Povežite se sa nama

MONITORING

Sapun za pare

Objavljeno prije

13 godina

na

dusko-knezevic-2

Vjerovatno je naš najbogatiji zemljak; po drugoj verziji, samo je knjigovođa domaćih političkih moćnika. Na Vikipediji Duško Knežević ima ažuriranu biografiju sa stajlingom ,,svjetskog biznismena”; vlasnik je banke u Rusiji i partner izvjesnih firmi u Velikoj Britaniji. Jutjub je zatrpan njegovim snimcima – obrađenim i na engleskom jeziku pripremljenim u njegovoj TV Atlas. Niz drugih portala i medija, u zemlji i susjedstvu, gasiraju njegove izjave.

Ima ih masa u posljednje vrijeme. Knežević je u junu na RTS-u gost emisije Profil i profit. U Pobjedi je, oko ,,ekonomskog državljanstva”, objasnio da je ,,pola miliona niska cijena”, Pa je bio u prvom redu publike njujorškog Šeratona dok je Bil Klinton na skupu svoje Globalne inicijative držao govor. Za Vorld fajnans na čak šest stranica je dao intervju koji obiluje opštim mjestima, tipa: ,,Ako ne razmišljamo o našim mladim ljudima i o budućnosti društva, naći ćemo se u velikoj krizi”. A u rodnu grudu je doveo Pamelu Anderson i Severinu Vučković.

Sve bi to, procjenjuje se, trebalo da pomogne Kneževiću da se dočepa (na)kupca ili suinvestitora za ambiciozne projekte, jer su njegove firme – u netvorku oligarhije na vlasti – došle u posjed velikih nekretnina. Sada mu, vjeruje se, fali keš, pa privlači pažnju tako što je Pamelu odveo u obilazak gradilišta Atlas kapital centra u Podgorici a Severina je – sa sve direktnim uključenjem u dnevnik TV Atlas – najavila kako će u istom nezavršenom objektu ,,snimati dio spota”.

Investitor je projekata – u izgradnji ili u planovima – Atlas kapital centar, zatim hotela i ekspo centra Adriatik fair u Budvi sa četiri solitera preko 11 spratova i pet pratećih građevina visine od pet-šest etaža, zatim bivšeg vojno-medicinskog centra Meljine na 50.299 m2, Mimoze na rtu Kobila od 309.000 m2.

Knežević je vlasnik kompleksa Kamenovo bič na 32.000 m2, do kojeg je, tvrdilo se, došao prevarom, tako što je 1999. od Rekreatursa iz Prištine, za smiješno male pare, otkupio imovinu u vrijednosti od oko 20 miliona eura. Kako je Monitor pisao, Knežević u Budvi planira i Mogren Garden, apartmansko naselje na stijeni neposredno uz more, na stazi između Starog grada i plaže Mogren, sa soliterima i zgrade šestospratnicama po obodu litice od ukupno oko 120.000 m2. Planira i izgradnju Mogren Hila na brdu Komoševina iznad Budve od 79.600 m2, sa soliterom, hotelom i apartmanima…

No, o jednom od najvećih crnogorskih tajkuna se zapravo u javnosti malo toga zna. Ko je Dušan Knežević? Rođen 1959. u Titogradu. Porijeklom je iz zetskog sela Mojanovići, kao mladić je igrao košarku i završio gimnaziju Slobodan Škerović. Odlazi na studije ekonomije u Beograd. U javnosti je od ranih 1980-ih, kao student-maneken u TV reklami sapuna Saponije iz Osijeka, potom je savezni košarkaški sudija. Zapošljava se u tamošnjoj državnoj eksport kompaniji bliskoj tajnim službama. Od kraja 1980-ih je direktor Jupeksa, firme iz branše.

Radna je pretpostavka da je Knežević u 1990-im odigrao ulogu knjigovođe of-šor pranja para. To je nedokazana tvrdnja. No, klupko se odmotavalo godinama kasnije, navodno kroz ,,reinvestiranje” – kupovinom propalih društvenih firmi. Pa je, komentarišući neugodnost da je 2006. odgovarao na pitanja u istrazi protiv ,,stečajne mafije” u Srbiji, Knežević kazao: ,,Možda čudno zvuči, ali ponosan sam na to i nikad nijesam osuđivan”. Tokom iste istrage je član upravnog odbora njegove Atlas banke (Miko Brašnjović) u zatvoru izvršio samoubistvo. Na sajtu Atlas grupe sada se, kao dio kompanije, navodi i budvanski Montenegroekspres čije je akcije (procijenjena imovina na preko 10 miliona eura) Knežević svojevremeno kupio u partnerstvu upravo sa Brašnjovićem.

Iako ga zovu ,,Milov tajkun”, Kneževiću – jedinom u crnogorskom tajkunskom bratstvu – prvi milion nije namjestio aktuelni premijer. ,,Prvi milion”, objasnio je, ,,zaradio sam na uvozu robe široke potrošnje. U Beograd sam iz Singapura i Bangkoka uvozio odjeću, a iz Italije obuću”.

Atlas banka je osnovana 1995. u Beogradu a za njenog predsjednika je imenovan Knežević. Banka je 2005. prodata Grcima, Pireus banci, čija je filijala 2007. iz Londona odobrila kredit od 1,5 miliona eura Kapital investu Milu Đukanoviću. Da li je Knežević namjestio Milu ,,prvi milion”? Malo vjerovatno da nije. Knežević je zadržao poslovne ,,pireuske” veze. Na primjer, sve parcele na kojima Kneževićeve povezane firme namjeravaju da grade Mogren Garden imaju hipoteke Piraeus banke od ukupno 8.000.000 eura. U intervjuu za Vijesti 2008. je objasnio kako je ,,Đukanovićev prijatelj”. Jednom drugom prilikom kako ,,Milo drži riječ”.

Od druge polovine 1990-ih Knežević je sa poslovima u starom kraju, gdje, poznato je, ,,riječ” više vrijedi od zakona. Najprije je kupio Jadranski sajam u Budvi, slijedi osnivanje podgoričke Atlas mont banke, pa Atlas Monta, privatizacione menadžment kompanije. Milo ga pominje 24. februara 2001. u presretnutom razgovoru sa Dušankom Pešić: ,,Igrao sam basket, bio čitav dan kući, a sad se spremam, ne znam, nešto me Duško Knežević pozvao…”

Nacional je 2001. tvrdio bez specifikovanih dokaza: ,,Velik dio novca opran je i putem Atlas banke u Podgorici, gdje kao nominalni vlasnik figurira Knežević, bivši prodavač palačinki na beogradskom sajmu. Istu takvu banku Knežević je pod pokroviteljstvom srpskog SDB-a oformio u Beogradu, a poslovnice te banke ima u Engleskoj i na Cipru. Ne tako davno Knežević je od tamošnjih vlasti zatražio dozvolu da u tim zemljama otvori ‘banking junits’ Atlas banke, ali dozvolu nije dobio zbog sumnje da će ih koristiti za pranje novca od krijumčarenja. Nije nevažno napomenuti da je u Podgorici već dulje javna tajna kako je Knežević samo paravan za prave vlasnike banke: Mila Đukanovića i njegova brata Acu, Stanka Subotića, Veska Barovića i Branka Vujoševića”. I Srećko Kestner je tvrdio da se dio novca pere ,,preko Atlas banke u Podgorici”.

Najkasnije od 2002. Duško Knežević je jedno vrijeme u Odboru direktora državne Elektroprivrede CG. Nije ni čudo što je Elektroprivreda – skupa sa Telekomom, Plantažama – ima portfelje Atlas Mont fonda, baš kao i Jugopetrol. Naime, savjetnik tenderske komisije u privatizaciji Jugopetrola je bio Mark Harison, umiješan i u kupovinu akcija budvanskog Montenegro ekspresa, potonje Kneževićeve firme.

U Crnoj Gori Knežević ima firme kao Atlas centar, Atlas Lajf, Atlas penzioni fond, fabriku vode Akva Monta, Univerziteta Mediteran, Korala (deluks hotel Princes). Njegov je i Jadranski sajam, gdje mu je manjinski partner ne samo Milov kum Goran Sito Rakočević, već i Branko Perović, bivši ministar spoljnih poslova, rođeni brat Dragana Perovića koji je sa grčkim milionerom Viktorom Restisom ušao u veći broj poslova u Crnoj Gori, uključujući i Sveti Stefan.

I u Beogradu je Knežević takođe vlasnik koječega; ima ambiciozne građevinske planove. A gazda tamošnjeg kultnog hotela Mažestik postao je preko advokata Caneta Subotića. Pisali smo ljetos o tome, naime o advokatu Tomasu Nigu, građaninu Lihtenštajna. Februara 2006. sporadično se čulo o Nigu prilikom kupovine 51,41 odsto akcija Mažestika za 2,23 milona eura. Hotel je kupila of-šor firma Atlas ventura holding sa Islanda čiji je osnivač-vlasnik drugo preduzeće (pravno lice) Ernest Nig Trast Manadžment Establišment a direktor – advokat Nig. Prethodni vlasnik hotela je bio Atlas sistem Duška Kneževića. Advokat Nig je bio jedini zaposleni i direktor Subotićeve holding kompanije Emerdžing Marketing Investments koja je osnovana 2003. u Kopenhagenu, naslijedivši Subotićeve of-šor firme iz Limasola umiješane u ,,tanzit duvana”. A Knežević posluje na Kipru od ranih 1990-ih pa sve do danas (firme Atlas kapital i Atlas e-foreks).

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Marta, 2023

Objavio:

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

 

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Marta, 2023

Objavio:

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

 

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…

PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo