Povežite se sa nama

MONITORING

Spas za građevinare

Objavljeno prije

na

1000stanova

Bila je to radosna vijest: Vlada će, javili su iz Ministarstva uređenja prostora početkom godine, omogućiti oko 1000 povoljnih stambenih kredita, sa kamatnom stopom do pet odsto. Pominjali su se jeftini stanovi, do 900 eura po kvadratu, za ratu od samo 200 eura. A u njima zadovoljni i srećni mladi bračni parovi, lica sa invaliditetom i državni službenici, prioritetne grupe za dobijanje kredita.

Imajući u vidu da crnogorske banke nude stambene kredite po kamatnoj stopi od sedam do 12 posto, a građevinci kvadrate za 1.300 eura u prosjeku, mnogima je zaiskrila nada.

,,Kao odgovorna izvršna vlast, u veoma složenom ekonomskom periodu, Vlada Crne Gore ovim projektom pokazuje da ne želi da čeka kada su u pitanju vitalne potrebe građana”, dio je svečanog govora Branimira Gvozdenovića, ministra uređenja prostora na tu temu, koji se može naći na vladinom sajtu posvećenom tom projektu. „Projekat ima za cilj da Vam omogući da, na jednostavan, pravičan i ekonomski isplativ način, dođete do sopstvenog doma”. Tu je i najtvrđim podstanarima suza kanula.

NEMOGUĆI USLOVI: Kako je iz Ministarstva uređenja prostora pristizalo sve više detalja o projektu, postalo je jasno da vladina najveća briga nijesu podstanari. Vlada je pred potencijalne korisnike subvencionisanog kredita postavila teške prepreke.

Uzmimo kao primjer mladi bračni par, jednu od grupa za koje je Vlada navodno posebno zainteresovana. Da bi dobili kredit, od njih se traži da skupa nemaju primanja veća od 750 eura. To bi značilo da su im zarade ispod prosjeka. Prosječna plata u julu ove godine iznosila je 466 eura, dok je prosječna potrošačka korpa bila 753 eura. Istovremeno, od istog mladog bračnog para koji zajedno zarade tek za hranu traži se da nijesu kreditno zaduženi. Takvih je malo, ako ih uopšte ima.

Taj kriterijum nije jasno postavljen uslov, ali računica pokazuje da oni ne smiju imati kreditna zaduženja veća od 100 eura po mjesečnoj rati, skupa, ako žele bar garsonjeru u Podgorici, pošto se mogu zadužiti maksimalno 40 odsto od ukupnih primanja. Na vladinom sajtu objašnjeno je da će ukoliko im rata bude 200 eura moći da podignu 33 hiljade eura.

Ni tu nije kraj. Čak i ako ispune taj uslov, oni će morati, bar u Podgorici, da za garsonjeru doplate minimum 3.300 eura. Uz učešće od najmanje pet odsto, odnosno hiljadu i šesto eura ako su iz kategorije – mladi bračni par. Vlada će subvencionisati samo kupovinu stanova čiji je cijena do 900 eura po kvadratu. U Podgorici je, objavili su nedavno iz Ministarstva uređenja prostora, minimalna cijena ponuđenih stanova hiljadu eura. Većina, 83 odsto stanova kreće se do 1100 eura po kvadratu, pa je vjerovatnije da će morati da doplate čak 6.600 eura.

Kako mladi bračni par koji može da plati tek hranu ima ušteđenih osam hiljada eura, niko ne zna.

Vjerovatnije je da će morati da se zaduže, odnosno uzmu dodatni kredit po postojećim kamatnim stopama. Kad se sve preračuna, ispada da će im vladin kredit, ako nemaju ušteđevinu, omogućiti tek dvadesetak eura nižu ratu od one koje već nude crnogorske banke.

GRAĐEVINARI BEZ GRANICA: Uz sve to, oni neće moći da kupe stan koji žele. Vlada je već pozvala građevinske firme i investitore da ponude stanove, koje će građani kupovati za odobreni kredit. Kupiti stan „na jednostavan, pravičan i ekonomski isplativ način” značilo bi valjda da možeš da trguješ ono što ti najviše odgovora, a nudi se na tržištu. A ne ono što Vlada, tj. građevinari, misle da treba da trguješ.

Građani će moći da kupe stanove od 22 građevinske firme i pet fizičkih lica koje su se prijavile na konkurs. Među njima su, za sada se zna: Zetagradnja, Neksan, Lipa…. Ko su pet fizičkih lica koji su se prijavili na vladin konkurs, od njih nijesmo uspjeli saznati. Zanimljiv detalj, među firmama koje su dostavile ponude je i Fond za solidarnu gradnju, osnovan kako su i osnivači navodili „ne za prodaju stanova na tržištu”. Iz Ministarstva uređenja prostora objašnjavaju za Monitor: „Vlada Crne Gore nije ulazila u unutrašnju strukturu i poslovnu politiku ponuđača. Koliko je u ovom trenutku poznato, pomenuti Fond je ponudio jedan dio stanova za koje članovi nisu bili zainteresovani ili nisu bili finansijski sposobni”.

U svakom slučaju, kupovina stanova u starogradnji, po možda nižim cijenama, ne dolazi u obzir. Ministarstvo uređenja prostora i za to ima objašnjenje. ,,Kroz potrebnu dokumentaciju koju su građevinske kompanije i investitori bile u obavezi da dostave, između ostalog su zahtijevane bankarske garancije i obezbjeđenja, što u bitnoj mjeri rasterećuje same građane u procesu rješavanja svojih stambenih potreba. Pravičnost i ekonomičnost u ovom slučaju se obezbjeđuje na način da se rizik od ulaganja u nesigurne investicije svede na najmanju moguću mjeru”, objasnili su za naš list. Šta reći.

Istovremeno, saznajemo, da je dobar dio stanova koji će biti ponuđeni‚ još u izgradnji. Neki od investitora, kako su objasnili, imaju tek parcele na kojima će započeti gradnju.

Konačno, na pitanje zašto nijesu, ako ništa, granicu za subvencije postavili na minimum 1.000 eura, iz ministarstva su objasnili da „nijesu mogli pretpostaviti prosječnu cijenu kvadrata koju će ponuditi investitori i građevinske firme”. Nije ni trebalo pretpostavljati. Tačno se zna koliko je prosječan kvadrat u Podgorici. Sigurno nije 900 eura.

Korisnici kredita neće moći da kupe ni stan veličine koji žele. Kvadratura će biti ograničena. Ali kako ministar Gvozdenović kaže, slobodni su da „kupe stan na prvom, drugom ili petom spratu”.

Na kraju, pravo prvenstva imaju oni koji prvi predaju aplikaciju, odnosno prvih hiljadu kojima banke odobre kredit. Iako je navodno Vlada bolećiva na mlade bračne parove i lica s invaliditetom, ako ne požure, nikom ništa. „Ovaj sistem je manje podložan greškama nego ostali”, kažu u Ministarstvu.

KO ŠTA DOBIJA: U bankama većinom nijesu željeli da komentarišu vladin projekat. Nezvanično, saznajemo, da su stambeni krediti koje crnogorske banke nude većinom „stali”, jer građani s nestrpljenjem iščekuju vladine povoljnosti.

Za sada je nesporno da se jedino građevinci nijesu morali prilagođavati projektu. Oni su samo ponudili svoje neprodate stanove, završene i nezavršene, po cijenama koje inače „drže”.

A da im nije baš išlo u posljednje vrijeme, i sami su javno govorili. „Ponuda je mnogo veća od tražnje i nikada ranije nijesmo bili u prilici da završimo objekat a da ne mogu da se prodaju stanovi”, požalio se u junu ove godine Blagota Radović, vlasnik firme Zetagradnja, jedne od prijavljenih na sadašnjem vladinom konkursu. Da nije išlo pokazuju i oglasi agencija za nekretnine koje mjesecima bezuspješno oglašavaju stanove u izgradnji te firme. I ne samo te. Mile Grujić, vlasnik Normal kompani upozorio je tada da će ukoliko banke ne budu davale povoljnije kredite, a cijene stanova nastave da padaju „mnogi građevinari biti na granici rentabilnosti”.

Onda je uskočila Vlada. Građevinari će sačuvati cijene, a prodati stanove. Građani će ih „pravedno i ekonomično” kupiti, htjeli ne htjeli. I svi srećni.

Računica kaže da će ovaj kredit pogodovati samo građevincima i onim građanima koji će moći da kupe stan za manje od 900 eura po kvadratu. To nijesu oni koji žive u Podgorici.

Ne zato što Vlada njih manje voli nego ostale. Nego zato što je „slaba” na podgoričke građevinare.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo