Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREKO 4.700 SLUŽBENIH AUTOMOBILA: Obaraju DPS rekorde

Objavljeno prije

na

Bivša opozicija, sadašnja vlast je DPS-u prebacilvala a da  imaju više službenih automobila nego Šavnik stanovnika. Statistika sa 4.700  je  sada još crnja – službenih automobila je više nego stanovnika Šavnika i Plužina zajedno

 

 

Broj službenih automobila, početkom novembra prošle godine, bio je 4.714. To pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) dostavljeni Akciji za socijalnu pravdu (ASP), na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Samo za deset mjeseci prošle godine državne službe uspjele su da povećaju vozni park za 92 automobila. Početkom godine vozni park je brojao 4622.

Nova vlast još  nije dostigla, ali je na dobrom putu, da obori rekorde DPS-a koji je za posljednje četiri godine vladanja uvećao vozni park za 852 automobila. Sadašnja vlast, a tadašnja opozicija bila ogorčena takvom praksom pa je bivša funkcionerka SNP-a Snežana Jonica pitala premijera Duška Markovića da li zna da Vlada ima više službenih automobila nego Šavnik stanovnika. Tada je vozni park imao samo 3.721 auto, a Šavnik 2.077 stanovnika.

Statistika je sada još crnja – službenih automobila je više od stanovnika Šavniku – 1.588 i Plužina 2.232, zajedno.

Najviše automobila  koristi bezbjednosni sektor. Ministarstvo unutrašnjih poslova raspolaže sa 470,  Agencija za nacionalnu bezbjednost 103 automobila. Uprava policije je za deset mjeseci prošle godine drastično smanjila svoj vozni park: početkom godine on je iznosio 520, a u novembru 267.

Pošta Crne Gore je pojačala vozni park sa 295 na 338 auta.

Od ostalih ministarstava po veličini voznog parka izdvaja se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa 73 automobila, pa Ministarstvo odbrane sa 68, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 25, Ministrarstvo kapitalnih investicija 18… Samo jedno službeno auto ima Ministastvo za ljudska i manjinska prava. Na ministarstva su ukupno  registrovana 722 automobila, a Vlada dodatno raspolaže sa još 17 automobila.

Osnovne škole imaju po jedan ili dva službena automobila, a srednje do četiri.

Od lokalnih samouprava ističe se najveća Podgorica sa 182 automobila, slijedi opštine Budva 57 automobila, Opština Tivat – 43, Pljevlja -35 Herceg Novi – 30, Bar- 29, Nikšić i Cetinje – 22…

Skupština Crne Gore raspolaže sa 33 automobila, a služba predsjednika Crne Gore sa pet.

Za razliku od izvršne vlasti, pravosudna raspolaže sa znatno manjim voznim parkom. Osnovni sudovi po crnogorskim gradovima imaju po par automobila, najviše Osnovni sud u Baru pet, u Podgorici četiri. Ustavni sud 11, Viši sud Bijelo Polje dva, Viši sud Podgorica četiri, Viši sud za prekršaje četiri, Vrhovni i Apelacioni sud po tri.

Osnovna državna tužilaštva su još skromnija i kod njih je samo po jedno ili dva službena automobila. Specijalno državno tužilaštvo ima četiri automobila, a Više državno tužilaštvo u Podgorici jedan, a u Bjelom Polju tri, Vrhovno državno tužilaštvo sedam.

Prisjetimo se da je preteča sadašnje nove vladajuće većine – Zdravko Krivokapić prvi radni dan, početkom decembra 2020, na posao došao taksijem. Vijest je odjeknula u Crnoj Gori ali i u regionu – Krivokapić za primjer političarima, pisali su regionalni mediji. Uz objašnjenje: „U Podgorici je zabeležena scena kakva se retko viđa na ovim prostorima. Umesto u skupom službenom automobilu, premijer na posao došao taksijem”.

Da je to samo marketing pokazuju i najave za budućnost.
Državni budžet će tokom ove godine biće olakšan za najmanje četiri miliona eura, koliko će se,  prema planovima javnih nabavki, potrošiti za nabavku i plaćanje službenih vozila, podaci su koje je takođe analizirala  ASP.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ove godine planira kupovinu novog službenog auta od 60 hiljada eura, niz drugih javnih institucija i preduzeća potrošiće desetine ili stotine hiljada eura na nova službena vozila, a šest opština će za te svrhe izdvojiti najmanje 600.000 eura. Iz ASP naglašavaju da ASK kupuje vozilo samo dvije godine nakon što su kupili luksuzni BMV za 35.000 eura.

Još jedna Agencija, i to ona za nadzor osiguranja, planirala je ove godine kupovinu putničkog automobila za 30.5000 eura. To je 38 odsto njenog ukupnog plana nabavki za 2024, koji je procijenjen na preko 79.000 eura.

Komisija za tržište kapitala je planirala da potroši 25.000 eura za kupovinu putničkog automobila. To je tačno polovina njenog plana nabavki za ovu godinu, dok je Policijska akademija planirala 53 hiljade eura za nabavku vozila na lizing.

Jedna od javnih institucija koja planira kupovinu novog auta u ovoj godini je i Fond za zaštitu životne sredine. Tamo i projektuju kupovinu električnog vozila za 41,3 hiljade eura.

Pored toga, neka ( ne sva)  od javnih preduzeća koja planiraju kupovinu novih automobila su:  Regionalni vodovod (30.000 eura) i preduzeće za upravljanje morskim dobrom (22 hiljade eura), Monteput planira 124 hiljade eura za kombije i putnička vozila, pljevaljski Rudnik uglja će  za putničke automobile potrošiti 90.000 eura, a Elektroprivreda Crne Gore u jednoj stavci nabavke planira 22 hiljade za putničko vozilo, na narednoj za pet putničkih vozila 110.000, a pod stavkom motorna vozila projektuje iznos od gotovo pola milion eura.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) će za kupovinu vozila izdvojiti 70.000 eura, a da obnovi službeni vozni park planira i Investiciono-razvojni fond, koji je za to izdvojio 25.000 eura…

Šest opština planira da potroši ukupno 600.000 za nabavku službenih auta. Opština Nikšić za motorna i električna vozila projektuje 165.000 eura, Glavni grad za motorna vozila nešto preko 150.000, a Opština Budva za putničke automobile i električna vozila 130.000…

Ništa novo. Crna Gora ostaje apsolutni regionalni i evropski lider po broju službenih automobila. Nekako smo navikli, pa se o tome manje priča i galami nego za vrijeme DPS uprave.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi se pribojavaju da će Vučić  krizu i studentske proteste pokušati riješiti nasiljem. Opoziciona poslanica Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera.  Režim je organizovao kampovanje „studenata koji hoće da uče“ u Pionirskom parku. Mediji su pokazali da je među „studentima“najmanje studenata a najviše aktivista SNS, fudbalskih huligana, jedan porno glumac, policajci….  Njima se 11. marta pridružilo i nekoliko desetina muškaraca u uniformama bivše zloglasne JSO

 

 

Formalni premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević  u srijedu je na K1 televiziji upozorio da se „približavamo momentu kada država mora da primeni zakon u punom kapacitetu“ i kada „maltretiranje građana Srbije mora prestati“. Vučević, koga opozicija naziva batlerom porodice Vučić, je rekao „da će odluku o tome doneti državni vrh“. Prevedno -Aleksandar Vučić. Po ustavu, predsjednik ima ceremonijalna ovlašćenja zbog čega studenti koji mjesecima protestuju ne žele pregovarati sa njim „jer nije nadležan“. Studenti ukazuju na protivustavnu uzurpaciju vlasti Vučića i njegovog brata Andreja koji, mimo ustava i zakona, sa kumovima postavljaju i smjenjuju u državnoj vlasti i policiji. To potvrđuju i SKY transkripti.

Vučević, akter brojnih korupcionaških afera, je voditeljki Jovani Joksimović objasnio da je „Srbija u ovom trenutku ugrožena kao država od strane i unutrašnjih i spoljnih faktora…i da je to proces koji je dugo pripreman“. Vučević kaže da sve informacije policije, BIA-e (državne bezbjednosti) i vojnih službi govore da se sprema nasilje“ – iza kojeg su, po njemu, studenti kao instrumenti stranih sila.

Ovaj (sovjetski) narativ Vučićevi mediji su intenzivirali posljednje  sedmice u susret  velikog protesta studenata i građana u Beogradu. Radi se o pokušaju „obojene revolucije“, zavjere zapadnih službi protiv Srbije, i studentima kao „srpskim ustašama“.

Istovremeno, režim užurbano radi na mobilizaciji stranačkih pristalica, vojnika kriminalnih kartela, fudbalskih navijača, kompletnog sigurnosnog aparata (i umirovljenih policajaca i „bezbednjaka“) i zaposlenih u državnim službama, bilo ucjenama i  kupovinom.

Opoziciona poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera. Tepić je pustila audio snimak na kome je, kako tvrdi, osuđivani kriminalac i „jedan od glavnih crnokošuljaša braće Vučić“ Miljan Vidović Hofman. On telefonom sagovorniku objašanjava kako je sutra na „sastanku sa glavnim“ i da se spremaju „kačketi, maske, kao vojska bato…biće baš jako, ludilo bato“. Hofman najavljuje, isto kao i Vučić, da će protest 15. marta biti Dan D i „ako pobedimo, a hoćemo… sve ćemo da dobijemo“. Ovo se uklapa u dosadašnji obrazac korištenja kriminalaca kao provokatora i napadača na studente i sve oponente braće Vučić. Premijer Vučević je kao gradonačelnik Novog Sada, često koristio usluge kriminalaca za razbijanje protesta i javno se ljubio i slikao sa njima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo