Povežite se sa nama

MONITORING

Mugi voli Duška

Objavljeno prije

14 godina

na

10091011-Atlas-Centar-

Obišao je Milo Đukanović 10. septembra gradilište Atlas kapital centra (ACC). I kazao: „Želio sam i da na ovaj način odam priznanje investitorima, i domaćim i njihovim partnerima iz Abu Dabija, na istrajnosti da ovu investiciju održe u životu”.

To je vrhunac hadžiluka ACC-u Dušku Kneževiću. Na svečanosti obilježavanja otvaranja radova 2008. govorio je Branimir Gvozdenović (u to vrijeme ministar za ekonomski razvoj, sada ministar za uređenje prostora). Njegova pomoćnica, Maja Velimirović – Petrović, kasnije postaje potpredsjednica Atlas grupe za razvoj i investicije – nadležna i za ACC. Pomenutoj svečanosti prisustvovao je ministar odbrane Boro Vučinić i gomila drugih glavara.

Pitate se kakvo opštenarodno dobro – osim bogougodnog pogleda na moderno zdanje – pretvara naše zvaničnike u ponizne dobroželatelje investicije od preko 90.000 kvadrata poslovno-administrativno-komercijalnog objekta čiji su vlasnici ranije najavili da će prodavati kvadrat između tri i pet hiljada eura? Odgovor sasvim sigurno zna Miomir Mugi Mugoša.

Takav se zaključak nameće ukoliko razmotrimo aktivnosti podgoričkog gradonačelnika. Bio je na gradilištu ACC-a 8. decembra 2008. i novinarima objasnio da će „objekat biti završen bez problema”, a „radovi se izvode kvalitetno”. Pa je 13. jula 2009. Mugi, usred neradnog dana sa Pamelom Anderson, heroinom sapunica, obišao gradilište. Primijetio je da Pamela „predstavlja dobru promociju, ona i njeni menadžeri imaju dobre kontakte u arapskom svijetu”.

Na gradilištu ACC-a i 23. novembra 2009. je gradonačelnik držao govor. Otvarao se „izložbeni stan”. To je drugo ime za Kneževićevu firmu Centr 21 kapital real estejt – agenciju za dilovanje kvadrata u ACC-u. Privatni biznis je u pitanju. Na to je, u Mugijevom prisustvu, podsjetio i Knežević. Rekao je šef Atlas grupe: „Ovaj formalni početak prodaje i promocije donijeće profite za obje kompanije i Atlas grupu i Kaptal investments”.

Samo je vebsajt Atlas grupe citirao gradonačelnika. Mugoša je tom prilikom nagovijestio kombinacije o kojima obični smrtnici Mugilenda i ne sanjaju: „Čekaćemo vašu odluku za nekoliko lokacija”, rekao je Kneževiću i Arapima. „Dugo smo razgovarali. Spremni smo da u svakom trenutku počnemo realizaciju istih. Vidjećemo kada će biti rješena zagonetka o hotelu, jer je dobro da se glavni svjetski igrači nađu na našim prostorima”.

I ne samo da je svako malo vilenio po „izložbenom stanu” i ACC gradilištu, već je gradonačelnik Kneževiću uklanjao „biznis barijere”, gdje god je mogao. Na primjer – naplatu punog iznosa komunalija. Ispostavilo se da su Mugošina Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice i Atlas kapital centar zaključili 13. juna 2008. ugovor o naknadi za uređivanje građevinskog zemljišta na 16,7 miliona a da će Kneževićeva kompanija platiti 10,6 miliona, dakle, šest miliona manje.

Iz Atlas grupe su oktobra 2009. priznali da za ACC neće platiti za 17.000 kvadrata, jer su, tvrde, raniji investitori, Nju Trejd Centari Hipotekarna banka, izmirili te komunalije. I Vladan Vučelić, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, tvrdio je da za šest miliona eura (ne)plaćenih komunalija nema problema. Pa je, sa premijerom i Mugijem, Vučelić bio 10. septembra u obilasku ACC-a.

Tu je i pitanje garaža, jer će ih ACC imati garaže na čak 30.000 kvadrata, ukupno četiri etaža, ili trećina objekta! Iz Atlas grupe su oktobra 2009. podsjetili da je „ranijom opštinskom odlukom regulisano da se za njih komunalije plaćaju po nižoj tarifi”. Atlas grupa upravo se ovih dana buni protiv opštinskih izmjena i dopuna propisa o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, jer bi se, umjesto sadašnjih oko 4.500, u prvoj zoni plaćali i do 22.000 eura po garažnom mjestu.

Naime, svaki euro je važan, čak i za Kneževića. Samo prije dvije godine je po novinama oglašavao da ima milijardu eura u aktivi. Očekivao je da će se milijarda duplirati nakon završetka investicija. Glavna je podgorički ACC. Zdanje je započeo 2007. sa Kapital investmensom, partnerom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jednom od najbogatijih familija u svijetu.

No, udarila svjetska kriza i počelo škripati sa parama. Potegnut je marketing: Pamela, Severina; na sva zvona je objavljeno kako su Ujedinjeni Arapski Emirati kupili za ambasadu poslovni prostor u ACC-u. Jedva je pomenuto da je Hafsa Al Ulama, Kneževićeva partnerka, direktorica Kapital invenstmentsa, nedavno imenovana za rezidentnu ambasadorku u Crnoj Gori?!

Kad je počinjala izgradnja, tvrdilo se da će ACC koštati 110-120 miliona eura. Nedavno je časopis Vorld Fajnans, (štampao intervju sa Kneževićem) procijenio da je investicija zapravo teška 150 miliona. Završetak radova je planiran za kraj 2009, no rokovi su probijeni, dotad je završena samo prva faza.

Proljetos Knežević je tvrdio da Atlas grupa, krovna firma koja objedinjuje niz drugih, u 2009. profitirala 35 miliona eura, koji su reinvestirani. No, priznao je gubitak nekih filijala jer „u svojim portfeljima imaju nekretnine i akcije”.

Ispostavilo se da mu za izgradnju ACC-a fali još novca. U julu ove godine podigao je kredit kod grčke Marfin engnatia benk (MEB). Na ime zaloga MEB je faktički preuzela firmu Atlas kapital, nominalnog investitora izgradnje i organizovanja prodaje nekretnina u ACC. I to 5,8 miliona eura za 49 odsto udjela Atlas grupe i 6,1 miliona eura za 51 odsto udjela Akosta investmentsa ltd u Atlas kapitalu. Grci su kao pokriće uzeli i „sva sredstva koja su u bilo kom trenutku položena na račune dužnika” u zemlji i inostarnstvu, ili će „biti položena” – stoji u založnoj prijavi R-10070600035 od 6. jula ove godine.

Veoma interesantan aranžman. Naime, MEB je do 2008. na Kipru poslovala kao Laiki Popular benk i bila pod optužbama da je 1990-ih, preko računa of-šor kompanija, „oprala pare” za Slobodana Miloševića. Na Kipru je Duško Knežević posjedovao of-šor kompanije. Još tamo ima firmu identičnog naziva sa onom koju je sada stavio pod zalogu – Atlas kapital. U pretprošlom Monitoru smo napisali kako je Knežević 1990-ih navodno odigrao ulogu knjigovođe of-šor „pranja para”.

Takve tvrdnje nijesu dokazane. I Knežević ne živi od nedostatka dokaza, jer u Crnoj Gori ima VIP tretman koji je – na primjeru projekta ACC u Podgorici – ogoljen do banalnosti. Utisak o tome je početkom avgusta pojačao Nikolas Biloti iz američkog Tarner konstrakšnsa. U Podgorici je kazao: „Prvi projekat koji budemo radili u Crnoj Gori biće model uspješnog posla koji ćemo obaviti sa Atlas kapital centrom”. Zvučalo je ozbiljno, jer je u bekraudnu bio Mugoša. Sa Bilotijem je imao sastanak, sa kojeg je poručio: „Brzo ćemo raspisati međunarodni konkurs za izgradnju jednog objekta, kao što je neboder u Dubaiju koji je izgradio Tarner konstrakšns”.

I sad, pretpostavimo: Knežević i Arapi i Amerikanci se obogate na ACC-u ili neboderu à la Duba. Mugi se svojski trudi da im napune džepove. Kako Knežević i njegovi da mu se oduže? Poznato je da Mugi iz čiste ljubavi „gradi grad” i gadljiv je na nepristojne ponude. Eto sinopsisa tugaljive sapunice.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

5 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

5 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

2 sedmice

na

27 Septembra, 2024

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo