Povežite se sa nama

MONITORING

Prepakivanje šverca

Objavljeno prije

na

Vijest da Vlada priprema primjenu modela ekonomskog državljanstva evocirala je uspomene na ranije velike državne projekte i njihove posljedice. Kad se ti poduhvati poređaju u dugom nizu postaje jasnije ko je stvarna ciljna grupa akcije crnogorski pasoš za pola miliona eura: Bil Gejts i Edi Džordan, ili Stanko Subotić i Miroslav Mišković.

RAT I SANKCIJE: Nakon što su sredinom prošle decenije države sa prostora nekadašnje SFRJ počele obnavljati ratom pokidane ekonomske veze, ovdašnji su se turistički radnici prisjetili Bosne i Hercegovine, Slovenije, i Hrvatske kao potencijalno zanimljivih tržišta. Problem je bio samo privoljeti Sarajlije ili Dubrovčane da, poslije svega, posjete Crnu Goru.

Neko ciničan predložio je da se ljetnja kampanja među zapadnim susjedima vodi pod sloganom Dođite u Crnu Goru. Ispod bi pisalo: Vaš nekadašnji automobil, namještaj, nakit i posuđe – već su tamo. Nepoznati marketinški guru je sa popisa izostavio dio ratnog plijena koji je vlast proglasila svojinom države (aerodromska oprema sa Ćilipa, krave iz Konavla, filijale preduzeća iz nekadašnjih SFRJ republika) nedvosmisleno dokazujući da se kralo i otimalo uz njen podsticaj i pod njenom kontrolom. Pljačku su pratile parole: Očuvanje Jugoslavije, Rat za mir, Svi Srbi u jednoj državi…

Međunarodne sankcije prema SRJ podstakle su ovdašnje vlasti da prošire asortiman, ali i teren na kome su djelovale rukovodeći alternativnom ekonomijom. Zaživio je duvanski tranzit. ,,Odlučili smo da naš državni budžet punimo na račun sredstava koja pripadaju budžetima onih država koje su donijele odluku da nam uvedu sankcije”, svjedoči Momir Bulatović, tadašnji predsjednik Crne Gore, uz priznanje: ,,Ja ne želim da krijem da sam najodgovorniji (po meni, najzaslužniji) što je šverc cigaretama dobio podršku i zaštitu Republike Crne Gore”.

GLUP K’O ŠTEDIŠA: Pod ovim sloganom, doduše nezvaničnim, paralelno sa raspadom SFRJ ovdašnja vlast je organizovala i provela još jednu pljačku. Meta su bila domaća čeljad.

Nije malo Crnogoraca koji i danas pamte gazda Jezdu i mama Dafinu, sa sjetom promišljajući gdje bi bili da su svoju ušteđevinu čuvali u slamarici, umjesto što su je dobrovoljno predali otimačima sa državnom podrškom. Malo je onih koji znaju da je Jugoskandik Jezdimira Vasiljevića štedišama iz Srbije i Crne Gore opljačkao više od 200 miliona maraka zaogrnut legalnim plaštom Banke privatne privrede registrovane u Privrednom sudu u Podgorici.

Najbolju reklamu za privlačenje naivnih štediša Vasiljeviću pravili su predstavnici crnogorskih vlasti predvođeni tadašnim i sadašnjim premijerom. Prvi posao stoljeća koji je promovisala crnogorska vlada u minulih 20 godina dogovoren je sa gazda Jezdom i odnosio se na zakup Svetog Stefana. Kao i svi naredni, i on je imao neslavan kraj.

Propast domaćih banaka i gomile keša koje su zahvaljujući švercu duvana pristizale iz Italije proizvele su, sredinom prošle decenije, Kipar u centar crnogorskog finansijskog sistema. Onda su u Vladi zaključili da mi možemo i bolje i više. Vlada 1996. donosi Zakon o kompanijama koje se osnivaju i posluju pod posebnim uslovima, garantujući da će propisana pravila of-šor poslovanja trajati makar do 2011. Ponuda koja je predviđala oporezivanje dobiti banaka po stopi od 2,5 odsto, izostanak bilo kakve kontrole za transakcije manje od 1,5 miliona dolara i činjenica da je za poslovanje of-šor banke trebalo obezbijediti samo poštanski pretinac, privukla je brojnu i raznovrsnu klijentelu. Početak vijeka Crna Gora je dočekala sa nekoliko stotina registrovanih of-šor banaka. Onda su krenuli problemi.

PRVO PARE PA USTAV: Crnogorska vlast našla se pod pritiskom Rusije i SAD. Strani mediji su izvjestili kako je, krajem 2001. godine, Centralna banka Rusije uvrstila Crnu Goru na »crnu listu zemalja za off shore poslovanje«. Odluka je, prema istim izvorima, najviše pogodila ruske banke koje su u tom momentu na ovdašnjim of-šor računima imale oko 2,5 milijardi dolara. Za razliku od Rusa, Amerikanci su svoj pritisak usmjerili ka crnogorskim vlastima. To je urodilo plodom već sredinom 2002. godine.

Tada je Ustavni sud, na zahtjev Vlade, ocijenio da je Vladin zakon o of-šor kompanijama neustavan.

“Crnoj Gori su trebale pare pa smo donijeli propise koji će ih privići”, stoji u dopisu Ministarstva finansija Ustavnom sudu. I objašnjenje: “Danas je, međutim, situacija sasvim drugačija, pa smo mišljenja da je član 4 Zakona protivan Ustavu i da ga treba ukinuti”. Račeno – učinjeno.

Paralelno sa of-šor avanturom, vlast se potrudila da zadovolji i apetite svojih, nakon ratova i sankcija, svega željnih podanika. Operacija Berkovići donijela je u Crnu Goru stotine hiljada polovnih i ukradenih automobila iz Zapadne Evrope. Vladu nije interesovalo porijeklo tih vozila, već samo to da za svako naplati poreze i carine.

SKINUTO SA OSIGURANJA: Da je država blagoslovila uvoz kradenih automobila svjedoči stav MUP iz februara 2002. godine. “U Crnoj Gori nalazi se 200 vozila koje potražuje Interpol, ona su uredno registrovana i sa izdatim saobraćajnim dozvolama. Veći dio je skinut sa osiguranja. Stav Ministrastva unutrašnjih poslova je da se ova vozila ne oduzimaju, kako bi se zaštitili interesi građana Crne Gore”, saopšteno je s vrha policije kao odgovor na poslaničko pitanje. Godinu kasnije pokazalo se otkud MUP-u želja da zaštiti kupce kradenih vozila. Nakon međunarodne afere koja je izbila kada su Slovenci otkrili da je crnogorski MUP kupio i kao svoj registrovao autobus ukraden u deželi, nezvanični izvori iz policije su se požalili domaćim novinarima da MUP posjeduje svega tri-četiri automobila “kojima bi smjeli preći granicu”. Slično je, rekli su, i u drugim državnim organima i institucijama koje su nabavljale vozila posredstvom policije.

Priča o nezakonitom poslovanju crnogorskih vlasti prijeti da se otegne u nedogled. Vratimo se na njen početak. Objelodanjujući ideju da državnu kasu popuni i prihodom od prodaje državljanstva, Vlada je saopštila da ne namjerava od Crne Gore napraviti utočište za špekulativni i kriminalni kapital. Zato će, od pretendenata na MNE pasoš tražiti dokaz o poslovnom i finansijskom kredibilitetu. Ponuđene dokaze mogla bi ocjenjivati komisija u sastavu Taksin Šinavatra, Darko Šarić i Stanko Subotić.

Da se ostavimo šale. U mnoštvu kontroverzi koje prate vladavinu Mila Đukanovića i njegovog DPS-a (jedinstvenog i podijeljenog) jedna je ostala u dubokoj sjeni. Premijer redovno tvrdi kako zadatak Vlade nije da vodi poslove, već da stvori odgovorajući poslovni ambijent. Zato se na propast državnih preduzeća gleda kao na elementarnu nepogodu. Međutim, otkako je Đukanović na vlasti Vlada u kontinuitetu podstiče ili čak vodi poneki posao na ivici, ili sa one strane zakona. Ekonomsko državljanstvo moglo bi postati prirodni nastavak te priče.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo