Povežite se sa nama

Izdvojeno

PORTO BUDVA – SKADAR NA BOJANI: Gradnja zaustavljena poslije sedam godina

Objavljeno prije

na

Nestrpljenje  kupaca  vrijednih apartmana, stanova i ekskluzivnih poslovnih prostora dostiglo je vrhunac, nakon što se priča o gradnji velelepnog zdanja u centru grada, započetoj 2016. godine, pretvorila u aferu sa elementima pronevjere novca, izbjegavanja plaćanja poreza državi, obustave radova i krivičnih prijava nadležnim organima

 

 

Jedan od  većih apartmansko-poslovnih kompleksa u Budvi, smješten u blizini Starog grada, pod pretencioznim nazivom Porto Budva, kasni sa završetkom gradnje duže od pet godina. Nestrpljenje  kupaca  vrijednih apartmana, stanova i ekskluzivnih poslovnih prostora dostiglo je vrhunac, jer se priča o gradnji velelepnog zdanja u centru grada, započetoj 2016. godine, pretvorila u aferu sa elementima pronevjere novca, izbjegavanja plaćanja poreza državi, obustave radova, tužbi i krivičnih prijava nadležnim organima.

Investitor projekta Porto Budva je privredno društvo Alart centar Budva CG, doo., čiji su suvlasnici u jednakim djelovima, biznismen Naser Ramaj državljanin Kosova i Crne Gore i Alen Sijarić iz Bijelog Polja. Alart centar  zaključio je ugovor o zajedničkoj izgradnji sa Budvanima Borom i Jovom Lazovićem, vlasnicima zemljišta na kome se gradi.

Crnogorski pasoš Ramaj je dobio po osnovu programa ekonomskog državljanstva, u vrijeme premijerskog mandata Dritana Abazovića, sa potpisom ministra Filipa Adžića. Inače program takozvanog investicionog  državljanstva po osnovu ulaganja kapitala, ukinut je na insistiranje EU, 31. decembra 2022 godine.

Izgradnju ogromne zgrade u glavnoj ulici u Budvi, od početka su pratili mnogi problemi, od osporavanja megalomanskih gabarita odobrenih po osnovu kontroverznog DUP-a Budva centar, propadanja Mediteranske ulice tokom gradnje podzemnih garaža, do obustave radova na objektu koji je doveden gotovo do kraja.

Svemu je prethodio  kontroverzan i u javnosti burno propraćen način prisvajanja zemljišta u vlasništvu Opštine Budva u korist Bora Lazovića, tokom njegovog mandata na čelu opštinskog odbora DPS-a i predsjednika SO Budva.

Kupci stotina apartmana, brojnih poslovnih prostora i garažnih mjesta uglavnom su bogati ljudi, sa raznih međunarodnih adresa – Ukrajine, Rusije, Turske, Izraela, Srbije, Bosne, Albanije, Makedonije.., koji su kvadrat stana u Portu u izgradnji plaćali po 3.000 eura, da bi pri kraju gradnje ta cifra skočila i na 5 000 eura.

Mnogi od njih sada investitorima prijete tužbama i krivičnim prijavama zbog kašnjenja predaje ključeva, tražeći između ostalog i nadoknadu izgubljene dobiti. Kupci su dodatno uznemireni da im unosna ulaganja u Budvi ne propadnu, jer do njih stižu informacije da su žrtve prevare i da je uzrok usporene gradnje pronevjera njihovog novca. Učesnici u projektu izgradnje i prodaje nekretnina  u kompleksu Porto Budva međusobno su posvađani i optužuju jedni druge za teška krivična djela. Prodaja nekretnina  vršena je uglavnom preko firme Investment Montenegro doo, registrovane u Budvi, u vlasništvu Ane Ramaj, direktorice prodaje i sada bivše supruge Nasera Ramaja.

Na svjetlo dana iznose se podaci o navodnim prenosima uplata kupaca, koje su sa računa kompanije Alart, prebacivane na privatne račune njenih vlasnika, Ramaja i Sijarića, ali i na račun firmi izvršne direktorice Alart centra, Valentine Grubović iz Budve.

U pitanju su, navodno, milioni eura. Do sada je u Porto Budvi prodato nekretnina u vrijednosti od 60 miliona. Projekat je inače procijenjen na vrijednost od 50 miliona, što znači da su sredstva postojala da se objekat u potpunosti završi. Porto Budva sa svojih 11 spratova raspolaže sa 300 stambenih jedinica, 50 poslovnih prostora raznih kvadratura i oko 400 garažnih mjesta. Ukupna bruto korisna površina kompleksa iznosi 44.000 kvadrata.

O kakvom se građevinskom poduhvatu radi, najbolje pokazuje usporedba za Starim gradom Budva, koji se nalazi u neposrednoj blizini. Čitav Stari grad, opasan drevnim bedemima, ima 44. hiljade kvadrata stambene površine i oko 1.000 kvadrata u prizemljima kuća, odnosno poslovnih prostora.

U Portu je projektom  predviđeno 140 stanova, ali su oni dijeljeni na dvije apartmanske jedinice. Za sada je svoj kutak u kompleksu kupilo oko 130 klijenata, čiji je jedini interes da se objekat što prije završi.

Međutim, direktorica prodaje sa kojom je Alart raskinuo ugovor o saradnji, iznosi podatke kako je do sada oko 16 miliona eura od uplata kupaca, otišlo u privatne ruke. Novac navodno nije uplaćivan na račun Alart Centra , već su novac prisvajali i međusobno dijelili vlasnici kompanije.

Samo za jedan poslovni prostor izvjesna beogradska firma uplatila je više od 3.3 miliona eura na račun Alarta. Takođe, izraelska kompanija YZ Holdings Montenegro pazarila je Cazino u Portu, koji zauzima čitav jedan sprat, po cijeni od 16.4 miliona eura.

U svrhu informisanja ili dezinformisanja kupaca, formirane su grupe na mobilnoj aplikaciji  WhatsApp, na kojoj se razmjenjuju podaci oko aktuelne situacije u Portu. Jednu od njih pod nazivom Porto Budva owners, vodi Ana Ramaj, koja objavljuje podatke i dokumentaciju o navodnim malverzacijama i prisvajanju novca od kupaca stanova od strane vlasnika Alart Centra.

Na osnovu njene prijave iz juna ove godine, po nalogu osnovnog tužioca iz Kotora, Službenici Sektora za borbu protiv korupcije uhapsili su početkom avgusta Nasera Ramaja pod sumnjom da je počinio krivično djelo utaja poreza i doprinosa kao jedan od vlasnika privrednog društva d.o.o ‘Alart Centar Budva – CG’,  čime je pričinjena materijalna šteta budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.044.008,64 eura.

Ramaju je tim povodom u Osnovnom sudu u Kotoru određena mjera nadzora i kućnog pritvora na rok od šest mjeseci, koji je istekao. Ranije je po istom osnovu uhapšena i izvršna direktorica Grubović, kojoj je  naloženo da do okončanja postupka ne napušta Budvu. Prijavom je bila obuhvaćena i firma Alart centar Budva- CG, zbog utaje poreza i doprinosa i od tada joj je po nalogu Poreske upave račun blokiran.

Blokirana je i sva imovina kompanije. Po tužbama grupe kupaca, javni izvršitelj iz Budve Darko Rajković unio je zabilježbu zabrane raspolaganja nepokretnosti  Porto Budva, koje nisu prodate.

Na aplikaciji WhtasApp prije dva dana objavljeno je – Pismo vlasnika stanova i poslovnih prostora u objektu Porto Budva- Glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, u kom se SDT  poziva da sprovede istragu u slučaju pronevjere novca kupaca nepokretnosti u stambenom kompleksu Porto u Budvi.

Pismo je putem mejla, kako se navodi, u ime svih kupaca poslala Ana Ramaj. Specijalnom tužiocu  poslato je 17 kupoprodajnih ugovora u ukupnoj vrijednosti od 2,7 miliona eura. Novac po njenoj tvrdnji nije uplaćen na račun Alart centra, na koji nije plaćen porez. Tu su i ugovori o cesijama, koje su inače Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja zabranjene sa privrednim društvima čiji je račun blokiran. Priloženi su ugovori sa advokatskom kancelarijom Ane Đukanović i kancelarijom advokata Miroslava Adžića, koji su pravni zastupnici Alart centra.

Suvlasnik Alart centra Naser Ramaj negirao je sve optužbe koje na njegov račun u javnost iznosi bivša direktorica prodaje. On je kazao za Monitor da nije tačno da su prisvajali novac od uplata, da su u pitanju lažne informacije i manipulisanje oštećenim kupcima, kako bi se prikrili sopstveni propusti. On takođe tvrdi da nema istine  u glasinama da vlasnici Alarta žele da kompaniju uvedu u stečaj kako bi izbjegli plaćanje poreza i dugova prema državi, niti je logično napustiti milionsku investiciju, kada se vidi da je zgrada gotovo privedena kraju.

Ramaj je reagovao na navedeno obraćanje SDT Vladimiru Novoviću iza kojeg stoje potpisi jednog broja kupaca, na način što im je putem WhatsApp poslao poruku,  uvjeravajući ih da će radove tokom 2025. godine privesti kraju i da ih niko neće ostaviti bez onoga što su platili.

Najavio je jači tempo radova svih izvođača u januaru, nakon praznika i moguće useljenje stanara, možda i narednog ljeta. Cilj nije da se gradnja zaustavi nego da se račun odblokira i da svi dobiju ono što su platili, naveo je Ramaj u poruci kupcima.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo