Povežite se sa nama

OKO NAS

OKO IZBORA: Podjele, ne proljeće

Objavljeno prije

na

Uprkos tome što se nastavlja serija izbora koja će trajati vascijelo proljeće, na političkoj sceni bilo bi dosadnjikavo da nije istraživanja javnog mnjena. Slabo kad je opoziciona saradnja ovdje cvjetala, kupus koji je nastao u opoziciji nakon posljednjih parlamentarnih izbora nadmašio je sve prethodne. Odnosi među opozicionim liderima mogli bi biti gori jedino kad bi počeli da se biju.

Tu se proljeću teško nadati. Kad, međutim, kao kandidatkinja za predsjednicu Crne Gore, sve potrvrđeno istraživanjem, zaiskri Milica Pejanović-Đurišić – eto mrvice živosti. Shvati čeljade kako bi se u crnogorskom javnom mnjenju, pažljivim ispitivanjem, mogao otkriti dovoljan procenat onih koji pamte Ljubicu Bebu Džaković, na primjer. Koja, usput, bijaše znatno živopisniji lik od Pejanović-Đurišićeve.

Lideri Demokratske partije socijalista Milo Đukanović i Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, najbolje su kotirani kandidati za predstojeće predsjedničke izbore, pokazalo je istraživanje Centra za ljudska prava i demokratiju o političkom javnom mnjenju. Direktorica CEDEM-a Milena Bešić kazala je da Đukanović ima inicijalnu prednost nad potencijalnim zajedničkim kandidatom opozicije na predsjedničkim izborima. Ukoliko bi opozicija na predsjedničkim izborima imala zajedničkog kandidata, a vladajuća koalicija kandidovala Đukanovića, 34,3 odsto građana glasalo bi za Đukanovića, a 28,8 odsto za jedinstvenog kandidata.

Nepostojećeg zajedničkog opozicionog kandidata, prema istraživanju rađenom u decembru prošle godine, glasači opozicije podržavaju snažnom većinom. Snažno i uzaludno. Nema.

Zamišljena podrška zamišljenom kandidatu tek je jedna od zanimljivosti iz istraživanja. Da je Đukanović odličan ili veoma dobar kandidat smatra 39,7 procenata ispitanih, a o Bečiću takvo mišljenje ima 30,1 odsto. I odmah zatim – eto ti Milice Pejanović-Đurišić sa 25,9 odsto.

Za slabije upućene: Milica Pejanović-Đurišić je, prema zvaničnoj partijskoj biografiji, 1997-1998. bila predsjednica Demokratske partije socijalista. To je onda kad je bilo Momir ili Milo. Bila je i poslanica u Skupštini Crne Gore od 1993. do 2001. godine, zatim ambasadorka državne zajednice Srbije i Crne Gore u Belgiji i Luksemburgu i ambasadorka Crne Gore u Francuskoj. Na funkciju ministarke odbrane stupila je u martu 2012. Vidi se samo kad treba. Njen supružnik Zoran Đurišić, koji bi u slučaju njenog izbora, valjda bio prvi gospodin Crne Gore, bio je optuživan pa oslobođen za višemilionsku štetu nanijetu državi lošim poslovanjem Montenegroerlajnza gdje je bio predsjednik borda direktora. Ako DPS riješi da ne kandiduje svoga prvog i jedinog, gotovo je svejedno ko će ga zamijeniti – kad su mogli da izguraju Filipa Vujanovića za predsjednika Crne Gore i Slavoljuba Miga Stijepovića za gradonačelnika Podgorice, Milica im dođe – zor delija. Naravno,uz opoziciju kakva jeste.

U nastavku liste potencijalnih predsjedničkih kandidata su Duško Marković sa 25,5, Dritan Abazović sa 19, Marko Milačić sa 16,8, Miodrag Lekić – 14,3, Ranko Krivokapić – 11,2 odsto. Andrija Jovićević koji je pominjan kao kadidat kojeg bi ostatku opozicije mogao ponuditi Demokratski front privukao je tek 11 odsto anketiranih.

Kada je riječ o rejtingu partija, DPS, prema CEDEM-ovom istraživanju, podržava 39,9 odsto, Demokrate 21,3, Demokratski front 13 odsto građana.

Na listi koja se zove „Prosječna ocjena za političare od 1 do 5” prvi je predsjednik države Filip Vujanović, slijede Aleksa Bečić pa Milo Đukanović, na četvrtom je mjestu lider pokreta URA Dritan Abazović.

Na osmoj poziciji je Snežana Jonica. Lideri Demokratskog fronta Milan Knežević, Andrija Mandić i Nebojša Medojević pojavljuju se tek na pozicijama 15, 16 i 17. Iza Vujice Lazovića i Srđana Milića. Interesantno.

Nijesu zamišljene stvari ponuđene samo ispitanicima u CEDEM-ovom istraživanju. Tu je i zamišljena građanska opozicija koja se uporno nudila javnosti kao treća strana između DPS-a i DF-a. Nikad se nije dalo jasno vidjeti šta je to i ko čini tu strukturu, sad je i takva počela da čili.

Lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković CDM-u je ovih dana rekao: ,,Trebalo je da se sastanemo i konstatujemo da se više nećemo sastajati ili da ćemo nastaviti razgovore”.

Iz svega što se do sada vidjelo po lokalnim izborima, opozicionari su spremni da sarađuju jednokratno, po potrebi. Tako su, na primjer, u Beranama, u koaliciji sa ,,Zdravo Berane” ostali zajedno Socijalistička narodna partija i Demokratski front. Oni su pobjednici prošlih izbora u tom gradu, a pridružili su im se Srpska stranka ,,dr Milovan Živković” i Ujedinjena Crna Gora. Nosilac liste je sadašnji predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić. Koaliciju DPS-SD-BS predvodi Bogdan Fatić.

Malo se lijepog može čuti u Beranama o satelitskim partijama – Bošnjačkoj stranci i Socijaldemokratama i njihovim čelnim ljudima, ali te partije dobijaju određen broj glasova zahvaljujući dejstvu centralne sile koja im ponudi zaposlenja i važne pozicije. U Beranama socijaldemokrate zovu – socijaldirektori.

Iako Monitorovi izvori kažu da opoziciona vlast u tom gradu nije uradila ,,ništa epohalno”, smatraju da je ,,epohalno što je zaustavjena pljačka” i da bi zato bilo ,,nepošteno da se DPS vrati na vlast”.

Kad je već SNP otišao sa DF-om, a Demokrate samostalno sa listom na čijem je čelu Goran Folić, rodila se koalicija Demos-SDP sa nosiocem Mirkom Pavićevićem. Listu su predali i Građanski pokret URA čiji je nosilac liste ugledni dr Dragan Labudović, zatim nezavisna lista ,,Riječ” sa prvim na listi Velimirom Đurišićem, lista ,,Napredno Berane”, lista ,,Stranka pravde i pomirenja”, koja je zapravo Bošnjačka demokratska zajednica, kao i Građanska lista Glas naroda za Berane.

Lokalni izbori u Beranama i Ulcinju zakazani su za 4. februar.

U Beranama ima 23.750 birača, a u Ulcinju blizu 20 hiljada.

Građani Ulcinja moći će da biraju između osam samostalnih lista i dvije koalicije. ,,Vrijeme je da Ulcinj krene u brži ekonomski razvoj i bržu valorizaciju potencijala koju posjeduje”, kazao je direktor DPS-a Tarzan Milošević. Svi znaju šta u DPS-ovom rječniku znači ,,valorizacija potencijala”, pitanje je samo koliko je građana Ulcinja spremno da se, iz sopstvenog sitnog interesa, upeca na tu udicu.

Još nijesu minuli baš svi praznici a na jednoj od beranskih stranica na Facebooku pojavile su se fotografije sa pitanjem: ,,Je li ostalo koje službeno auto u Podgorici?”. Čisto da se podsjetimo kako vlast pobjeđuje fer i pošteno.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo