Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREKOGRANIČNI ŠVERC CIGARETA: Lanac opasnih veza

Objavljeno prije

na

Brod koji su albanski policajci i carinici prije nekoliko dana zaplijenili u svojim teritorijalnim vodama s velikom količinom švercovanih cigareta, bez ikakve sumnje, bio je na putu prema Crnoj Gori. Prema Monitorovom dobro obaviještenom izvoru iz policije, teretni brod Era 1 nosio je blizu pedeset tona cigareta i prvobitno je krenuo s Kipra.

„Ovaj brod trebalo je da dođe do luke Bar, ali ga je nevrijeme natrjeralo da privremeno utočište potraži u Valoni, drugoj po veličini luci u Albaniji. Sumnju na sebe navukao je kada je poslije dva dana bez dozvole krenuo dalje prema Crnoj Gori, ali je zaustavljen kod

Drača”, kaže Monitorov izvor.

On smatra da se brod Era 1 ne bi dugo zadržao ni u Crnoj Gori, već da bi tu ili bio pretovaren ili nastavio put prema Italiji.

„Švercerski je put vodio preko Bara. To su velike količine cigareta da bi bile namijenjene Crnoj Gori. Kod nas je relativno niska cijena u maloprodaji. Cigarete koje je nosio dobile bi pet do deset puta veću vrijednost da su stigle do zapadnoevropskog crnog tržišta”, kaže naš izvor.

Vijesti su prenijele da je brod Era 1 neposredno prije blokade plovio pod zastavom Tanzanije, a na njemu se nalazila ukrajinska posada. Prema našem izvoru, ova činjenica govori da se sigurno radilo o švercu, jer je Ukrajina poznata po ilegalnim fabrikama duvana, a ukrajinska mafija vrlo jaka u poslu šverca cigareta. U ovom slučaju vrijednih više od sedam miliona eura.

Prema informacijama Vijesti, brod Era 1 mali je teretnjak dužine 48 metara i deplasmana 500 tona, izgrađen 1986. godine u Draču u Albaniji. Pod originalnim imenom Angjelika i albanskom zastavom, plovio je do januara 1990. U narednih nekoliko godina promijenio je više vlasnika i imena Florida, Kavaja, Gur Kirpa, da bi u decembra 2009. postao Romeo i bio registrovan u Boliviji.

Iz tog perioda je i činjenica da su brod grčke vlasti krajem decembra 2010. zaplijenile u luci Kisamos na ostrvu Kritu zbog švercovanja cigareta. Pripadnici grčke Obalne straže i carinske službe upali su na brod koji je stigao iz luke Famagusta na turskom dijelu Kipra i bio usidren u zalivu ispred Kisamosa, te nije odgovarao na radio-pozive lučkih vlasti. Agenti su na brodu pronašli tri hiljade paketa krijumčarenih cigareta. Grčke vlasti su uhapsile svih devet stranaca – članova posade Romea i izvele ih pred sud zbog šverca, a brod i teret zaplijenili.

U aprilu prošle godine brod je opet promijenio ime i postao Rom, bolivijsku zastavu zamijenio je panamskom, a vlasnik mu je formalno kompanija Diaplous Marine, registrovana na Maršalskim ostrvima. Ovakva praksa promjene imena broda skraćivanjem originalnog naziva u pomorskim krugovima obično se povezuje s namjerom vlasnika da brod ili pošalje na posljednje putovanje u rezalište, ili da ga iskoristi za neku specijalnu švercersku misiju.

Vijesti pišu i da je mali i oronuli teretnjak koji se posljednjih godina stalno vrzmao po istočnom Mediteranu, gotovo idealan brod za švercovanje jer iako „padne”, vlasnik neće izgubiti puno novca. Prije nekoliko mjeseci stari teretnjak, koji je sada blokiran u Albaniji, promijenio je ime i postao je Era 1, a umjesto panamske, nosi zastavu Tanzanije.

,,Putešestvija ovog broda i promjena njegovih imena praksa je u švercerskim poslovima. To je standardna procedura u ilegalnim kanalima šverca koji su razvijeni na morskim putevima od Crnog mora, Ukrajine i Rusije, preko Mediterana do krajnjih destinacija u zapadnoj Evropi” , kaže Monitorov dobro obaviješteni izvor.

Švercerska epizoda s brodom Era 1 događala se samo nekoliko dana nakon što je u Beranama otkriven jedan kamion koji je bio utovaren sa sto pedeset paketa cigareta marki merlin i trokadero, bez akciznih markica. Kamion jednog privatnog preduzeća iz Berana utovaren je cigaretama u Luci Bar, i trebalo je da taj duvan prošvercuje do Novog Pazara, odnosno za crno tržište u Srbiji.

Beranska granična patrola zaustavila je kamion, možda i po dojavi, i zatim ga parkirala u krugu gdje je sjedište granične policije za sjeveroistok u Beranama. To je bilo još 25. aprila, a javnost je o svemu putem medija saznala tek poslije skoro dvadeset dana, kada ga je policija iz ovog grada pokušala u pratnji svojih službenih vozila beranskih i rožajskih registarskih oznaka sprovesti do granice.

Taj pokušaj je iz nekog razloga propao, a policija je poslije sat vremena misteriozne vožnje kamion vratila, ali ovog puta u krug Centra bezbjednosti, gdje je kasnije pretovaren. Prema jednoj verziji, policija je doznala da su ih novinari snimili kako prate kamion, dok su se oni pravdali time kako su trebali samo na drugom kraju grada da iz njega istovare neku prehrambenu robu.

Policija nije obavijestila dežurnog tužioca o zapljeni kamiona, odnosno to je učinila tek kada je slučaj dospio u javnost, što znači sa dvadeset dana zakašnjenja. Dovoljno da u Berane odmah stigne Unutrašnja kontrola MUP iz Podgorice, i sada se čeka njihov nalaz i izvještaj.

Ovim slučajem aktuelizovane su priče o tome da je šverc duvana državni posao i da policija pruža logistiku i pratnju kamionima do graničnih prelaza. O tome su prvi progovorili policajci iz Rožaja, koji su kasnije pod pritiscima otišli u azil iz kojeg se jedan od njih, Enver Dacić, nikada nije vratio.

Prvi je, još u oktobru 2011. godine, bivši načelnik policije iz ovog grada Šemso Dedeić u razgovoru za naš list progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, koji nikada nije prestao. On je prozvao državne organe koji se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala i u nekoliko navrata poslije toga ponovio da u potpunosti stoji iza toga što je rekao. Tadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović ga je, umjesto da pokrene istragu, javno prekorio što, navodno, o tome nije govorio dok je bio u službi, na šta je Dedeić odgovorio da je pričao i tada, „tamo gdje je trebalo”.

Bivši granični policajci iz Rožaja, revoltirani otpuštanjem s posla poslije desetak i više godina rada, počeli su da iznose u javnost veliki broj podataka o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su načeli priču i o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno i da nema pravila kojim danima se to radi. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama i oko grada.

Otpušteni granični policajci pričali su o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta, o stočarskom naselju na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh, koje se koristi kao magacin. Kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji. Oni su svjedočili i o tome da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i da su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu svakojake robe, kao i droge koja se donosi i preuzima kod starog spomenika na Hajli. Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka i upozorili da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koji pomažu prekogranični šverc.

Dobro obaviješteni izvor iz policije Monitoru je ne samo potvrdio sve što su otpušteni policajci ispričali, već je rekao da informacije o tome imaju i strane obavještajne agencije. Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu objelodanio kako kosovski i crnogorski kriminalci sarađuju. Da bi taj lanac opasnih veza funkcionisao, on mora imati debelu zaštitu moćnih pojedinaca iz vlasti.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo