Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: ŽENE I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE: Posjeta ginekologu kao atak na moral

Objavljeno prije

na

Žene sa sjevera Crne Gore malo vode računa o svom ginekološkom zdravlju i jako su neažurne kad je riječ o preventivnim pregledima. To je ocjena gotovo svih ginekologa, sagovornika Monitora iz sjevernih opština. Ljekari tvrde da u domovima zdravlja postoji neophodna oprema za takve preglede, ali je, nažalost, žene teško ubijediti da te mogućnosti iskoriste. Kod ginekologa većina dolazi samo kad mora, ne i kad bi trebalo. Brojne kampanje i apelu nadležnih ne daju rezultate u zadovoljavajućoj mjeri, pa žene, naročito one iz manjih mjesta, kad završe sa rađanjem djece, zaborave na ginekološke ambulante ili u njih ulaze sa stidom.

U Crnoj Gori godišnje od 100.000 žena 18 oboli od karcinoma grlića materice. To je drugo je najčešće maligno oboljenje kod žena, a preventivni ginekološki pregledi najbolji su način za rano otkrivanje i zaustavljanje bolesti. Iako je rak grlića materice izlječiv u ranoj fazi, u svijetu svake godine preko pola miliona žena umire od ovog oboljenja. Glavni problem je u tome što, prema nekim podacima, tek svaka peta žena odlazi na redovne ginekološke preglede. Ovim pregledima mogu se otkriti promjene na grliću materice prije nego što poprime maligni karakter. Ljekari kažu da se u najvećem broju slučajeva kancer grlića materice javlja od 40. do 45. godine, iako rizik postoji i kod žena mlađih od 30 godina.

,,Jako sam nazadovoljan na koji način i koliko žene vode računa o svom zdravlju. Nemaju svijest o važnosti prevencije. Mnogo je razloga za to. Patrijarhalno vaspitanje, koje povlači strah i stid… Posjeta ginekologu na ovim našim prostorima, nažalost, još se doživljava kao ‘atak na moral’. Ne malo puta sam čuo od pacijentkinja , kako bi na pregled došle za vrijeme dežurstva ljekara, ‘kad niko ne vidi’. To je jako zabrinjavajuće i mnogo treba edukacije i informacija da se takav stav mijenja”, kaže dr Radovan Asanović iz Berana.

On kaže da nijesu rijetki slučajevi kada na operaciju dolaze sa tumorom veličine ljudske glave. Nema pravila kada je riječ o godinama, pa je tokom minulih deset dana takvom hirurškom zahvatu podvrgnuta jedna starica, ali i jedna dvadesetšestogodišnja djevojka sa sjevera.

,,Muškarci su, izuzetno neinformisani, pa onda, ne mogu biti ni podrška, niti pomoći u mijenjanju stava svojih partnerki. Zbog toga nastaje još mnogo problema. Zbog toga je i veliki broj prekida trudnoće, čemu se izuzetno protivim i koristim svaku priliku da ženi koja se odlučila na abortus predložim da još desetak dana razmisli o toj svojoj odluci”, kaže dr Asanović. Smatra da bi se mnogo tih problema riješilo uvođenjim seksualnog obrazovanja u srednje škole. Na taj način, objašnjava on, žene bi vrlo rano stekle pravu sliku o svom tijelu, opasnosti koje ih vrebaju i načinu da se žaštite, a često, i spasu život.

,,Ukoliko nema finansijskih mogućnosti za taj predmet u srednjim školama, onda bi, svako, svakako trebalo organizovati česta predavanja ginekologa srednjoškolcima. To je nekada bilo tako. Počeo sam da radim na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu i tada, sjećam se, svakih 15 dana imali smo takva predavanja u gimnazijama”.

I kolašinska ginekološkinja dr Danka Marković nezadovoljna je načinom na koji se njene sugrađanke odnose prema svom zdravlju.

,,U svojoj praksi imam zaista ekstremnih primjera. Nedavno sam pregledala pacijentkinju sa invanzivnim kacinomom grlića materice. Riječ je o pedesettrogodišnjoj ženi, koja tri decenije prije toga nije bila kod ginekologa. Tačnije, posljednji put je pregledana kad je rodila dijete, koje je sada odrastao čovjek. Ona je šest mjeseci prije nego što mi se javila osjećala tegobe, a na pregled, ipak, nije došla, sve dok su joj ljudi iz okruženja skrenuli pažnju na neprijatan miris, koji se osjeća zbog njene bolesti”.

Dr Marković, kao i njene ostale kolege, tvrdi da u ginekološkim ambulantama postoje svi uslovi za preventivne preglede. Ona, kako kaže, koristi priliku i kad pacijentkinje dođu nekim drugim povodom da uzme uzorak za (Papanikolau) PAPA test ili uradi kolposkopiju.

,,Ne znam šta su sve razlozi za takav stav prema ginekološkom pregledu. Loše je da i danas, pored sve dostupnosti informacija i mnogih razbijenih predrasuda, ta ipak postoji. Kod drugih specijalista se mnogo češće i mnogo lagodnije ide”.

Nema pravila, objašnjava dr Jugoslav Račić, pa su prema svom zdravlju približno isto neodgovorne i mlađe i starije i obrazovane i neobrazovane žene. Dolazak Andrijevičanki na ginekološke preglede je, takođe, objašnjava, neredovan i samo ,,kad se mora”.

,,Država je, kada je riječ, o opremanju ginekoloških ambulanti, uradila dovoljno. Smatram da i moje kolege ulažu napore da predoče potrebu prevencije i informišu žene. Protiv nekih predrasuda i neodgovornosti smo, ipak, nemoćni. Nažalost, nema pravila, pa i visokobrazovane žene, znaju biti podjednako neažurne i neodgovorne u brzi o svom zdravlju kao one starije, manje obrazovane”, ističe dr Račić.

Ginekolozi objašnjavaju da se rak grlića materice razvija dugo, od pet do 10 godina, što omogućava njegovo blagovremeno otkrivanje prije nego što postane invazivan i počne da se širi. Sagovornici Monitora kažu kako preventivni pregledi niti su bolni niti neprijatni. PAPA test je jednostavna i bezbolna metoda kojom se uzima bris grlića materice. Kolposkopski pregled je, takođe, bezbolan, a uz to se njime i procenat dijagnostičke sigurnosti podiže na preko 85 odsto.

,,Dakle, racionalnih razloga za izbjegavanje preventivnih ginekoloških pregleda nema. Razlog mogu biti samo predrasude. Sredina, svakako, ženama na sjeveru ne olakšava razbijenje tih predrasuda, štaviše, pospješuje ih. Međutim, jako je bitno shvatiti da vam nekad od tog jednog pregleda može zavisiti život”, naglašavaju ljekari.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo