Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ IGORA RADEVIĆA: Tužio direktora beranskog katastra zbog diskriminacije

Objavljeno prije

na

„Srbin sam po nacionalnosti, pravoslavne vjere. Pripadam Srpskoj pravoslavnoj crkvi i nijesam član nijedne političke partije. Završio sam Pravni fakultet u Podgorici i položio pravosudni ispit. U ovoj zemlji sam rođen, odrastao, školovao se i stečeno znanje i cijelog sebe želio da ugradim u opštu dobrobit i ljubav prema ovoj zemlji”, tako tridesettrogodišnji pravnik iz Berana Igor Radević piše državnim zvnaničnicima.

Ovaj mladi čovjek bez lažnog patriotizma priča da kada igra reprezentacija Crne Gore, zdušno navija za nju.

„Nijednim svojim gestom na poslu, nikada nisam ugrozio ničije pravo na nacionalnu pripadnost, niti vjersko ubjeđenje, niti sam ikada na poslu govorio o svojoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti”, kaže on.

Kao doskorašnji radnik beranskog katastra, Radević je ovih dana, nakon što je dobio otkaz, prinuđen da podnese krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu protiv načelnika Uprave za nekretnine PJ Berane Velibora Marjanovića, tereteći ga za, kako tvrdi, progon „na osnovu razlike u nacionalnosti i etičkom porijeklu”.

Njemu, naime, nije produžen Ugovor o djelu u ovoj državnoj instituciji u kojoj je kao pravnik, stručni konsulatant i predsjednik Komisije za izlaganje javnih podataka, radio preko tri godine, a on smatra da je tome „kumovao” lično načelnik Marjanović.

„Načelnik je od prvog dana dolaska na tu dužnost počeo da vrši progon i iskazuje netrpeljivost prema meni, kada je ušao u moju kancelariju i zahtijevao da je napustim zajedno sa ostalim članovima Komisije”, tvrdi Radević.

Prema njegovim riječima „vrhunac neprimjerenog, neprofesionalnog i nasilnog ponašanja” dogodio se u oktobru 2017. godine kada ga je Marjanović pitao čija je zastavica koja je bila u kancelariji na stolu „i koje države je ta zastava”.

„Odgovorio sam mu da sam zastavicu tu zatekao, ali da je sramota da on kao intelektualac ne zna da je to zastavica Knjaževine Crne Gore, koja je zakonom zaštićena. On je očigledno mislio da je to nekakva crkvena srpska zastava. Ipak je uklonio iz kancelarije. Ovaj postupak predstavlja ispoljavanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti”, napisao je Radević u prijavi.

On tvrdi i da ga je načelnik maltretirao po osnovu njegovom Ustavom garantovanog prava na upotrebu ćiriličnog pisma.

„Koristim i latinično i ćirilično pismo. Kada sam mu dao pet rješenja na ćirilici, on mi je vratio i tražio da ih prekucam na latinici”, navodi Radević.

On ponašanje načelnika Marjanovića karakteriše kao „flagrantno kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom Crne Gore, nizom drugih podzakonskih akata, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, kao i drugim opšteprihvaćenim međunarodnim dokumentima koji regulišu oblast ljudskih prava i sloboda, a čiji je Crna Gora potpisnik”.

„Kako se radi o sistematskom kontinuiranom progonu prema meni, od strane Marjanovića, zasnovanog na nacionalnoj i vjerskoj netrpeljivosti, te ličnom antagonizmu, iživljavanju i samovolji dotičnog, uz zloupotrebu službenog položaja, podnosim prijavu zbog krivičnog djela rasna i druga diskriminacija iz člana 443, stav 4 u vezi stava 1 KZ Crne Gore”, navodi se u prijavu koju je Radević prošlog petka predao ODT Berane.

On objašnjava da je istog dana kada je predao krivičnu prijavu napisao pisma premijeru Dušku Markoviću, ministrima finansija i ljudskih i manjinskih prava Darku Radunoviću i Mehmetu Zenki, kao i ombudsmanu Šućku Bakoviću i Mreži za razvoj nevladinog sektora (MANS). Pismo iste sadržine uputio je i predsjedniku Opštine Berane Dragoslavu Šćekiću.

U tim pismima traži da mu se omogući zaštita elementarnih ljudskih prava i sloboda koji su mu ugroženi.

Radević tvrdi da je lično načelnik beranskog katastra poslao nadležnima u Podgorici zahtjev da mu se ne produži Ugovor o djelu.

„Devetog januara doslovce mi je rekao – od sjutra ne dolazi na posao. Ne želim da komentarišem njegove profesionalne sposobnosti, ali je žalosno da on mene, koji sam za tri godine pokazao na poslu koliko znam i umijem, na početku karijere sputava na ovaj način, i to samo i isključivo zbog nacionalnih i vjerskih opredjeljenja”, tvrdi Radević.

Radević, takođe, dodaje da se na ovaj, kako kaže, posljednji korak, odlučio nakon što su ranija pisma direktoru Uprave za nekretnine i sve njegove žalbe nižim instancama naišle na „ćutanje administracije”.

Načelnik beranskog katastra Velibor Marjanović tvrdi, sa druge strane, da uopšte ne zna koje je nacionalnosti i etičkog porijekla Igor Radević.

„Ne znam i ne interesuje me. Ja na poslu nikoga ne omalovažavam, pa ni njega. Vodim računa o svom ponašanju prema saradnicima. Te optužbe kod mene izazivaju samo prezir”, odgovara Marjanović.

On dodaje da kancelarija načelnika Područne jedinice, Uprave za nekretnine, predstavlja državnu imovinu, i da u njoj mogu da stoje samo obilježja i simboli koji su zakonom propisani, te da, uz svo uvažavanje istorijskih činjenica, zastavici Knjaževine Crne Gore, nije mjesto u kancelariji državnog organa.

„Rješenja koja potpisujem su pisana i latiničnim i ćiriličnim pismom. O tome postoje dokazi u predmetima. Rješenja na koja se poziva I. Radević, i koja sam vratio da se urede, sadržala su dosta grešaka, koje su se odnosile na to da je uvod pisan ćirilicom, dispozitiv latinicom, obrazloženje ćirilicom. Radević nije ovlašćeno službeno lice za vođenje upravnog postupka. Postupak vodi po mom ovlašćenju, a ovlašćeno lice za potpisivanje rješenja u tom slučaju sam ja. Valjda mogu, kao lice koje odgovara za zakonitost rješenja, da odbijem da ga potpišem i tražim da se ispravi”, navodi Marjanović.

On kaže i da je Komisija za izlaganje, čiji je predsjednik bio Igor Radević, prestala sa radom krajem oktobra 2017. godine, a da je na njegov zahtjev sa njim potpisan Ugovor o djelu, na vremenski period od dva mjeseca (01.11-31.12.2017.god).

„Krajem decembra 2017.god. obratio sam se zahtjevom direktoru Uprave da se imenovanom ne produžava ugovor o djelu. Na kolegijumu, koji je održan dana 09. 01. 2018. godine, saopštio sam Radeviću da mu je Ugovor o djelu istekao 31. 12. 2017. god, da nema potrebe za njegovim angažovanjem, te da od sjutra ne dolazi na posao. Iz navedenog se može utvrditi da su tvrdnje Igora Radevića proizvoljne i netačne i odbacujem ih sa gnušanjem”, kaže načelnik Marjanović.

Radević tvrdi da niko zdrave pameti ne bi mogao da povjeruje u priču o navodnom miješanju ćirilice i latinice u jednom, a ne u pet rješenja.

„Ja sam napisao preko dvije hiljade rješenja. Od toga oko hiljadu i devesto latiničnim pismom. Da li neko može povjerovati da sam u jednom, a ne u pet rješenja koja sam dao Marjanoviću, mogao pomiješati pisma. Smiješan je njegov izgovor. To ćemo, uostalom, dokazivati u tužilaštvu sa svjedocima. I nije tačno da samo on potpisuje rješenja, već sam i ja potpisnik kao obrađivač. Valjda ja ne bih dozvolio sebi takvu nepismenost i blamažu”, kaže otpušteni pravnik.

On tvrdi da ga je načelnik iz neznanja čak navodio da radi nezakonito, što je on odbijao.

„Odakle njemu pravo da me kao komesar poziva u kancelariju i da me isleđuje. Mene u krajnjem zastava ne interesuje, jer sam je tu zatekao. On je mene isleđivao samo na bazi ličnog antagonizma i nacionalne i vjerske natrpeljivosti”, tvrdi Radević.

Da stvari budu apsurdnije, Radeviću su, nakon što je dobio otkaz, odnosno što mu nije produžen ugovor o djelu, neposredno pred odlazak ovog teksta u štampu, stigle kako kaže, najbolje moguće karakteristike od direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića. Kome se ranije obraćao sa prigovorima o šikaniranju i koji je do sada ćutao.

„Toliko o mojoj nepismenosti i neznanju”, zaključuje.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo