Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji

Objavljeno prije

na

Zbog nepravilnosti u radu, Ministarstvo zdravlja namjerava da smijeni direktora Montefarma Gorana Marinovića. Tome se usprotivila njegova stranka SNP uz prijetnju da će tražiti da se preispita pozicija ministra Vojislava Šimuna. Tvrde da je cilj da se vrate kadrovi DPS-a, a Marinović svjedoči o tome da  monopoli koje je DPS uspostavio nijesu ni taknuti

 

 

Javnost ovih dana prati prepucavanje između Ministarstva zdravlja i Gorana Marinovića, direktora Montefarma, koji je podršku dobio od svoje Socijalističke narodne partije.

Razlog svađe je namjera Ministarstva da Marinovića razriješi funkcije. Komisija za kontrolu rada zdravstvenih ustanova je utvrdila više od 30 nepravilnosti u njegovom radu, te kršenje brojnih zakona i zloupotrebu službenog položaja.

Iz Ministarstva, između ostalog, tvrde da je Marinović mimo finansijskog plana ustanove i Pravilnika o sistematizaciji, potrošio oko million i po eura za usluge Agencije za ustupanje zaposlenih. To je u nalazu konstatovala i Državna revizorska institucija (DRI).

,,Marinović je, mimo obaveznih internih procedura, dodjeljivao svakog mjeseca istim zaposlenima određene finansijske nadoknade, bez ikakvog obrazloženja i utemeljenja. Prema preliminarnim procjenama, u ovu svrhu utrošeno je oko 200.000 eura, a samo tokom 2023. je potpisao 160 odluka o stimulacijama po različitim osnovama”, stoji  u saopštenju. Iz Ministarstva zdravlja kazali su i da je tokom 2022. i prošle godine preuzeo dug veledrogerije Medicalana u ukupnoj vrijednosti 210.000 eura po osnovu ugovora o cesiji, a da pritom prema tom privatniku Montefarm nije imao dugovanja, što je u izvještaju utvrdila i DRI.

Socijalistička narodna partija (SNP) je oštro reagovala na najavu ministra Vojislava Šimuna da smijeni Marinovića. Traže da preispita tu odluku. Isltiču da je Marinović dolaskom na funkciju zaustavio veliki broj nezakonitih radnji i značajno povećao profit Montefarma  o čemu postoje nepobitni dokazi.

,,Imamo opravdanu bojazan da određeni funkcioneri iz PES-a pokušavaju da ‘na mala vrata’ vrate kadrove DPS-a koje smo poslije mnogo godina uspješno razvlastili. Ovi naši zahtjevi da se ne smjenjuju pomenuti ljudi nisu uvaženi, stoga još jednom apelujemo na ministra da preispita svoje odluke, u suprotnom, mi ćemo biti prinuđeni da otvorimo pitanje njegove pozicije kao ministra zdravlja u rekonstrukciji Vlade koja slijedi, sa ostalim kolegama i partnerima u Vladi”, zaprijetili su iz SNP-a.

Iz Ministarstva su im odgovorili istim tonom: „ Zabrinjavajuće je što u odbrani smijenjenih rukovodilaca zdravstvenih ustanova učestvuju isključivo političke partije, što opet govori o načinu njihovog postavljenja”.

U svoju odbranu stao je Marinović.,,Zadrli smo u privatni debeli interes lobija i privatnih veledrogerija”, izjavio je za Dan. On je naveo da mu Ministarsvo zamjera ,,banalne” stvari i svaku je odbacio.

Marinović ističe  da je 2021. godine, kada je on došao na mjesto direktora, Montefarm  imao šestomjesečni promet od 2,2 miliona eura, koji je  do kraja te godine dupliran: ,,Montefarm za vrijeme mog mandata 2022. i 2023. godinu zaključio bez ikakvih dugovanja prema dobavljačima, a promet iz sopstvenih sredstava je povećan sa 1,7 miliona na 8,5 miliona, pazari (gotovina) sa 2,4 miliona na 10,2 miliona, a neto dobit je sa oko 350.000 porasla na preko milion eura godišnjeg prosjeka”.

Marinović naglašava da su to pare koje su trebale da odu privatnicima, te da su im oni uzeli dio kolača.

Govoreći o monopolu privatnih kompanija, on je  iznio podatak da je tokom 2021. godine Glosarij u budžetu Montefarma imao učešće 83,8 odsto, a u 2022.  učešće od čak 106,40 odsto, probijena su sredstva za 6,4 odsto, pa je rađen rebalans.  Budžet za 2023. bio je 99 miliona eura, a Glosarij i CD Medika imali su učešće 89,70 odsto. Uz komentar da se radi o toliko ekstremnom monopolu jedne kompanije da bi Crna Gora ostala bez ljekova da se nešto desi vlasniku ili toj firmi.

,,Montefarm jedan jedini lijek nije nabavio za ovu državu, sve se nabavlja preko privatnih kompanija. Mi smo polica za njihove ljekove i suplemente, a gube svi sem privatnih veledrogerija. Glosarij je registrovao preko 90 odsto ljekova i niko drugi se ne može na tendere javiti. Tenderi su postali besmisleni”, naveo je Marinović. Objasnio je da su ta pravila donijeta za vrijeme DPS-a i da još važe, te da takve regule nijesu poznate u Evropi.

,,Po zakonu, samo ona kompanija koja u Agenciji za ljekove registruje neki lijek može ga nabavljati za Montefarm, odnosno za liječenje građana Crne Gore. Zbog monopolističkih pravila, tenderi su postali besmisleni, jer se unaprijed zna ko može da dobije posao”, istakao je Marinović. Zatim je  pojasnio da po Zakonu o javnim nabavkama, Montefarm ima mogućnost da uvozi, ali ne i po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zbog čega kompletne nabavke mora da prepusti privatnicima. Upitan da li su pokušali da promijene monopolistička pravila, on je istakao da odgovore na urgencije nijesu dobili ni od jedne vlade. Naglasio je da državu, zbog rabata koji imaju privatnici, ljekovi koštaju 30 do 40 odsto skuplje.

Odavno se govori o monopolu veledrogerija zbog kojeg  plaćamo  najskuplje cijene u regionu uz povremene nedostatke ljekova. Prije par godina je u Skupštini Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, ustvrdio da farmaceutska firma Glosarij ima monopol na tržištu ljekova i da  navodno nadležni ne hapse vlasnika te firme Branislava Martinovića zbog nezakonitih radnji, jer je kum tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet. Krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje protiv Medojevića, početkom 2019, Osnovno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je. Specijalno nije dalje nastavljalo da ispituje eventualno postojanje monopola.

Glosarij je prva privatna veledrogerija u Crnoj Gori koja je osnovana 1992. godine na Cetinju. Ova kompanija, kao i Famerga, godinama su u vrhu liste po milionima koje dobijaju u poslovima sa državom I lokalnim samoupravama. Istraživački centar MANS objavio je da su Glosarij i Famegra bile među privilegovanim firmama kojima je 2013. godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao kroz dodjelu povoljnih kredita, ali i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1,8 miliona eura.

U ranijem istraživanju CIN-CG je prezentovano je da je Glosarij od 2012. do 2017. za ljekove i medicinska sredstva od države dobio preko 90 miliona eura.

Taj iznos se nije mijenjao ni do danas. U tom smislu su neutemeljena strahovanja SNP-a o povratku DPS kadrova jer kadrovi nove vlasti ni nakon tri godine nijesu uspjeli da okrnje ni jedan monopol, ne samo u zdravstvu, nego ni u građevinarstvu, trgovini…

Marinović  tvrdi da je po srijedi politička smjena. Na optužbe o preko milion eura potrošenih na zapošljavanje preko agencije, on kaže da kompanija nije smjela stati  jer je ogroman broj ljudi bio na bolovanjima. Smatra i da je opravdano što je na osnovu rezultata radnicima dodjelivao stimulacije u iznosu do 200 eura.

I sam Marinović je nedavno predložen za nagradu ali od 20.00 eura, zbog dobrog poslovanja. Objasnio je da je u pitanju  12 bruto plata za 33 mjeseca upravljanja, uz napomenu da nikada nije imao obračunate produžene sate, prekovremeni rad ili stimulaciju za skoro 24 sata dnevnog rada, od dana imenovanja 15.06.2021. Objasnio je i da su članovi Odbora direktora za isti period većinom u prosjeku primili 19.000 eura, za 11 održanih redovnih zasijedanja.

Među brojnim nepravilnostima u radu Montefarma koje je u svom izvještaju iz februara ove godine naveo DRI piše i to da je  u 2022. godini Odbor direktora, shodno zapisnicima  sa sjednica Odbora direktora zasijedao svega tri puta, a primao naknade za svoj rad svakomjesečno tokom cijele godine.

U izvještaju DRI navodi se i da su troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi u bilansu uspjeha Montefarma  za 2022. godinu  iskazani u iznosu od 7,3 miliona eura.  Uvidom u bilans uspjeha za 2022. godinu je utvrđeno da su pomenuti troškovi u 2021. godini iznosili 5,8 miliona i isti su u 2022. godini u odnosu na 2021. uvećani za 25,05 odsto.

U izvještaju DRI, na koji se poziva i Ministarstvo, dato je pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj Montefarma. Dok je zbog propusta i nepravilnosti DRI dao negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Montefarma.

Izvještaj DRI-a je dostavljen i Vrhovnom državnom tužilaštvu, a ono ga je proslijedilo  kolegama iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo