Povežite se sa nama

MONITORING

PREGOVORI O IZBORIMA: Beskrajni dan

Objavljeno prije

na

Kao u čuvenom filmu u kojem se glavni lik budi svakoga jutra u istom danu, crnogorska javnost i ove sedmice obnavlja – još jedan petak. Čeka se ishod dijaloga između vlasti i dijela opozicionih partija oko uslova u kojima će biti održani naredni izbori.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić najavio je da će ovaj petak biti ,,vrlo važan” i, u skladu s tim pozvao učesnike razgovora da se još jednom presaberu. ,,Kao na početku ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno, ali petak bi trebalo da bude dan kad bi sve trebalo da bude dogovoreno ili ništa da ne bude dogovoreno”, naglasio je Krivokapić.

Pretjeranu vjeru nije pokazao ni u mogućnost da dijalog uspije ni da ne uspije: „Činjenica da su se prvi put okupili lideri partija, da to traje tri mjeseca, da su uvod u sve ovo bili nemiri na ulicama, da je rasprava o Vladi produbila nepovjerenje i da je političko nepovjerenje u Crnoj Gori ogromno, ostavlja obje mogućnosti otvorene”.

Zapinje, po svemu sudeći svuda. U Sporazumu o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore, sporan je, za početak, datum održavanja izbora. Opozicioni pregovarači raspisivanje lokalnih izbora u Tivtu, dok pregovori traju, shvatili su kao provokaciju i traže da oni budu raspisani kad i parlamentarni.

Kompromisa, kako pišu Vijesti, nema oko zahtjeva opozicije da dobiju rukovodeća ili pomoćnička mesta sa proširenim ovlašćenjima u ANB-a (generalni inspektor) i Agenciji za elektronske medije, kao ni oko predloga da uređivački tim Informativnog programa RTCG podnese ostavku. Sporan je i predlog da se uvede ,,posebno ovlašćena osoba u lokalnoj samoupravi ili na državnom nivou, koja bi kontrolisala finansijske odluke lokalnih samouprava”. Predstavnici Vlade nijesu se saglasili da opozicija ima pravo veta u upravnim odborima šest kompanija u kojima država ima većinsko vlasništvo, odnosno u EPCG, Aerodromima, Pošti Crne Gore, Montenegro erlajnsu, Monteputu, Plantažama. Dogovora nema ni oko predloga izmjena Zakona o specijalnom tužulaštvu kako bi se krivična djela povrede biračkog prava prebacila u nadležnost tog tužilaštva.

I vladini i nevladini izvori saglasni su da tok pregovora najtrnovitijim čine priče o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i RTCG.

,,Politički subjekti, potpisnici Sporazuma upućuju javni apel postojećem uređivačkom timu Informativnog programa RTCG, na čelu sa direktorom TV Crne Gore Radojkom Rutović da u skladu sa principom javne odgovornosti i u cilju pružanja sopstvenog doprinosa rješavanju političke krize i izgradnje povjerenja u izborni proces, podnesu ostavke i time omoguće izbor novih kadrova”, predloženo je u dokumentu, ali za takvo rješenje ne postoji saglasnost predstavnika Vlade. Predviđa se i formiranje skupštinskog odbora za praćenje medija.

Vladajuća partija, oko Javnog servisa, smatra da je dovoljno pozvati medije na poštovanje profesionalnih standarda i, u skladu sa predlogom Pozitivne, formirati posebno radno tijelo koje bi se bavilo izvještavanjem Javnog servisa i svih medija o izbornim aktivnostima.

Provladini mediji izvještavaju kako predstavnici SDP-a, GP URA, Demosa i SNP-a stalno proširuju spisak zahtjeva. Prema saznanjima Pobjede, na inicijativu predstavnika SNP-a opozicija je zatražila još dva pomoćnička mjesta u ministarstvima zdravlja i prosvjete, što je načelno prihvaćeno. DPS je takođe prihvatio da opozicija uđe u upravne odbore javnih preduzeća u kojima država ima vlasništvo, ali pod uslovom da se ne blokira rad tih kompanija. Demos, URA i SDP smatraju, što su precizno naznačili u platformi, da funkcija predsjednika parlamenta i dalje treba da pripada Ranku Krivokapiću.

DPS kaže da se pozicija Krivokapića ne može vezivati sa uslovima za pripremu slobodnih i fer izbora i da je riječ o političkom pitanju koje nema suštinske veze sa izbornim procesom.

Dnevne novine naglašavaju kako svaki sastanak počinje novim zahtjevima dijela opozicije. ,,Veliki broj zahtjeva je nezakonit i daleko od evropskih standarda. Za neke partije ništa ne znači što bi smjena uređivačkog tima u RTCG bila nezakonita, i činjenica da partije ne upravljaju Televizijom, pa traže da DPS utiče na urednike i direktore da podnose ostavke, što je apsolutno nemoguće”.

Kad bi postojao neko ko čita samo Dnevne novine, i situaciju posmatra, sa nekog od grčkih ostrva, na primjer, pomislio bi kako se siroti DPS u ovoj zemlji potpuno obnepitao, a podli opozicionari hoće da mu uzmu i to malo jada đe se još nešto pita. I sve u suprotnosti sa evropskom praksom.

U svakom slučaju, pregovarači imaju šta da presabiraju. Krivokapić je objasnio da je skratio dalji rad na tekstu upravo zbog toga što je vidio da se javljaju nove i nove teme koje produblju nepovjerenje. „Šanse su iste kao na početku, jer je i problem isti – duboko nepovjerenje koje postoji”.

Mora se i to jednom napisati: u pravu je Rako Krivokapić. I oko nepovjerenja i oko toga da se pregovarači moraju presabrati.

Možda treba mrvicu precizirati – prevashodno opozicioni pregovarači.

DPS je presabrao. Šef je ponudio šta je ponudio, nakon silnih zatezanja i glumatanja može se očekivati još poneki ustupak.

Mnogo više posla oko presabiranja, naravno, ima opozicija. Monitor je već pisao o tome da u kratkom roku i bez ulaska u institucije sistema ,,po dubini”, veoma teško spriječiti čak i najkrupnije predizborne zloupotrebe vlasti. Čak i kad bi se to postiglo, ostaje borba sa vaninstitucionalnom hobotnicom čiji kraci divljaju na svakim izborima u ovoj državi.

Brzo se kod nas zaboravlja, malo ko se još sjeća svega onoga što je zabilježeno na lokalnim izborima u Beranama u martu 2014. Na dan izbora opozicioni aktivisti upali su u improvizovane štabove DPS-a u kojima je dijeljena „jednokratna humanitarna pomoć” kao paravan za kupovinu glasova. Video snimcima su zabilježene prodavnice mješovite robe, ateljei i privatne kuće pretvorene u mini-štabove Demokratske partije socijalista. Grupa opozicionara na nekoliko mjesta otela je spiskove po kojima je građanima dijeljeno, najčešće po 50, ponekad i sto ili dvjesta eura.

,,Uzeli smo im papire sa spiskovima koji su sadržali ime prezime, broj telefona, količinu novca koja je dodijeljena i svojeručne potpise onih koji su pare uzeli. Na dva takva mjesta od osam do deset i po, novac je već bilo uzelo blizu 500 ljudi”, objašnjava Bato Đurišić, odbornik u SO Berane. On podsjeća da je policiju obavijestio o dijeljenju para na šest mjesta. ,,Nijesu reagovali nikako”.

Protiv sedam funkcionera DPS-a podnijete su krivične prijave. Državne institiucije nijesu mrdnule. DPS je uzvratio time što je tužio opozicionare koji su otimali spiskove za ,,oduzimanje stvari” od kojih su, kasnije, odustali.

,,Sve je zataškano, a dosad nije bilo jačih dokaza od onoga što smo mi imali”, kaže Bato Đurišić.

Crnom Gorom odavno su ispletene urbane legende o tome kako se premijerov brat Aco Đukanović pojavljuje kao logistička podrška na raznim važnim izborima. Koji legalni mehanizam to može da spriječi.

No treba držati na umu činjenicu da DPS ne dostiže lako većinu kojom se poslije diči kao da je ogromna i kao da protiv njegove premudre vlasti rovari tek šačica različitih ekstremista. Razne izborne brojke govore o tome, uključujući i one sa prethodnih izbora, kao i one sa predsjedničkih izbora 2003. kada je vlast morala da promijeni zakon jer iz dva pokušaja na izborima za predsjednika Filip Vujanović nije uspio da dobije većinu upisanih birača. Pobijedio je tek kad su propisali da je dovoljna većina onih koji su na izbore izašli.

Nije lako opozicionarima koji o uslovima za izbore pregovaraju, ali izvjesno, neuporedivo je teže onima u čije ime pregovaraju. Građanima koji ovoj vlasti žele kraj zbog nemaštine i neslobode.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo