Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDUZETNICI KOJI SU DOŠLI U KOLAŠIN I USPJELI: Vide mogućnosti umjesto prepreka

Objavljeno prije

na

U zastrašujućim statističkim podacima, prema kojim na stotine Kolašinca godišnje napusti svoj grad, ostanu neprimijećeni oni, drugačiji primjeri. Nekolicina poslovnih ljudi i zanatlija doselili su u ovaj sjeverni gradić i uspjeli da ga za kratko vrijeme promijene na bolje. Došli su iz drugih gradova , država, pa i kontinenata, vjerujući da će u toj varoši uspjeti da vode uspješne poslove i srećno žive. Nijesu se, pričaju, pokajali. I neće odustati.

Svi oni kažu da vjeruju u Kolašin, bez obzira što realno posmatraju i poslovni ambijent i druge uslove koji su ih dočekali na sjeveru Crne Gore. Smatraju da je više mogućnosti od prepreka i da je to prednost ovog malog grada na sjeveru. Svojim primjerima, ističu, žele da ohrabre i mještane na sličan stav i više preduzetničkog duha. Takođe, cilj im je i da ohrabre i pruže podršku onima koji ne žele da odlaze iz grada.

Pred novogodišnje praznike Jasmina Salihović, uspješna poslovna žena iz Švajcarske, odlučila je da će veći dio godine sa porodicom živjeti u Kolašinu. I da će vještine „vlasnice najvećeg virtuelnog švajcarskog hotela” primijeniti i u Kolašinu. Ta mlada žena i majka troje djece, veliki uspjeh postigla je sama na švajcarskom tržištu nekretnina.

„Vjerujem da mogu u ovom gradiću da budem srećna i uspješna. Mislim da ljudi koji ovdje žive često zaborave koje ih bogastvo okružuje i koje sve mogućnosti imaju. Naučena sam da tražim bolju stranu u svemu, a u Kolašinu mi to nije teško. Imam na umu nekoliko poslovnih projekata od kojih će koristi imati i Kolašinci i ja. Za sada uspijevamo da nađemo zajednički jezik, a ne sumnjama da će drugačije biti i narednih godina”, priča ona za Monitor.

Namjera joj je da pomogne, prije svih, ženama da započnu svoje poslove i da afirmiše ručnu radinost sjevera Crne Gore. Planira i da se bavi izgradnjom i iznajmljivanjem kuća za odmor, što je već radila u Švajcarskoj. Prvi projekat, Božićni bazar, koji je, kako kaže, poklonila svojim novim sugrađanima, dobio je odlične ocjene i od turista i od onih koji su na njemu besplatno izlagali. U suvenirnici, koja će uskoro biti otvorena, takođe nudiće dio autentičnih proizvoda kolašinskog kraja.

Slično njoj, u Kolašin su prije nekoliko godina došli i uložili kapital Vlado Rubežić i njegova supruga Jelica Simić. Za samo par godina njihovo preduzeće Kolašin Energy postalo je vrlo poznato na sjeveru Crne Gore. Novac uložen u proizvodne programe Rubežić je zaradio tokom minulih decenija u Bocvani. I pored toga što na desetine Kolašinca živi od prodaje drva za ogrjev, niko se, prije Rubežića, nije sjetio da bukovinu prodaje u cjepanicama, složenu i praktično upakovanu. Ta dobro osmišljena poslovna ideja pokazala se vrlo održivom. Do sada je u toj firmi posao i stalna solidna primanja našlo dvadesetak Rubežićevih sugrađana, ali njegovi poslovni planovi su mnogo ambiciozniji. Računa da će u Kolašin Energy ubrzo raditi još na desetine Kolašinca. U najsavremeniju opremu supružnici Rubežići su do sada uložili na stotine hiljada eura.

I oni vjeruju u mogućnosti koje pruža Kolašin. Zadovoljstvo im je što su dio kapitala zarađenog u bijelom svijetu vratili u ,,rodni Vladov grad”. Očekuju da će poslovi koje planiraju donijeti mnogo koristi mještanima.

Firma Kolašin energy je u međuvremenu postala vlasnik kompletna imovine FAK-a, najavili su da će u narednom periodu uložiti oko 350.000 eura u zapuštene proizvodne pogone koje su kupili. Proizvodne hale FAK- a su runinirane i biće im potrebna detaljna rekonstrukcija, a cilj novog vlasnika je da stvori uslove za postavljanje novih proizvodnih linija.

Otvaranje zanatske radnje u Kolašinu, varoši iz koje se minulih godina, uglavnom, odlazilo, je, tvrdi obućar Lazar Kuč, hrabrost i poslovni rizik. Prije njega godinama niko se nije odazivao na pozive lokalnih vlasti, koja je nudila svakom ko odluči da popravlja obuću Kolašincima, besplatan poslovni prostor. Kuč, priznaje, da se nadao mnogo boljim uslovima, ali i tvrdi da neće odustati.

„Pošto sam znao da u Kolašinu nema obućara, riješio sam da taj posao ja počnem. Ranije sam se bavio nečim drugim, a u ovom gradu sam, priznajem, zatekao znatno drugačiju situaciju, od onog što sam ja planirao. Ovdje sam boravio samo tokom ljeta, pa mi se činilo da je mnogo više ljudi, pa i prilike da se zaradi. Sada sam već skeptičan u vezi sa svim”, priča on.

U međuvremenu se preselio iz Podgorice u Kolašin, a ponude svoje radnje značajno obogatio.

Kolašin je na samom početku 2018. godine dobio i prvog časovničara i zlatara poslije mnogo godina. Nebojša Abramović, koji je taj grad kao dječak napustio daleke 1974. Godine, vratio se i otvorio jednu od rijetkih zanatskih radnji u Kolašinu.

„Davnašnja želja mi je da se vratim Kolašinu i tu završim svoju karijeru. Rodio sam se ovdje i proveo dio djetinjstva. Zatekao sam drugačiji grad, sa drugačijim navikama i ljudima, ali pun sam vjere da je i u sadašnjem Kolašinu moguće da zanatlija radi i zaradi. Računam da ću imati mušterija, da će me iskustvo i reputacija starovarošanina, koji dolazi iz zanatske porodice, preporučiti”, kaže zlatar.

Nije Kolašin, kaže Abramović, ono što je bio 70-ih godina prošlog vijeka, ali ni on neće lako odustati. Ukoliko njegova očekivanja budu opravdana, zatvoriće i radnju u Beogradu, čiji je vlasnik već dugo. Njegov đed bio je kolašinski obućar, otac kafedžija, a od zanata se, kakva god da su vremena, kaže Abramović, može živjeti. Gdje god da je živio, ostao je vjeran svom zanatu, nije se „tražio”, ali ni „pronalazio” u drugim zanimanjima. Tri godine o satovima i nakitu učio je u Trsteniku od jednog starog majstora.

Bilo da ih je Kolašinu privukla nostalgija, prirodne ljepote ili poslovni interes, svi oni koji su započeli poslove u tom gradu tokom minulih nekoliko godina, kažu u lokalnoj upravi, značajna su pokretačka snaga.

„Pored toga, što sada imamo nekoliko zanatlija više, ili mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta, ti preduzetnici mještanima mogu pokazati kako treba razmišljati i djelovati. Svi oni su donijeli u Kolašin više entuzijazma, sposobnosti da se suoče sa izgovorima, vještinu da prevaziđu ono što ih, eventualno, ovdje sputava. Lokalna uprava, svakako, nastojaće da im bude servis kakav očekuju”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo