Povežite se sa nama

MONITORING

Mugi voli Duška

Objavljeno prije

na

10091011-Atlas-Centar-

Obišao je Milo Đukanović 10. septembra gradilište Atlas kapital centra (ACC). I kazao: „Želio sam i da na ovaj način odam priznanje investitorima, i domaćim i njihovim partnerima iz Abu Dabija, na istrajnosti da ovu investiciju održe u životu”.

To je vrhunac hadžiluka ACC-u Dušku Kneževiću. Na svečanosti obilježavanja otvaranja radova 2008. govorio je Branimir Gvozdenović (u to vrijeme ministar za ekonomski razvoj, sada ministar za uređenje prostora). Njegova pomoćnica, Maja Velimirović – Petrović, kasnije postaje potpredsjednica Atlas grupe za razvoj i investicije – nadležna i za ACC. Pomenutoj svečanosti prisustvovao je ministar odbrane Boro Vučinić i gomila drugih glavara.

Pitate se kakvo opštenarodno dobro – osim bogougodnog pogleda na moderno zdanje – pretvara naše zvaničnike u ponizne dobroželatelje investicije od preko 90.000 kvadrata poslovno-administrativno-komercijalnog objekta čiji su vlasnici ranije najavili da će prodavati kvadrat između tri i pet hiljada eura? Odgovor sasvim sigurno zna Miomir Mugi Mugoša.

Takav se zaključak nameće ukoliko razmotrimo aktivnosti podgoričkog gradonačelnika. Bio je na gradilištu ACC-a 8. decembra 2008. i novinarima objasnio da će „objekat biti završen bez problema”, a „radovi se izvode kvalitetno”. Pa je 13. jula 2009. Mugi, usred neradnog dana sa Pamelom Anderson, heroinom sapunica, obišao gradilište. Primijetio je da Pamela „predstavlja dobru promociju, ona i njeni menadžeri imaju dobre kontakte u arapskom svijetu”.

Na gradilištu ACC-a i 23. novembra 2009. je gradonačelnik držao govor. Otvarao se „izložbeni stan”. To je drugo ime za Kneževićevu firmu Centr 21 kapital real estejt – agenciju za dilovanje kvadrata u ACC-u. Privatni biznis je u pitanju. Na to je, u Mugijevom prisustvu, podsjetio i Knežević. Rekao je šef Atlas grupe: „Ovaj formalni početak prodaje i promocije donijeće profite za obje kompanije i Atlas grupu i Kaptal investments”.

Samo je vebsajt Atlas grupe citirao gradonačelnika. Mugoša je tom prilikom nagovijestio kombinacije o kojima obični smrtnici Mugilenda i ne sanjaju: „Čekaćemo vašu odluku za nekoliko lokacija”, rekao je Kneževiću i Arapima. „Dugo smo razgovarali. Spremni smo da u svakom trenutku počnemo realizaciju istih. Vidjećemo kada će biti rješena zagonetka o hotelu, jer je dobro da se glavni svjetski igrači nađu na našim prostorima”.

I ne samo da je svako malo vilenio po „izložbenom stanu” i ACC gradilištu, već je gradonačelnik Kneževiću uklanjao „biznis barijere”, gdje god je mogao. Na primjer – naplatu punog iznosa komunalija. Ispostavilo se da su Mugošina Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice i Atlas kapital centar zaključili 13. juna 2008. ugovor o naknadi za uređivanje građevinskog zemljišta na 16,7 miliona a da će Kneževićeva kompanija platiti 10,6 miliona, dakle, šest miliona manje.

Iz Atlas grupe su oktobra 2009. priznali da za ACC neće platiti za 17.000 kvadrata, jer su, tvrde, raniji investitori, Nju Trejd Centari Hipotekarna banka, izmirili te komunalije. I Vladan Vučelić, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, tvrdio je da za šest miliona eura (ne)plaćenih komunalija nema problema. Pa je, sa premijerom i Mugijem, Vučelić bio 10. septembra u obilasku ACC-a.

Tu je i pitanje garaža, jer će ih ACC imati garaže na čak 30.000 kvadrata, ukupno četiri etaža, ili trećina objekta! Iz Atlas grupe su oktobra 2009. podsjetili da je „ranijom opštinskom odlukom regulisano da se za njih komunalije plaćaju po nižoj tarifi”. Atlas grupa upravo se ovih dana buni protiv opštinskih izmjena i dopuna propisa o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, jer bi se, umjesto sadašnjih oko 4.500, u prvoj zoni plaćali i do 22.000 eura po garažnom mjestu.

Naime, svaki euro je važan, čak i za Kneževića. Samo prije dvije godine je po novinama oglašavao da ima milijardu eura u aktivi. Očekivao je da će se milijarda duplirati nakon završetka investicija. Glavna je podgorički ACC. Zdanje je započeo 2007. sa Kapital investmensom, partnerom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jednom od najbogatijih familija u svijetu.

No, udarila svjetska kriza i počelo škripati sa parama. Potegnut je marketing: Pamela, Severina; na sva zvona je objavljeno kako su Ujedinjeni Arapski Emirati kupili za ambasadu poslovni prostor u ACC-u. Jedva je pomenuto da je Hafsa Al Ulama, Kneževićeva partnerka, direktorica Kapital invenstmentsa, nedavno imenovana za rezidentnu ambasadorku u Crnoj Gori?!

Kad je počinjala izgradnja, tvrdilo se da će ACC koštati 110-120 miliona eura. Nedavno je časopis Vorld Fajnans, (štampao intervju sa Kneževićem) procijenio da je investicija zapravo teška 150 miliona. Završetak radova je planiran za kraj 2009, no rokovi su probijeni, dotad je završena samo prva faza.

Proljetos Knežević je tvrdio da Atlas grupa, krovna firma koja objedinjuje niz drugih, u 2009. profitirala 35 miliona eura, koji su reinvestirani. No, priznao je gubitak nekih filijala jer „u svojim portfeljima imaju nekretnine i akcije”.

Ispostavilo se da mu za izgradnju ACC-a fali još novca. U julu ove godine podigao je kredit kod grčke Marfin engnatia benk (MEB). Na ime zaloga MEB je faktički preuzela firmu Atlas kapital, nominalnog investitora izgradnje i organizovanja prodaje nekretnina u ACC. I to 5,8 miliona eura za 49 odsto udjela Atlas grupe i 6,1 miliona eura za 51 odsto udjela Akosta investmentsa ltd u Atlas kapitalu. Grci su kao pokriće uzeli i „sva sredstva koja su u bilo kom trenutku položena na račune dužnika” u zemlji i inostarnstvu, ili će „biti položena” – stoji u založnoj prijavi R-10070600035 od 6. jula ove godine.

Veoma interesantan aranžman. Naime, MEB je do 2008. na Kipru poslovala kao Laiki Popular benk i bila pod optužbama da je 1990-ih, preko računa of-šor kompanija, „oprala pare” za Slobodana Miloševića. Na Kipru je Duško Knežević posjedovao of-šor kompanije. Još tamo ima firmu identičnog naziva sa onom koju je sada stavio pod zalogu – Atlas kapital. U pretprošlom Monitoru smo napisali kako je Knežević 1990-ih navodno odigrao ulogu knjigovođe of-šor „pranja para”.

Takve tvrdnje nijesu dokazane. I Knežević ne živi od nedostatka dokaza, jer u Crnoj Gori ima VIP tretman koji je – na primjeru projekta ACC u Podgorici – ogoljen do banalnosti. Utisak o tome je početkom avgusta pojačao Nikolas Biloti iz američkog Tarner konstrakšnsa. U Podgorici je kazao: „Prvi projekat koji budemo radili u Crnoj Gori biće model uspješnog posla koji ćemo obaviti sa Atlas kapital centrom”. Zvučalo je ozbiljno, jer je u bekraudnu bio Mugoša. Sa Bilotijem je imao sastanak, sa kojeg je poručio: „Brzo ćemo raspisati međunarodni konkurs za izgradnju jednog objekta, kao što je neboder u Dubaiju koji je izgradio Tarner konstrakšns”.

I sad, pretpostavimo: Knežević i Arapi i Amerikanci se obogate na ACC-u ili neboderu à la Duba. Mugi se svojski trudi da im napune džepove. Kako Knežević i njegovi da mu se oduže? Poznato je da Mugi iz čiste ljubavi „gradi grad” i gadljiv je na nepristojne ponude. Eto sinopsisa tugaljive sapunice.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo