Povežite se sa nama

MONITORING

Druga banka Crne Gore

Objavljeno prije

na

Iz podgoričkih Hipo Alpe-Adria-Banke (HAAB) i Hipo Alpe-Adria-Lizinga demantovali su krajem avgusta medijske izvještaje da se vodi istraga o njihovom poslovanju u Crnoj Gori, te da su tvrdnje hrvatskog vebsajta necenzurirano.com dio kampanje koja u velikoj mjeri šteti poslovanju i klijentima.

Necenzurirano.com kao izvor svojih tvrdnji navodi Projekt Fokus, dokument koji je dospio do austrijskog tužilaštva a možda je dio interne revizije matične Hipo Alpe-Adria Benk Internašenel AG iz Klagenfurta sa analizom uzroka astronomskih finansijskih gubitaka. Stoprocentni vlasnik Hipo Alpe-Adria Benk Internašenel AG sada je Republika Austrija.

Hrvatski vebsajt je objavio faksimil Projekta Fokus i popis kredita crnogorskih pravnih i fizičkih lica za koje se pretpostavlja da su: odobravani na sumnjiv način, mimo uobičajene bankarske procedure i prakse, na temelju intervencija nekog od nadležnih osoba unutar same banke, ili su krediti koji nemaju osiguran povraćaj sredstava, odnosno, smatra se da postojećim osiguranjem naplate kredita ne mogu povratiti plasirani novac. Pod lupom su i neki od kredita zbog porijekla novca koji je, kako se sumnja, „opran” kroz kreditne plasmane.

Približno sličan kolaps zadesio je prethodno Prvu banku. U najbenignijoj varijanti, kolaps Prve banke su stručni krugovi opisali kao davanje kredita na duže rokove nego što ih je sama obezbjeđivala, odnosno, kreditiranje bez kolaterala ili su se kolaterali naglim padom cijena akcija i nekretnina u zalogu istopili.

Neka muljatorska veza postoji. U popisu Projekta Fokus o brodolomu HAAB-a se navodi i kredit firmi Global Montenegro od 5,5 miliona eura sa višegodišnjim grejs periodom. Global Montenegro je 2007. osnovao premijerov kum Vuk Vučko Rajković, važan igrač u Prvoj banci. Nekoliko dana uoči povratka na premijersko mjesto, firmi je 27. februara 2008, kao osnivač, pristupio Milo Đukanović.

Od registracije do danas, osnivački ulog Global Montenegra nije povećavan sa zakonskog minimuma od jednog eura. Rajković i Đukanović su 25. februara 2008. sklopili Ugovor o prijenosu udjela bez naknade na osnovu kojeg su podijelili taj jedan jedini euro osnivačkog kapitala.

Kredit Global Montenegra je bio veći od cijene kupovine zemljišta u Budvi – oko 20.000 m2 je koštalo nešto više od 200 eura po kvadratu. Đukanović nije demantovao da je kredit dobio, samo je tvrdio da je pola miliona manji od iznosa koji se sada navodi u Projektu Fokus. Krajem 2008. Đukanović objašnjava da je Global Montenegro ,,pripreman da se bavi turističkim biznisom”. No, novac od kredita, rekao je, ,,prevazilazio je potrebe plaćanja zemljišta”?! I nikada nije razjašnjeno kako je HAAB plasirala kredit Global Montenegru na lijepe oči a potom prihvatila „garanciju” za koju i vlasnik firme priznaje da je manja od odobrenog kredita? Zlobnici bi rekli kako se radi o školskom primjeru korupcije šefa partije na vlasti i premijera.

Manje je potencirano da je HAAB plasirala kredit čelniku i značajnim akcionarima konkurentske Prve banke. Vuk Rajković je ne samo akcionar, već – u periodu kreditiranja Global Montenegra – i predsjednik Upravnog odbora Prve banke, dok je Đukanović (onda i sada) akcionar rodbinski povezan sa većinskim vlasnikom Prve banke. Iz Projekta Fokus se doznaje kako je HAAB kreditirala i KIA Montenegro, još jednu Rajkovićevu firmu, navodno sa 2,3 miliona eura.

No, Đukanović i Rajković nijesu jedini vlasnici Prve banke i kreditni klijenti HAAB-a. Manjinska akcionarka, Ana Kolarević, premijerova sestra, 24. decembra 2008, kada je Prvoj banci udarena zabrana na kreditiranje, sa HAAB-om sklapa Ugovor o hipoteci br. 45555/08 od 200.000 eura. Rok otplate je do 2023. godine.

Advokatica Ana Kolarević je 2006. vodila poslove registracije HAAB-a u Crnoj Gori a i sada je opunomoćena zastupnica ove banke. Ugovor o hipoteci br. 45555/08 odnosi se na stan u njenom vlasništvu u zgradi Cijevne komerc, podgoričke građevinske firme. Za Cijevnu komerc u Projektu Fokus se navodi kako joj je HAAB, sa 16,3 miliona eura, plasirao pojedinačno najveći kredit (ili više njih).

Praksu saradnje sa „prvom familijom” iz HAAB-a nije promovisala samo Ana Kolarević, opunomoćena zastupnica, već i dr Petar Ivanović, do februara 2008. potpredsjednik Upravnog odbora ove banke. Ivanović je oduvijek imao veze sa Monte Adriom, podgoričkom broker-diler firmom, u kojoj je jedno vrijeme bio osnivač i do proljeća 2009. član menadžmenta. Prva banka je sada vlasnik nešto manje od polovine akcija Monte Adrie a Monte Adria u Prvoj banci ima 1,66 odsto akcija.

Kredit za Global Montenegro je plasiran dok je Ivanović bio u menadžmentu HAAB-a. Takođe su, za Ivanovićevog mandata u HAAB-u, odobrena i druga dva simptomatična kredita. Olivija Ivanović, njegova supruga, sklopila je 11. oktobra 2007. sa HAAB-om Ugovor o hipoteci br. 35731/07 od 745.000 švajcarskih franaka. I Ljiljana Vukotić, supruga dr Veselina Vukotića, istoga dana je sklopila Ugovor o hipoteci br. 35732/07 od 751.000 franaka. Za ukupnu sumu od blizu 1,5 miliona franaka založen je plac u vlasništvu dvije supruge bez upisanih objekata od svega 1.080 m2 u Herceg-Novom?!

Niz drugih transakcija je HAAB imala sa povezanim osobama, odnosno, firmama iz establišmentom prepoznatim kao „prva familija”. Firma Imobilia iz Budve, čiji vlasnik Branko Ćupić iz Budve (blizak Svetozaru Maroviću) ima 1,38 odsto akcija u Prvoj banci, prema Projektu Fokus je dobila 7,7 milona eura od HAAB-a. U istom dokumentu stoji da je Rudnik uglja iz Pljevalja – u kojem Aco Đukanović ima 10,5 odsto akcija – od HAAB-a dobio 7,5 miliona eura kredita.

Montenegro advertajzing end prodakšn agensi, vlasnice Radmile Vojvodić, oktobra 2007. kod HAAB-a založila digitalnu kameru za kredit od 71.000 eura. U to je vrijeme Vojvodićeva bila članica Upravnog odbora Prve banke.

Osnivač podgoričke firme Dulv D trejd je Emerdžing markets investments iz Danske u vlasništvu Stanka Cana Subotića. HAAB i Dulv D trejd su na ukupno 980.000 eura jula ove godine sklopili dva ugovora o zalogu (R-10071600125 i R-10072900011).

HABB je u Crnu Goru od 2006. plasirala između 450 i 500 miliona, dok se u dokumentu Projekt Fokus, prema našoj zbirnoj računici, specifikuje oko 270 miliona eura problematičnih kredita crnogorskim pravnim i fizičkim licima.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo