Jakić (u stečaju) za kredit od tri miliona dolara garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme peletare u Pljevljima, a ne njenom tržišnom vrijednošću. Dok hipoteka nad samom fabrikom kojoj je odobren kredit nije upisana.

„To otvara pitanje zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja. Uobičajeno je da se za veće kredite traže upisi hipoteka na nekretninama. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret poreskih obveznika“, kazala je ona.

Skoro dvije godine Petar Ivanović šeta slobodan, sjedi u Skupštini i učestvuje u raspravama, dijeli moralne pridike vladajućim partijama putem društvenih mreža i savjetuje odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića, dok mu optužnica za finansijske zloupotrebe visi nad glavom. Davno je prošao decembar. A mi još ne znamo da li smo odgovorne državne funkcije povjerili kriminalcu ili, pak, odgovornom političaru koji je ovoj državi za obezbijedio 50 miliona dolara prijeko potrebnih za razvoj poljoprivrede.

Od dvije do 12 godina zatvora

Od dvije do 12 godina zatvora prijeti Ivanoviću i ostalim osumnjičenim u tom predmetu, ukoliko se dokaže njihova krivica. On je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja.

Krivični zakonik propisuje da će se zatvorom do pet godina kazniti službeno lice koje „protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog“. Ako je pričinio štetu preko 3.000 eura kazniće se zatvorom od jedne do 8 godina, a ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od 30.000 eura, počinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari