Oni koji su se ponadali da bi nakon osam godina u Nacionalnom savjetu Albanaca (NSA) mogli konačno da dođu osobe koje to zaslužuju, a ne samo isluženi partijski vojnici, imaju malo razloga za optimizam. Jer, do sada se za elektore koji će učestvovati na Elektorskoj skupštini, na kojoj će se izabrati članovi te institucije, prijavilo oko 180 osoba. Od njih, više od četiri petine su aktivni članovi političkih stranaka!?

,,Ovo je farsa. Ima slučajeva da je jedna osoba potpisala kandidaturu za pet osoba. Ili, da su potpise dali i oni koji nijesu Albanci, iako je u javnom pozivu navedeno da elektor može postati svaki pripadnik albanskog naroda koji je prikupio najmanje 60 potpisa Albanaca sa pravom glasa. Partije su se mobilisale da prikupe što više potpisa kako bi im ponovo ova institucija bila uslužni servis. Mislim da bi najbolje bilo da se čitav proces ponovi”, kaže za Monitor član NSA.

Bila bi to loša poruka upućena javnosti ukoliko se zna da su izbori u ostalim nacionalnim savjetima obavljeni bez mnogo problema, iako i kod njih situacija nije ružičasta.

Ali, očito je da je posljednji četvorogodišnji mandat pokazao sve slabosti u radu NSA, tokom kojeg je on kontrolisan od strane Nove demokratske snage – Forca. Na čelu ove institucije je bio potpredsjednik te stranke Genci Nimanbegu, a sekretar Savjeta Faik Nika, koji je takođe nedavno imenovan za potpredsjednika Force.

To je naišlo na kritiku čak i njihovih partnera iz koalicije ,,Albanci odlučno”, lidera Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke. „Apsolutno ne podržavam da na čelu NSA bude Nimanbegu, koji je visoki funkcioner jedne političke partije”, kazao je Zenka, koji je i ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore.

On je istakao da nema ništa protiv Nimanbegua, ali je smatra da je njegova funkcija u Forci nespojiva sa funkcijom predsjednika u NSA. ,,Ostaje nejasno da li on na tom mjestu vodi partijsku ili nacionalnu politiku. Dolazi do sudaranja dviju različitih politika, što je nedopustivo”, kazao je Zenka i poručio da se u tom smjeru nešto pod hitno mora mijenjati.

Još je oštriji u svojim stavovima bio predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka, koji je po funkciji član NSA. On je rekao da je bojkotovao rad Savjeta od kada se na njegovom čelu nalazi funkcioner Force, jer je, kako je naglasio, ta stranka uzurpirala ovu nacionalnu instituciju. „NSA za Albance u protekle četiri godine ništa nije radio i praktično nije postojao”, naveo je Đeka.

Publicistkinja Džoana M. Perkaj ocijenila je da se NSA preobrazio u zatvorenu interesnu grupu i produženu ruku političkih stranaka.

Ona je u autorskom tekstu za Kohu javore, nedjeljnik koji izlazi u Crnoj Gori na albanskom jeziku, napisala da je ,,vrijeme potvrdilo da to tijelo nema dovoljan institucionalni i organizacioni kapacitet i značajan intelektualni autoritet da se uhvati u koštac sa ključnim problemima koji muče albanski narod u Crnoj Gori”.

Ključni zadatak te institucije trebao je upravo biti snažniji angažman na očuvanju nacionalnog identiteta i poboljšanje sloboda i prava albanskog naroda u ovoj državi, na svim poljima. U situaciji kada konstantno opada broj pripadnika te nacionalne zajednice, kada su područja u kojima oni žive najnerazvijenija, a Albanci defaktorisani kao politička zajednica, zakonska i praktična uloga Savjeta dobija još više na značaju.

,,Sada pouzdano znamo da savjeti manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori ne rade dobro, zato što su politizovani”, tvrdi lider URE Dritan Abazović.

On smatra da bi trebalo promijeniti pravila kako bi u te institucije ušli ljudi iz kulture, književnosti, nauke, a ne da njima dominiraju političari. ,,Ja jesam po funkciji (poslanik u državnom parlamentu) član NSA, ali sam spreman da odmah izađem iz tog tijela ako dođe neko ko nije politički obojen”, navodi Abazović.

Prema riječima pravnika Hajrulaha Hajdarija, NSA jeste i mora da pripada svim Albancima. ,,Zato je u interesu svih da se proširi krug onih koji mogu i žele da doprinesu rješavanju i unaprijeđenju nacionalnih prava i sloboda kako ličnih tako i kolektivnih”, rekao je on konstatujući da bi depolitizacija Savjeta pomogla albanskoj politici.

To je stav i ministra Zenke. ,,U nacionalnim savjetima mora dati više prostora ljudima sa širim vidicima od onih koji imaju krute političke stavove, te da moraju biti zastupljeniji intelektualci, naučnici, umjetnici”, kaže on.

Hajdari napominje da je indikativno to što NSA nema izrađen važan dokument – Strateški plan kojim bi se ,,do detalja trebali utvrditi principi, vizija, mehanizmi realizacije i plan njegovog djelovanja”.

No zna se da će se Elektorska skupština održati nakon lokalnih izbora u Ulcinju, koji su zakazani za 4. februar. Na primjeru Malesije, odnosno Tuzi, pokazalo se da je povjerenje između albanskih stranaka nakon izbora organizovanih 26. novembra prošle godine dodatno narušeno. Iz činjenice da će u Ulcinju najznačajnije nacionalne partije nastupiti samostalno, može se očekivati sličan scenario. Posebno što će se one poslije 4. februara boriti za naklonost DPS-a, koji će pojedinačno osvojiti najviše mandata u Skupštini opštine Ulcinj.

A iz DPS-a su poručili da će u koaliciju sa njima – najvjerniji. ,,Tu je prije svega DUA, kao naš strateški partner, onda FORCA, DP – svi su u kombinaciji. Tako da ćemo izabrati one koalicione partnere koji su najvjerniji i najbolji, i na državnom nivou”, rekao je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a u Ulcinju i nosilac izborne liste te stranke Ljoro Nrekić.

Zato bi Elektorska skupština mogla biti neka vrsta popravnog ispita za neke albanske stranke. Ali, ko zna? Možda se do tada nešto promijeni i konačno shvati da Nacionalni savjet Albanaca više ne treba da bude uslužni servis političkih partija već krovna institucija ove male zajednice u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA

Komentari