Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: ŽENE I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE: Posjeta ginekologu kao atak na moral

Objavljeno prije

na

Žene sa sjevera Crne Gore malo vode računa o svom ginekološkom zdravlju i jako su neažurne kad je riječ o preventivnim pregledima. To je ocjena gotovo svih ginekologa, sagovornika Monitora iz sjevernih opština. Ljekari tvrde da u domovima zdravlja postoji neophodna oprema za takve preglede, ali je, nažalost, žene teško ubijediti da te mogućnosti iskoriste. Kod ginekologa većina dolazi samo kad mora, ne i kad bi trebalo. Brojne kampanje i apelu nadležnih ne daju rezultate u zadovoljavajućoj mjeri, pa žene, naročito one iz manjih mjesta, kad završe sa rađanjem djece, zaborave na ginekološke ambulante ili u njih ulaze sa stidom.

U Crnoj Gori godišnje od 100.000 žena 18 oboli od karcinoma grlića materice. To je drugo je najčešće maligno oboljenje kod žena, a preventivni ginekološki pregledi najbolji su način za rano otkrivanje i zaustavljanje bolesti. Iako je rak grlića materice izlječiv u ranoj fazi, u svijetu svake godine preko pola miliona žena umire od ovog oboljenja. Glavni problem je u tome što, prema nekim podacima, tek svaka peta žena odlazi na redovne ginekološke preglede. Ovim pregledima mogu se otkriti promjene na grliću materice prije nego što poprime maligni karakter. Ljekari kažu da se u najvećem broju slučajeva kancer grlića materice javlja od 40. do 45. godine, iako rizik postoji i kod žena mlađih od 30 godina.

,,Jako sam nazadovoljan na koji način i koliko žene vode računa o svom zdravlju. Nemaju svijest o važnosti prevencije. Mnogo je razloga za to. Patrijarhalno vaspitanje, koje povlači strah i stid… Posjeta ginekologu na ovim našim prostorima, nažalost, još se doživljava kao ‘atak na moral’. Ne malo puta sam čuo od pacijentkinja , kako bi na pregled došle za vrijeme dežurstva ljekara, ‘kad niko ne vidi’. To je jako zabrinjavajuće i mnogo treba edukacije i informacija da se takav stav mijenja”, kaže dr Radovan Asanović iz Berana.

On kaže da nijesu rijetki slučajevi kada na operaciju dolaze sa tumorom veličine ljudske glave. Nema pravila kada je riječ o godinama, pa je tokom minulih deset dana takvom hirurškom zahvatu podvrgnuta jedna starica, ali i jedna dvadesetšestogodišnja djevojka sa sjevera.

,,Muškarci su, izuzetno neinformisani, pa onda, ne mogu biti ni podrška, niti pomoći u mijenjanju stava svojih partnerki. Zbog toga nastaje još mnogo problema. Zbog toga je i veliki broj prekida trudnoće, čemu se izuzetno protivim i koristim svaku priliku da ženi koja se odlučila na abortus predložim da još desetak dana razmisli o toj svojoj odluci”, kaže dr Asanović. Smatra da bi se mnogo tih problema riješilo uvođenjim seksualnog obrazovanja u srednje škole. Na taj način, objašnjava on, žene bi vrlo rano stekle pravu sliku o svom tijelu, opasnosti koje ih vrebaju i načinu da se žaštite, a često, i spasu život.

,,Ukoliko nema finansijskih mogućnosti za taj predmet u srednjim školama, onda bi, svako, svakako trebalo organizovati česta predavanja ginekologa srednjoškolcima. To je nekada bilo tako. Počeo sam da radim na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu i tada, sjećam se, svakih 15 dana imali smo takva predavanja u gimnazijama”.

I kolašinska ginekološkinja dr Danka Marković nezadovoljna je načinom na koji se njene sugrađanke odnose prema svom zdravlju.

,,U svojoj praksi imam zaista ekstremnih primjera. Nedavno sam pregledala pacijentkinju sa invanzivnim kacinomom grlića materice. Riječ je o pedesettrogodišnjoj ženi, koja tri decenije prije toga nije bila kod ginekologa. Tačnije, posljednji put je pregledana kad je rodila dijete, koje je sada odrastao čovjek. Ona je šest mjeseci prije nego što mi se javila osjećala tegobe, a na pregled, ipak, nije došla, sve dok su joj ljudi iz okruženja skrenuli pažnju na neprijatan miris, koji se osjeća zbog njene bolesti”.

Dr Marković, kao i njene ostale kolege, tvrdi da u ginekološkim ambulantama postoje svi uslovi za preventivne preglede. Ona, kako kaže, koristi priliku i kad pacijentkinje dođu nekim drugim povodom da uzme uzorak za (Papanikolau) PAPA test ili uradi kolposkopiju.

,,Ne znam šta su sve razlozi za takav stav prema ginekološkom pregledu. Loše je da i danas, pored sve dostupnosti informacija i mnogih razbijenih predrasuda, ta ipak postoji. Kod drugih specijalista se mnogo češće i mnogo lagodnije ide”.

Nema pravila, objašnjava dr Jugoslav Račić, pa su prema svom zdravlju približno isto neodgovorne i mlađe i starije i obrazovane i neobrazovane žene. Dolazak Andrijevičanki na ginekološke preglede je, takođe, objašnjava, neredovan i samo ,,kad se mora”.

,,Država je, kada je riječ, o opremanju ginekoloških ambulanti, uradila dovoljno. Smatram da i moje kolege ulažu napore da predoče potrebu prevencije i informišu žene. Protiv nekih predrasuda i neodgovornosti smo, ipak, nemoćni. Nažalost, nema pravila, pa i visokobrazovane žene, znaju biti podjednako neažurne i neodgovorne u brzi o svom zdravlju kao one starije, manje obrazovane”, ističe dr Račić.

Ginekolozi objašnjavaju da se rak grlića materice razvija dugo, od pet do 10 godina, što omogućava njegovo blagovremeno otkrivanje prije nego što postane invazivan i počne da se širi. Sagovornici Monitora kažu kako preventivni pregledi niti su bolni niti neprijatni. PAPA test je jednostavna i bezbolna metoda kojom se uzima bris grlića materice. Kolposkopski pregled je, takođe, bezbolan, a uz to se njime i procenat dijagnostičke sigurnosti podiže na preko 85 odsto.

,,Dakle, racionalnih razloga za izbjegavanje preventivnih ginekoloških pregleda nema. Razlog mogu biti samo predrasude. Sredina, svakako, ženama na sjeveru ne olakšava razbijenje tih predrasuda, štaviše, pospješuje ih. Međutim, jako je bitno shvatiti da vam nekad od tog jednog pregleda može zavisiti život”, naglašavaju ljekari.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo