Povežite se sa nama

MONITORING

Para na paru ide

Objavljeno prije

na

uob-Predrag-Nenezic-02

Kad nije sjedjela u foteljama, odnarođena vlast je išla po crnogorskim selima i jela jagnjad. Tim devijacijama, prije dvadesetak godina, ukraj su stali mladi, lijepi i pametni. Oni su pojeli sve. Kada je Monitor, jednom davno, objavio kako se novoustoličeni predsjednik Vlade Milo Đukanović negdje vozio helikopterom, demantovano je i rukama i nogama. Bilo pa prošlo, sad i mala đeca po Crnoj Gori, kad helikopter zabruji, kažu: ,,Evo ga Milo”.

Malo se prašine podiglo ovih dana oko dileme je li ministar vojni Boro Vučinić na pokajanje u Beograd letio helikopterom o državnom ili avionom o svom trošku. Izvjesno je da mu, u ministarskom smislu, ni dlaka s glave neće faliti. Ako je primjereno reći.

Vozikanje činovnika o državnom trošku blagodet je na koju smo svikli toliko da kolektivno zaboravljamo da se oni voze o našem trošku. Malo ko primjećuje da ne postoji ni jedan razlog da onih 17 odsto poreza koje plati uz svaki račun, odlaze na to da neko svoju uvaženu suprugu odveze na komemorativni skup povodom smrti izvanje strine.

,,Do sada smo registrovali zloupotrebe službenih automobila da se pođe u šoping, na more ili izlet na planinu, ali i da se djeca prevezu do škole, da se drugi članovi porodice odvezu na posao, da se pođe na sahranu ili na svadbu”, kaže za Monitor Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u Inicijativi mladih za ljudska prava.

Inicijativa je u junu 2009. podnijela Vrhovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu sa tridesetak fotografija na kojima su službena auta na raznim mjestima gdje nemaju šta službeno da rade. Odgovora nema. ,,Smatramo da je reagovanje nadležnih drskost prema poreskim obveznicima, kao što je i korištenje službenih automobila u privatne svrhe drsko ponašanje. Sve ujedno predstavlja klasičan oblik korupcije”, kaže Radović.

Broj službenih automobila u Crnoj Gori se ne zna. Prema izjavama nadležnih u Crnoj Gori ima ih oko 1.200 do 1.300, u Inicijativi procjenjuju da ih je oko 2.000. Parkinzi pred državnim institucijama popodne su prazni. U Inicijativi smatraju da nije riječ o sitnoj zloupotrebi već o velikoj količini novca koji bi mogao biti potrošen za izgradnju dječijih parkova, domova zdravlja i tako dalje. Budva je jedina opština koja je propisala da službeni automobili nakon završetka radnog vremena moraju ostajati na parkingu.

Vladinom uredbom o korištenju službenih automobila propisano je da se ,,službeno prevozno sredstvo ne može koristiti u privatne svrhe”. Ako se to desi, kaže Uredba, ,,starješina organa oduzima ovlašćenje za korišćenje, a protiv odgovornog lica preduzima mjere u skladu sa zakonom”. Javni poziv Inicijative mladih za ljudska prava ministru za ljudska i manjinska prava Ferhatu Dinoši da kaže na koji je način kažnjen činovnik koji je službenim autom išao na svadbu, ostao je bez odgovora.

,,Mi vladinu Uredbu zovemo ‘prvoaprilskom’ ne samo zbog datuma kada je donešena već i zato što nije dala rezultate i nije primjenjiva u praksi”, objašnjava Radović. Uredba, pored ostalog propisuje da je policija dužna da za službena vozila, zbog kontrole, obezbijedi GPS sistem za satelitsko praćenje. Bilo bi ih mnogo lakše pratiti da su popodne na parkingu, ali ne zvuči tako dobro kao GPS.

,,Naše preporuke su bile da svaka državna institucija saopšti precizne podatke o broju službenih automobila i da svaki automobili u državnom vlasništvu bude vidno označen. Smatramo da se broj službenih automobila mora smanjiti jer je ovoliki broj vozila nepotreban administraciji za 600.000 ljudi”, kažu u Inicijativi.

Službeni automobili sve češće se registruju bez prepoznatljivih oznaka PG CG i PG MN.

Naravno, privatno korištenje službenih auta tek je djelić privilegija koje ovdje idu uz vlast. Pravovjerni i poslušni dobijaju bespovratne kredite za stan, čak i ako ga imaju; nije nikakav problem da, nakon novca za stan, poput predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, dobiju još desetak hiljada eura da se stan opremi. Medenica je jednom bila dobitnik u nagradnoj igri koju je Crnogorska komercijalna banka organizovala za korisnike kreditnih kartica. Da li, zaboga, zato što je po prirodi srećne ruke ili zbog zakona vjerovatnoće koji veće šanse daje onima koji češće troše.

,,Upravni odbori dugo su bili glavni izvor dodatnih prihoda, sada su najčešće nagrada za pomoćnike ministara. Potpuno neistraženo polje privilegija su radne grupe. Neke od njih postoje godinama, njihovi članovi gotovo nikad se ne sastaju, ali uredno dobijaju honorare”, kaže za Monitor Vanja Ćalović, izvršna direktorica MANS-a. Ona objašnjava da honorare dobijaju i članovi neutvrđenog broja raznih savjeta – za elektronske komunikacije, obrazovanje, autoputeve, reformu pravosuđa itd. Članovi Savjeta za privatizaciju dobijaju novac i za članstvo u tenderskim komisijama.

,,Najlakše je korumpirati službenike tako što ih stavite u radnu grupu. Honorari koje za to dobijaju ne ulaze u zvaničnu platu”, kaže Vanja Ćalović.

U finansijskim kartonima članova vlade koje je MANS pravio na osnovu zvaničnih podataka Komisije za konflikt interesa svašta se može vidjeti. Ministar turizma Predrag Nenezić, recimo, pravi je čarobnjak. Od 2006. do 2007. godine njegova je ušteđevina porasla sa 3.500 na 9.000 eura. Pet i po hiljada eura čovjek je uštedio od plate koja je iznosila 371 euro mjesečno ili 4.452 eura godišnje. Koliko se moglo viđet, izdvojio je i za opremu za skijanje i surfovanje.

Nije šala ni Stana, supruga ministra inostranih poslova Milana Roćena. Ona je u 2006. godini prijavila penziju od 169 eura, a početkom 2007. ušteđevinu od 6.000 eura.

Ministar finansija Igor Lukšić je od 2007. do 2008. godine uspio da smanji kredit sa 45.000 na 30.000 eura. Godišnje je u to vrijeme zarađivao 20.796 eura. Ostalo mu je 5796 eura da sa suprugom živi cijelu 2007. godinu. ,,Jedva za hljeb i mlijeko”, kažu u MANS-u.

Vanja Ćalović objašnjava kako su funkcioneri prvo ‘zaboravljali’ da prijave članstva u upravnim odborima, potom stanove, zemljišta, ali da su postali pažljiviji, pa ih je teže ‘uhvatiti’. Kredite nije moguće provjeriti, kao ni prihode od rentiranja i članstva u upravnim odborima.

S platama malo većim od prosječnih naši političari listom školuju djecu u inostranstvu. Školarine su tamo, recimo, pedeset hiljada godišnje, ali valjda ušparaju. Ili se genijalnost prenosi s koljena na koljeno, pa svi dobijaju stipendije.

Poslanici u crnogorskom parlamentu, zajedno i pozicija i opozicija, glasali su za zakon kojim je političarima omogućeno da, ako su na funkciji bili dva mandata i imaju 20 godina penzijskog staža, dobiju državnu penziju. I kad su ga usvajali znali su da je zakon neustavan. Zakon je ‘pao’ na Ustavnom sudu, ali je 115 političara u međuvremenu po tom propisu penzionisano. Penzija im je 1.215 eura, prosječna za avgust ove godine bila je 268. Stečeno pravo, šta ćeš.

Jedno od najtužnijih objašnjenja privilegovanih bilo je da novac za njihove penzije neće ići iz penzijskog fonda, već iz posebnog ,,budžetskog razdjela”. Nekog koji pune vanzemaljci.

Ako će nam biti lakše slična stvar postoji u Hrvatskoj. Povlaštene penzije i tamo su petostruko veće od prosječnih. Jedna je sekretarica u srpskoj Vladi službenim automobilom izazvala udes. Zabranjeno joj je da napreduje u službi, pa je iz kabineta predsjednice Skupštine prešla u Ministarstvo za infrastrukturu. Izdaleka se vidi da smo braća.

Može i gore: poslanici kenijskog parlamenta ovoga ljeta su povećali prinadležnosti za 18 procenata i godišnje zarađuju 97.000 eura – to je gotovo 180 puta više od prosječnog Kenijca.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo