Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSJEDNIČKI IZBORI: Jezik malih brojki

Objavljeno prije

na

Predizborna kampanja za presjedničke izbore, toliko je kratka da joj se ne daju uhvatiti početak i kraj. Po dužini. Po sadržaju, većina stvari je manje-više očekivana. Većina kandidata kruži Crnom Gorom po predizbornim skupovima, predsjednik DPS-a se smiješi sa bilborda, na internetu ,,iskaču”, pored Đukanovića, Mladen Bojanić i Draginja Vuksanović. Sadržaj onoga što govore vrlo je predvidiv. Đukanović stoji na braniku Crne Gore, Bojanić govori o uspostavljanu pravne države, Draginja Vuksanović ukazuje na poharu Crne Gore, Hazbija Kalač upozorava na iseljavanje sa sjevera Crne Gore, Marko Milačić se obračunava sa NATO savezom, Vasilije Miličković se bori protiv partitokratije, Dobrilo Dedejić bi da se ujedini sa Srbijom.

DPS-ova mašina po internetu najozbiljnije konkurente svoga šefa naziva ,,berzanskim kurirom i ,,političkom kafe kuvaricom”, a šapat Udbe kroz svaki kapilar društva ubrizgava najjače koncentracije učenja da je Milo Đukanović svojim klimoglavom na kandidaturu, praktično, postao predsjednik Crne Gore. Fakat da je priča o lagodnoj pobjedi bez mnogo napora samo priča, potvrđuje kampanja u kojoj predsjednik DPS-a, hodi od grada do grada, obećava i prepada.

Nakon gomile magle od krupnih riječi, sveopšteg napretka, odbrane tekovina, opanjkavanja protivnika i ostalog, Đukanović, ipak, mora da pozove na mobilizaciju. ,,Nemojte ni slučajno da dozvolite sebi opuštenost da bilo ko pomisli da je posao završen”, kazao je na jednom od predizbornih skupova i precizirao da je u Crnoj Gori ,,sve, pa i politički ishodi, rezultanta malih razlika”.

Prosto je: na prošlim predsjedničkim izborima, 7. aprila 2013. kandidat DPS-a Filip Vujanović pobijedio je Miodraga Lekića za 7.651glas. Prema konačnim rezultatima: 161.940 odnosno 51,2 odsto, prema 154.289, to jest 48,8 procenata glasova. Glasalo je 63,9 odsto upisanih birača. U izbornoj noći i jedan i drugi kandidat proglasili su pobjedu. Preliminarni rezultati izbora objavljeni su tek sjutradan u 18:30.

Ti izbori se računaju u drastično pokradene. Iz Centralnog biračkog spiska, između tih i parlamentarnih izbora 2012. izbrisano je oko 14 hiljada birača. MANS je upozoravao na ogromne mućke sa biračkim spiskovima.

Pregledom biračkog materijala opozicija je ustanovila raznorazne načine pomoću kojih DPS strogo kontroliše sigurne glasove. Neko je dužan da umjesto zaokruživanjem, glasa crtanjem trougla ili kvadratića, olovka treba da bude određene boje, trista marifetluka. Uprkos tome, Vujanović je pobijedio u deset, Lekić u 11 crnogorskih opština.

Lekić je osvojio više glasova u najvećim cnogorskim gradovima Podgorici i Nikšiću. Pobijedio je i u Baru, Kotoru, Danilovgradu, Kolašinu, Mojkovcu, Pljevljima, Plužinama, Herceg Novom i Žabljaku. Vujanović je pobijedio u Bijelom Polju, na Cetinju, u Andrijevici, Budvi, Plavu, Rožajama, Šavniku, Tivtu, Ulcinju i Beranama. Zato Đukanović sad zaziva da se ne dozvoli ,,mobilizacija od strane opozicije”, koja birače ,,homogenizuje mržnjom prema nama i koja će biti povedena referendumskom logikom za i protiv vlasti”. I zato je za kandidata vlasti pobjeda u prvom krugu ultimativna potreba.

Drugi krug bi vodio direktno ka toj đavoljoj homogenizaciji. S lakoćom je Mladen Bojanić na pitanje da li bi u eventualnom drugom krugu podržao Draginju Vuksanović rekao – da.

Sad, niti je Đukanović – Vujanović, niti su Bojanić, Vuksanović i ostali – Miodrag Lekić. Biračko tijelo je, međutim, isto. Već decenijama pretežno zacementirano.

Od 1997. kada su bitku bili drugovi iz tek pocijepanog DPS-a, Momir Bulatović i Milo Đukanović, Crna Gora je podijeljena na one koji viču ,,Milo, lopove” i one koji se prave da vjeruju u Đukanovićevo objašnjenje da je to samo zato što je teže vikati ,,Milo, protivniče NATO integracija”. Usput, poražen u prvom, Đukanović je te izbore dobio u drugom krugu za oko pet i po hiljada glasova. Na glasanje je u drugom krugu izašlo preko četrdeset hiljada više ljudi nego u prvom.

Predsjedički kandidati uglavnom se jedni drugima ne miješaju u posao. Nema, sva je prilika ni potrebe, jer jedni drugima prirodno ne smetaju. Na drugoj strani je prirodni neprijatelj svih kandidata osim Mila Đukanovića: pitanje izlaznosti. Sad su već svi saglasni da je opoziciona ponuda ispala bolja nego što je prije samo nekoliko mjeseci iko mogao da pretpostavi. Ali, vremena je ostalo malo. Računice pokazuju da bi, uz izlaznost od oko 63 odsto sa prošlih predsjedničkih izbora, Đukanovićeva pobjeda, ukoliko se zbroje glasovi svih partija koje ga podržavaju, bila izvjesna.

I ptice znaju sve o disciplini DPS-ovih birača. O spiskovima po preduzećima, po centrima za socijalni rad, po partijskim ćelijama koje skupa čine famoznu bazu sigurnih glasača. I o onim ljudima koji preže po ćoškovima oko biračkih mjesta koji udaraju pluseve i crtaju ko se pojavio na biračkom mjestu, a koga na građansku dužnost treba telefonom podsjetiti.

I svi se, manje-više, nacrtaju. Ko je pjevao kad mu je DPS učinio neku od brojnih usluga kojima raspolaže državni aparat u vlasništvu stranke, na izborima nema šta da radi nego da igra kako mu se svira.

Sasvim je drugačija slika sa ostalim biračima. Iako i opozicione partije imaju svoje baze podataka, daleko je to od DPS-ove megastrukture, a tu je i omiljeno pitanje državnih medija: koliko su partije koje su podržale određenog kandidata zaista dale sve od sebe da mu obezbijede glasove. To se prije svega odnosi na Madena Bojanića. Prema nekim od Monitorovih izvora, ima istine u tome da se ne pretrgoše partijski aktivisti oko agitovanja za kandidata kojeg je podržao najveći dio opozicionih partija. Ukoliko je to tačno, stvari u opoziciji su grđe nego što obično izgleda. Treba baš ne vidjeti ni pedalj dalje od nosa, pa se voditi logikom da te ne zanima kandidat koji nije sto posto ,,tvoj” i ne znati koliko bi bilo važno da kad bi budući predsjednik bio ,,i tvoj”. Na kraju krajeva, i u sitnu trgovačku logiku koja lokalne izbore pretpostavlja predsjednikim, svako iole razuman bi mogao da uračuna eho uspjeha na izborima za predsjednika.

Demokratija je jezik velikih brojki, učio je, sada depresivni Svetozar Marović. Teg od pet ili sedam hiljada glasova, međutim, nije veliki. Znamo mi nas, lako je razumjeti potrebu da čovjek ostane kući i izbore gleda na televiziji. Ipak, pokazati da ne treba vjerovati u mit o Đukanovićevoj nepobjedivosti, može se smatrati i samopoštovanjem.

Zloupotrebe kao standard

Kao i svaku, i ovu kampanju obilježavaju komadi slagalice Snimak i zloupotreba državnih funkvija i stvari u predizborne svrhe. Trenutno je najupečatljivija priča Zalutali mail u kojoj je Demos otkrio da je na zvaničnu adresu JU Muzeji i galerije Budva, na ime bivše direktorice Biljane Brajović, stigao mail koji sadrži tabelu sa imenima zaposlenih u Centru, njihovim matičnim brojevima i oznakama plus i minus. Tu su i napomene ko je od zaposlenih član ili simpatizer druge partije, kao i instrukcije da je sa nekim od njih neophodno obaviti razgovor. Pošta je doputovala sa zvanične adrese Centra za konzervaciju i arheološka istraživanja pri Ministarstvu kulture gdje je Brajovićeva nedavno imenovana na mjesto direktorice.

Pored očiglednog, da vlast i dalje popisuje kome treba fotelja, kome put, kome brašno, a kome bandera, ovaj slučaj pokazuje i kako se brine o ,,svojima”. Kad u nekoj od opština opozicija dođe na vlat, DPS i sateliti, prosto, prekomanduju svoje kadrove u državne institucije.

Iako su partijski skupovi u školama zabranjeni, direktor Srednje pomorske škole u Dobroti Veljko Botica izdao je dvoranu školskog centra za skup predsjedničkog kandidata Mila Đukanovića. Iz ekonomskih, kaže, razloga.

Takva nam je demokratija.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo