Povežite se sa nama

MONITORING

Druga banka Crne Gore

Objavljeno prije

na

Iz podgoričkih Hipo Alpe-Adria-Banke (HAAB) i Hipo Alpe-Adria-Lizinga demantovali su krajem avgusta medijske izvještaje da se vodi istraga o njihovom poslovanju u Crnoj Gori, te da su tvrdnje hrvatskog vebsajta necenzurirano.com dio kampanje koja u velikoj mjeri šteti poslovanju i klijentima.

Necenzurirano.com kao izvor svojih tvrdnji navodi Projekt Fokus, dokument koji je dospio do austrijskog tužilaštva a možda je dio interne revizije matične Hipo Alpe-Adria Benk Internašenel AG iz Klagenfurta sa analizom uzroka astronomskih finansijskih gubitaka. Stoprocentni vlasnik Hipo Alpe-Adria Benk Internašenel AG sada je Republika Austrija.

Hrvatski vebsajt je objavio faksimil Projekta Fokus i popis kredita crnogorskih pravnih i fizičkih lica za koje se pretpostavlja da su: odobravani na sumnjiv način, mimo uobičajene bankarske procedure i prakse, na temelju intervencija nekog od nadležnih osoba unutar same banke, ili su krediti koji nemaju osiguran povraćaj sredstava, odnosno, smatra se da postojećim osiguranjem naplate kredita ne mogu povratiti plasirani novac. Pod lupom su i neki od kredita zbog porijekla novca koji je, kako se sumnja, „opran” kroz kreditne plasmane.

Približno sličan kolaps zadesio je prethodno Prvu banku. U najbenignijoj varijanti, kolaps Prve banke su stručni krugovi opisali kao davanje kredita na duže rokove nego što ih je sama obezbjeđivala, odnosno, kreditiranje bez kolaterala ili su se kolaterali naglim padom cijena akcija i nekretnina u zalogu istopili.

Neka muljatorska veza postoji. U popisu Projekta Fokus o brodolomu HAAB-a se navodi i kredit firmi Global Montenegro od 5,5 miliona eura sa višegodišnjim grejs periodom. Global Montenegro je 2007. osnovao premijerov kum Vuk Vučko Rajković, važan igrač u Prvoj banci. Nekoliko dana uoči povratka na premijersko mjesto, firmi je 27. februara 2008, kao osnivač, pristupio Milo Đukanović.

Od registracije do danas, osnivački ulog Global Montenegra nije povećavan sa zakonskog minimuma od jednog eura. Rajković i Đukanović su 25. februara 2008. sklopili Ugovor o prijenosu udjela bez naknade na osnovu kojeg su podijelili taj jedan jedini euro osnivačkog kapitala.

Kredit Global Montenegra je bio veći od cijene kupovine zemljišta u Budvi – oko 20.000 m2 je koštalo nešto više od 200 eura po kvadratu. Đukanović nije demantovao da je kredit dobio, samo je tvrdio da je pola miliona manji od iznosa koji se sada navodi u Projektu Fokus. Krajem 2008. Đukanović objašnjava da je Global Montenegro ,,pripreman da se bavi turističkim biznisom”. No, novac od kredita, rekao je, ,,prevazilazio je potrebe plaćanja zemljišta”?! I nikada nije razjašnjeno kako je HAAB plasirala kredit Global Montenegru na lijepe oči a potom prihvatila „garanciju” za koju i vlasnik firme priznaje da je manja od odobrenog kredita? Zlobnici bi rekli kako se radi o školskom primjeru korupcije šefa partije na vlasti i premijera.

Manje je potencirano da je HAAB plasirala kredit čelniku i značajnim akcionarima konkurentske Prve banke. Vuk Rajković je ne samo akcionar, već – u periodu kreditiranja Global Montenegra – i predsjednik Upravnog odbora Prve banke, dok je Đukanović (onda i sada) akcionar rodbinski povezan sa većinskim vlasnikom Prve banke. Iz Projekta Fokus se doznaje kako je HAAB kreditirala i KIA Montenegro, još jednu Rajkovićevu firmu, navodno sa 2,3 miliona eura.

No, Đukanović i Rajković nijesu jedini vlasnici Prve banke i kreditni klijenti HAAB-a. Manjinska akcionarka, Ana Kolarević, premijerova sestra, 24. decembra 2008, kada je Prvoj banci udarena zabrana na kreditiranje, sa HAAB-om sklapa Ugovor o hipoteci br. 45555/08 od 200.000 eura. Rok otplate je do 2023. godine.

Advokatica Ana Kolarević je 2006. vodila poslove registracije HAAB-a u Crnoj Gori a i sada je opunomoćena zastupnica ove banke. Ugovor o hipoteci br. 45555/08 odnosi se na stan u njenom vlasništvu u zgradi Cijevne komerc, podgoričke građevinske firme. Za Cijevnu komerc u Projektu Fokus se navodi kako joj je HAAB, sa 16,3 miliona eura, plasirao pojedinačno najveći kredit (ili više njih).

Praksu saradnje sa „prvom familijom” iz HAAB-a nije promovisala samo Ana Kolarević, opunomoćena zastupnica, već i dr Petar Ivanović, do februara 2008. potpredsjednik Upravnog odbora ove banke. Ivanović je oduvijek imao veze sa Monte Adriom, podgoričkom broker-diler firmom, u kojoj je jedno vrijeme bio osnivač i do proljeća 2009. član menadžmenta. Prva banka je sada vlasnik nešto manje od polovine akcija Monte Adrie a Monte Adria u Prvoj banci ima 1,66 odsto akcija.

Kredit za Global Montenegro je plasiran dok je Ivanović bio u menadžmentu HAAB-a. Takođe su, za Ivanovićevog mandata u HAAB-u, odobrena i druga dva simptomatična kredita. Olivija Ivanović, njegova supruga, sklopila je 11. oktobra 2007. sa HAAB-om Ugovor o hipoteci br. 35731/07 od 745.000 švajcarskih franaka. I Ljiljana Vukotić, supruga dr Veselina Vukotića, istoga dana je sklopila Ugovor o hipoteci br. 35732/07 od 751.000 franaka. Za ukupnu sumu od blizu 1,5 miliona franaka založen je plac u vlasništvu dvije supruge bez upisanih objekata od svega 1.080 m2 u Herceg-Novom?!

Niz drugih transakcija je HAAB imala sa povezanim osobama, odnosno, firmama iz establišmentom prepoznatim kao „prva familija”. Firma Imobilia iz Budve, čiji vlasnik Branko Ćupić iz Budve (blizak Svetozaru Maroviću) ima 1,38 odsto akcija u Prvoj banci, prema Projektu Fokus je dobila 7,7 milona eura od HAAB-a. U istom dokumentu stoji da je Rudnik uglja iz Pljevalja – u kojem Aco Đukanović ima 10,5 odsto akcija – od HAAB-a dobio 7,5 miliona eura kredita.

Montenegro advertajzing end prodakšn agensi, vlasnice Radmile Vojvodić, oktobra 2007. kod HAAB-a založila digitalnu kameru za kredit od 71.000 eura. U to je vrijeme Vojvodićeva bila članica Upravnog odbora Prve banke.

Osnivač podgoričke firme Dulv D trejd je Emerdžing markets investments iz Danske u vlasništvu Stanka Cana Subotića. HAAB i Dulv D trejd su na ukupno 980.000 eura jula ove godine sklopili dva ugovora o zalogu (R-10071600125 i R-10072900011).

HABB je u Crnu Goru od 2006. plasirala između 450 i 500 miliona, dok se u dokumentu Projekt Fokus, prema našoj zbirnoj računici, specifikuje oko 270 miliona eura problematičnih kredita crnogorskim pravnim i fizičkim licima.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo