Povežite se sa nama

MONITORING

Prepakivanje šverca

Objavljeno prije

na

tn_vlada_crne_gore

Vijest da Vlada priprema primjenu modela ekonomskog državljanstva evocirala je uspomene na ranije velike državne projekte i njihove posljedice. Kad se ti poduhvati poređaju u dugom nizu postaje jasnije ko je stvarna ciljna grupa akcije crnogorski pasoš za pola miliona eura: Bil Gejts i Edi Džordan, ili Stanko Subotić i Miroslav Mišković.

RAT I SANKCIJE: Nakon što su sredinom prošle decenije države sa prostora nekadašnje SFRJ počele obnavljati ratom pokidane ekonomske veze, ovdašnji su se turistički radnici prisjetili Bosne i Hercegovine, Slovenije, i Hrvatske kao potencijalno zanimljivih tržišta. Problem je bio samo privoljeti Sarajlije ili Dubrovčane da, poslije svega, posjete Crnu Goru.

Neko ciničan predložio je da se ljetnja kampanja među zapadnim susjedima vodi pod sloganom Dođite u Crnu Goru. Ispod bi pisalo: Vaš nekadašnji automobil, namještaj, nakit i posuđe – već su tamo. Nepoznati marketinški guru je sa popisa izostavio dio ratnog plijena koji je vlast proglasila svojinom države (aerodromska oprema sa Ćilipa, krave iz Konavla, filijale preduzeća iz nekadašnjih SFRJ republika) nedvosmisleno dokazujući da se kralo i otimalo uz njen podsticaj i pod njenom kontrolom. Pljačku su pratile parole: Očuvanje Jugoslavije, Rat za mir, Svi Srbi u jednoj državi…

Međunarodne sankcije prema SRJ podstakle su ovdašnje vlasti da prošire asortiman, ali i teren na kome su djelovale rukovodeći alternativnom ekonomijom. Zaživio je duvanski tranzit. ,,Odlučili smo da naš državni budžet punimo na račun sredstava koja pripadaju budžetima onih država koje su donijele odluku da nam uvedu sankcije”, svjedoči Momir Bulatović, tadašnji predsjednik Crne Gore, uz priznanje: ,,Ja ne želim da krijem da sam najodgovorniji (po meni, najzaslužniji) što je šverc cigaretama dobio podršku i zaštitu Republike Crne Gore”.

GLUP K'O ŠTEDIŠA: Pod ovim sloganom, doduše nezvaničnim, paralelno sa raspadom SFRJ ovdašnja vlast je organizovala i provela još jednu pljačku. Meta su bila domaća čeljad.

Nije malo Crnogoraca koji i danas pamte gazda Jezdu i mama Dafinu, sa sjetom promišljajući gdje bi bili da su svoju ušteđevinu čuvali u slamarici, umjesto što su je dobrovoljno predali otimačima sa državnom podrškom. Malo je onih koji znaju da je Jugoskandik Jezdimira Vasiljevića štedišama iz Srbije i Crne Gore opljačkao više od 200 miliona maraka zaogrnut legalnim plaštom Banke privatne privrede registrovane u Privrednom sudu u Podgorici.

Najbolju reklamu za privlačenje naivnih štediša Vasiljeviću pravili su predstavnici crnogorskih vlasti predvođeni tadašnim i sadašnjim premijerom. Prvi posao stoljeća koji je promovisala crnogorska vlada u minulih 20 godina dogovoren je sa gazda Jezdom i odnosio se na zakup Svetog Stefana. Kao i svi naredni, i on je imao neslavan kraj.

Propast domaćih banaka i gomile keša koje su zahvaljujući švercu duvana pristizale iz Italije proizvele su, sredinom prošle decenije, Kipar u centar crnogorskog finansijskog sistema. Onda su u Vladi zaključili da mi možemo i bolje i više. Vlada 1996. donosi Zakon o kompanijama koje se osnivaju i posluju pod posebnim uslovima, garantujući da će propisana pravila of-šor poslovanja trajati makar do 2011. Ponuda koja je predviđala oporezivanje dobiti banaka po stopi od 2,5 odsto, izostanak bilo kakve kontrole za transakcije manje od 1,5 miliona dolara i činjenica da je za poslovanje of-šor banke trebalo obezbijediti samo poštanski pretinac, privukla je brojnu i raznovrsnu klijentelu. Početak vijeka Crna Gora je dočekala sa nekoliko stotina registrovanih of-šor banaka. Onda su krenuli problemi.

PRVO PARE PA USTAV: Crnogorska vlast našla se pod pritiskom Rusije i SAD. Strani mediji su izvjestili kako je, krajem 2001. godine, Centralna banka Rusije uvrstila Crnu Goru na »crnu listu zemalja za off shore poslovanje«. Odluka je, prema istim izvorima, najviše pogodila ruske banke koje su u tom momentu na ovdašnjim of-šor računima imale oko 2,5 milijardi dolara. Za razliku od Rusa, Amerikanci su svoj pritisak usmjerili ka crnogorskim vlastima. To je urodilo plodom već sredinom 2002. godine.

Tada je Ustavni sud, na zahtjev Vlade, ocijenio da je Vladin zakon o of-šor kompanijama neustavan.

“Crnoj Gori su trebale pare pa smo donijeli propise koji će ih privići”, stoji u dopisu Ministarstva finansija Ustavnom sudu. I objašnjenje: “Danas je, međutim, situacija sasvim drugačija, pa smo mišljenja da je član 4 Zakona protivan Ustavu i da ga treba ukinuti”. Račeno – učinjeno.

Paralelno sa of-šor avanturom, vlast se potrudila da zadovolji i apetite svojih, nakon ratova i sankcija, svega željnih podanika. Operacija Berkovići donijela je u Crnu Goru stotine hiljada polovnih i ukradenih automobila iz Zapadne Evrope. Vladu nije interesovalo porijeklo tih vozila, već samo to da za svako naplati poreze i carine.

SKINUTO SA OSIGURANJA: Da je država blagoslovila uvoz kradenih automobila svjedoči stav MUP iz februara 2002. godine. “U Crnoj Gori nalazi se 200 vozila koje potražuje Interpol, ona su uredno registrovana i sa izdatim saobraćajnim dozvolama. Veći dio je skinut sa osiguranja. Stav Ministrastva unutrašnjih poslova je da se ova vozila ne oduzimaju, kako bi se zaštitili interesi građana Crne Gore”, saopšteno je s vrha policije kao odgovor na poslaničko pitanje. Godinu kasnije pokazalo se otkud MUP-u želja da zaštiti kupce kradenih vozila. Nakon međunarodne afere koja je izbila kada su Slovenci otkrili da je crnogorski MUP kupio i kao svoj registrovao autobus ukraden u deželi, nezvanični izvori iz policije su se požalili domaćim novinarima da MUP posjeduje svega tri-četiri automobila “kojima bi smjeli preći granicu”. Slično je, rekli su, i u drugim državnim organima i institucijama koje su nabavljale vozila posredstvom policije.

Priča o nezakonitom poslovanju crnogorskih vlasti prijeti da se otegne u nedogled. Vratimo se na njen početak. Objelodanjujući ideju da državnu kasu popuni i prihodom od prodaje državljanstva, Vlada je saopštila da ne namjerava od Crne Gore napraviti utočište za špekulativni i kriminalni kapital. Zato će, od pretendenata na MNE pasoš tražiti dokaz o poslovnom i finansijskom kredibilitetu. Ponuđene dokaze mogla bi ocjenjivati komisija u sastavu Taksin Šinavatra, Darko Šarić i Stanko Subotić.

Da se ostavimo šale. U mnoštvu kontroverzi koje prate vladavinu Mila Đukanovića i njegovog DPS-a (jedinstvenog i podijeljenog) jedna je ostala u dubokoj sjeni. Premijer redovno tvrdi kako zadatak Vlade nije da vodi poslove, već da stvori odgovorajući poslovni ambijent. Zato se na propast državnih preduzeća gleda kao na elementarnu nepogodu. Međutim, otkako je Đukanović na vlasti Vlada u kontinuitetu podstiče ili čak vodi poneki posao na ivici, ili sa one strane zakona. Ekonomsko državljanstvo moglo bi postati prirodni nastavak te priče.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo