Povežite se sa nama

MONITORING

Druga banka Crne Gore

Objavljeno prije

na

Iz podgoričkih Hipo Alpe-Adria-Banke (HAAB) i Hipo Alpe-Adria-Lizinga demantovali su krajem avgusta medijske izvještaje da se vodi istraga o njihovom poslovanju u Crnoj Gori, te da su tvrdnje hrvatskog vebsajta necenzurirano.com dio kampanje koja u velikoj mjeri šteti poslovanju i klijentima.

Necenzurirano.com kao izvor svojih tvrdnji navodi Projekt Fokus, dokument koji je dospio do austrijskog tužilaštva a možda je dio interne revizije matične Hipo Alpe-Adria Benk Internašenel AG iz Klagenfurta sa analizom uzroka astronomskih finansijskih gubitaka. Stoprocentni vlasnik Hipo Alpe-Adria Benk Internašenel AG sada je Republika Austrija.

Hrvatski vebsajt je objavio faksimil Projekta Fokus i popis kredita crnogorskih pravnih i fizičkih lica za koje se pretpostavlja da su: odobravani na sumnjiv način, mimo uobičajene bankarske procedure i prakse, na temelju intervencija nekog od nadležnih osoba unutar same banke, ili su krediti koji nemaju osiguran povraćaj sredstava, odnosno, smatra se da postojećim osiguranjem naplate kredita ne mogu povratiti plasirani novac. Pod lupom su i neki od kredita zbog porijekla novca koji je, kako se sumnja, „opran” kroz kreditne plasmane.

Približno sličan kolaps zadesio je prethodno Prvu banku. U najbenignijoj varijanti, kolaps Prve banke su stručni krugovi opisali kao davanje kredita na duže rokove nego što ih je sama obezbjeđivala, odnosno, kreditiranje bez kolaterala ili su se kolaterali naglim padom cijena akcija i nekretnina u zalogu istopili.

Neka muljatorska veza postoji. U popisu Projekta Fokus o brodolomu HAAB-a se navodi i kredit firmi Global Montenegro od 5,5 miliona eura sa višegodišnjim grejs periodom. Global Montenegro je 2007. osnovao premijerov kum Vuk Vučko Rajković, važan igrač u Prvoj banci. Nekoliko dana uoči povratka na premijersko mjesto, firmi je 27. februara 2008, kao osnivač, pristupio Milo Đukanović.

Od registracije do danas, osnivački ulog Global Montenegra nije povećavan sa zakonskog minimuma od jednog eura. Rajković i Đukanović su 25. februara 2008. sklopili Ugovor o prijenosu udjela bez naknade na osnovu kojeg su podijelili taj jedan jedini euro osnivačkog kapitala.

Kredit Global Montenegra je bio veći od cijene kupovine zemljišta u Budvi – oko 20.000 m2 je koštalo nešto više od 200 eura po kvadratu. Đukanović nije demantovao da je kredit dobio, samo je tvrdio da je pola miliona manji od iznosa koji se sada navodi u Projektu Fokus. Krajem 2008. Đukanović objašnjava da je Global Montenegro ,,pripreman da se bavi turističkim biznisom”. No, novac od kredita, rekao je, ,,prevazilazio je potrebe plaćanja zemljišta”?! I nikada nije razjašnjeno kako je HAAB plasirala kredit Global Montenegru na lijepe oči a potom prihvatila „garanciju” za koju i vlasnik firme priznaje da je manja od odobrenog kredita? Zlobnici bi rekli kako se radi o školskom primjeru korupcije šefa partije na vlasti i premijera.

Manje je potencirano da je HAAB plasirala kredit čelniku i značajnim akcionarima konkurentske Prve banke. Vuk Rajković je ne samo akcionar, već – u periodu kreditiranja Global Montenegra – i predsjednik Upravnog odbora Prve banke, dok je Đukanović (onda i sada) akcionar rodbinski povezan sa većinskim vlasnikom Prve banke. Iz Projekta Fokus se doznaje kako je HAAB kreditirala i KIA Montenegro, još jednu Rajkovićevu firmu, navodno sa 2,3 miliona eura.

No, Đukanović i Rajković nijesu jedini vlasnici Prve banke i kreditni klijenti HAAB-a. Manjinska akcionarka, Ana Kolarević, premijerova sestra, 24. decembra 2008, kada je Prvoj banci udarena zabrana na kreditiranje, sa HAAB-om sklapa Ugovor o hipoteci br. 45555/08 od 200.000 eura. Rok otplate je do 2023. godine.

Advokatica Ana Kolarević je 2006. vodila poslove registracije HAAB-a u Crnoj Gori a i sada je opunomoćena zastupnica ove banke. Ugovor o hipoteci br. 45555/08 odnosi se na stan u njenom vlasništvu u zgradi Cijevne komerc, podgoričke građevinske firme. Za Cijevnu komerc u Projektu Fokus se navodi kako joj je HAAB, sa 16,3 miliona eura, plasirao pojedinačno najveći kredit (ili više njih).

Praksu saradnje sa „prvom familijom” iz HAAB-a nije promovisala samo Ana Kolarević, opunomoćena zastupnica, već i dr Petar Ivanović, do februara 2008. potpredsjednik Upravnog odbora ove banke. Ivanović je oduvijek imao veze sa Monte Adriom, podgoričkom broker-diler firmom, u kojoj je jedno vrijeme bio osnivač i do proljeća 2009. član menadžmenta. Prva banka je sada vlasnik nešto manje od polovine akcija Monte Adrie a Monte Adria u Prvoj banci ima 1,66 odsto akcija.

Kredit za Global Montenegro je plasiran dok je Ivanović bio u menadžmentu HAAB-a. Takođe su, za Ivanovićevog mandata u HAAB-u, odobrena i druga dva simptomatična kredita. Olivija Ivanović, njegova supruga, sklopila je 11. oktobra 2007. sa HAAB-om Ugovor o hipoteci br. 35731/07 od 745.000 švajcarskih franaka. I Ljiljana Vukotić, supruga dr Veselina Vukotića, istoga dana je sklopila Ugovor o hipoteci br. 35732/07 od 751.000 franaka. Za ukupnu sumu od blizu 1,5 miliona franaka založen je plac u vlasništvu dvije supruge bez upisanih objekata od svega 1.080 m2 u Herceg-Novom?!

Niz drugih transakcija je HAAB imala sa povezanim osobama, odnosno, firmama iz establišmentom prepoznatim kao „prva familija”. Firma Imobilia iz Budve, čiji vlasnik Branko Ćupić iz Budve (blizak Svetozaru Maroviću) ima 1,38 odsto akcija u Prvoj banci, prema Projektu Fokus je dobila 7,7 milona eura od HAAB-a. U istom dokumentu stoji da je Rudnik uglja iz Pljevalja – u kojem Aco Đukanović ima 10,5 odsto akcija – od HAAB-a dobio 7,5 miliona eura kredita.

Montenegro advertajzing end prodakšn agensi, vlasnice Radmile Vojvodić, oktobra 2007. kod HAAB-a založila digitalnu kameru za kredit od 71.000 eura. U to je vrijeme Vojvodićeva bila članica Upravnog odbora Prve banke.

Osnivač podgoričke firme Dulv D trejd je Emerdžing markets investments iz Danske u vlasništvu Stanka Cana Subotića. HAAB i Dulv D trejd su na ukupno 980.000 eura jula ove godine sklopili dva ugovora o zalogu (R-10071600125 i R-10072900011).

HABB je u Crnu Goru od 2006. plasirala između 450 i 500 miliona, dok se u dokumentu Projekt Fokus, prema našoj zbirnoj računici, specifikuje oko 270 miliona eura problematičnih kredita crnogorskim pravnim i fizičkim licima.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo