Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSJEDNIČKI IZBORI: Jezik malih brojki

Objavljeno prije

na

Predizborna kampanja za presjedničke izbore, toliko je kratka da joj se ne daju uhvatiti početak i kraj. Po dužini. Po sadržaju, većina stvari je manje-više očekivana. Većina kandidata kruži Crnom Gorom po predizbornim skupovima, predsjednik DPS-a se smiješi sa bilborda, na internetu ,,iskaču”, pored Đukanovića, Mladen Bojanić i Draginja Vuksanović. Sadržaj onoga što govore vrlo je predvidiv. Đukanović stoji na braniku Crne Gore, Bojanić govori o uspostavljanu pravne države, Draginja Vuksanović ukazuje na poharu Crne Gore, Hazbija Kalač upozorava na iseljavanje sa sjevera Crne Gore, Marko Milačić se obračunava sa NATO savezom, Vasilije Miličković se bori protiv partitokratije, Dobrilo Dedejić bi da se ujedini sa Srbijom.

DPS-ova mašina po internetu najozbiljnije konkurente svoga šefa naziva ,,berzanskim kurirom i ,,političkom kafe kuvaricom”, a šapat Udbe kroz svaki kapilar društva ubrizgava najjače koncentracije učenja da je Milo Đukanović svojim klimoglavom na kandidaturu, praktično, postao predsjednik Crne Gore. Fakat da je priča o lagodnoj pobjedi bez mnogo napora samo priča, potvrđuje kampanja u kojoj predsjednik DPS-a, hodi od grada do grada, obećava i prepada.

Nakon gomile magle od krupnih riječi, sveopšteg napretka, odbrane tekovina, opanjkavanja protivnika i ostalog, Đukanović, ipak, mora da pozove na mobilizaciju. ,,Nemojte ni slučajno da dozvolite sebi opuštenost da bilo ko pomisli da je posao završen”, kazao je na jednom od predizbornih skupova i precizirao da je u Crnoj Gori ,,sve, pa i politički ishodi, rezultanta malih razlika”.

Prosto je: na prošlim predsjedničkim izborima, 7. aprila 2013. kandidat DPS-a Filip Vujanović pobijedio je Miodraga Lekića za 7.651glas. Prema konačnim rezultatima: 161.940 odnosno 51,2 odsto, prema 154.289, to jest 48,8 procenata glasova. Glasalo je 63,9 odsto upisanih birača. U izbornoj noći i jedan i drugi kandidat proglasili su pobjedu. Preliminarni rezultati izbora objavljeni su tek sjutradan u 18:30.

Ti izbori se računaju u drastično pokradene. Iz Centralnog biračkog spiska, između tih i parlamentarnih izbora 2012. izbrisano je oko 14 hiljada birača. MANS je upozoravao na ogromne mućke sa biračkim spiskovima.

Pregledom biračkog materijala opozicija je ustanovila raznorazne načine pomoću kojih DPS strogo kontroliše sigurne glasove. Neko je dužan da umjesto zaokruživanjem, glasa crtanjem trougla ili kvadratića, olovka treba da bude određene boje, trista marifetluka. Uprkos tome, Vujanović je pobijedio u deset, Lekić u 11 crnogorskih opština.

Lekić je osvojio više glasova u najvećim cnogorskim gradovima Podgorici i Nikšiću. Pobijedio je i u Baru, Kotoru, Danilovgradu, Kolašinu, Mojkovcu, Pljevljima, Plužinama, Herceg Novom i Žabljaku. Vujanović je pobijedio u Bijelom Polju, na Cetinju, u Andrijevici, Budvi, Plavu, Rožajama, Šavniku, Tivtu, Ulcinju i Beranama. Zato Đukanović sad zaziva da se ne dozvoli ,,mobilizacija od strane opozicije”, koja birače ,,homogenizuje mržnjom prema nama i koja će biti povedena referendumskom logikom za i protiv vlasti”. I zato je za kandidata vlasti pobjeda u prvom krugu ultimativna potreba.

Drugi krug bi vodio direktno ka toj đavoljoj homogenizaciji. S lakoćom je Mladen Bojanić na pitanje da li bi u eventualnom drugom krugu podržao Draginju Vuksanović rekao – da.

Sad, niti je Đukanović – Vujanović, niti su Bojanić, Vuksanović i ostali – Miodrag Lekić. Biračko tijelo je, međutim, isto. Već decenijama pretežno zacementirano.

Od 1997. kada su bitku bili drugovi iz tek pocijepanog DPS-a, Momir Bulatović i Milo Đukanović, Crna Gora je podijeljena na one koji viču ,,Milo, lopove” i one koji se prave da vjeruju u Đukanovićevo objašnjenje da je to samo zato što je teže vikati ,,Milo, protivniče NATO integracija”. Usput, poražen u prvom, Đukanović je te izbore dobio u drugom krugu za oko pet i po hiljada glasova. Na glasanje je u drugom krugu izašlo preko četrdeset hiljada više ljudi nego u prvom.

Predsjedički kandidati uglavnom se jedni drugima ne miješaju u posao. Nema, sva je prilika ni potrebe, jer jedni drugima prirodno ne smetaju. Na drugoj strani je prirodni neprijatelj svih kandidata osim Mila Đukanovića: pitanje izlaznosti. Sad su već svi saglasni da je opoziciona ponuda ispala bolja nego što je prije samo nekoliko mjeseci iko mogao da pretpostavi. Ali, vremena je ostalo malo. Računice pokazuju da bi, uz izlaznost od oko 63 odsto sa prošlih predsjedničkih izbora, Đukanovićeva pobjeda, ukoliko se zbroje glasovi svih partija koje ga podržavaju, bila izvjesna.

I ptice znaju sve o disciplini DPS-ovih birača. O spiskovima po preduzećima, po centrima za socijalni rad, po partijskim ćelijama koje skupa čine famoznu bazu sigurnih glasača. I o onim ljudima koji preže po ćoškovima oko biračkih mjesta koji udaraju pluseve i crtaju ko se pojavio na biračkom mjestu, a koga na građansku dužnost treba telefonom podsjetiti.

I svi se, manje-više, nacrtaju. Ko je pjevao kad mu je DPS učinio neku od brojnih usluga kojima raspolaže državni aparat u vlasništvu stranke, na izborima nema šta da radi nego da igra kako mu se svira.

Sasvim je drugačija slika sa ostalim biračima. Iako i opozicione partije imaju svoje baze podataka, daleko je to od DPS-ove megastrukture, a tu je i omiljeno pitanje državnih medija: koliko su partije koje su podržale određenog kandidata zaista dale sve od sebe da mu obezbijede glasove. To se prije svega odnosi na Madena Bojanića. Prema nekim od Monitorovih izvora, ima istine u tome da se ne pretrgoše partijski aktivisti oko agitovanja za kandidata kojeg je podržao najveći dio opozicionih partija. Ukoliko je to tačno, stvari u opoziciji su grđe nego što obično izgleda. Treba baš ne vidjeti ni pedalj dalje od nosa, pa se voditi logikom da te ne zanima kandidat koji nije sto posto ,,tvoj” i ne znati koliko bi bilo važno da kad bi budući predsjednik bio ,,i tvoj”. Na kraju krajeva, i u sitnu trgovačku logiku koja lokalne izbore pretpostavlja predsjednikim, svako iole razuman bi mogao da uračuna eho uspjeha na izborima za predsjednika.

Demokratija je jezik velikih brojki, učio je, sada depresivni Svetozar Marović. Teg od pet ili sedam hiljada glasova, međutim, nije veliki. Znamo mi nas, lako je razumjeti potrebu da čovjek ostane kući i izbore gleda na televiziji. Ipak, pokazati da ne treba vjerovati u mit o Đukanovićevoj nepobjedivosti, može se smatrati i samopoštovanjem.

Zloupotrebe kao standard

Kao i svaku, i ovu kampanju obilježavaju komadi slagalice Snimak i zloupotreba državnih funkvija i stvari u predizborne svrhe. Trenutno je najupečatljivija priča Zalutali mail u kojoj je Demos otkrio da je na zvaničnu adresu JU Muzeji i galerije Budva, na ime bivše direktorice Biljane Brajović, stigao mail koji sadrži tabelu sa imenima zaposlenih u Centru, njihovim matičnim brojevima i oznakama plus i minus. Tu su i napomene ko je od zaposlenih član ili simpatizer druge partije, kao i instrukcije da je sa nekim od njih neophodno obaviti razgovor. Pošta je doputovala sa zvanične adrese Centra za konzervaciju i arheološka istraživanja pri Ministarstvu kulture gdje je Brajovićeva nedavno imenovana na mjesto direktorice.

Pored očiglednog, da vlast i dalje popisuje kome treba fotelja, kome put, kome brašno, a kome bandera, ovaj slučaj pokazuje i kako se brine o ,,svojima”. Kad u nekoj od opština opozicija dođe na vlat, DPS i sateliti, prosto, prekomanduju svoje kadrove u državne institucije.

Iako su partijski skupovi u školama zabranjeni, direktor Srednje pomorske škole u Dobroti Veljko Botica izdao je dvoranu školskog centra za skup predsjedničkog kandidata Mila Đukanovića. Iz ekonomskih, kaže, razloga.

Takva nam je demokratija.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo