Povežite se sa nama

MONITORING

Para na paru ide

Objavljeno prije

na

Kad nije sjedjela u foteljama, odnarođena vlast je išla po crnogorskim selima i jela jagnjad. Tim devijacijama, prije dvadesetak godina, ukraj su stali mladi, lijepi i pametni. Oni su pojeli sve. Kada je Monitor, jednom davno, objavio kako se novoustoličeni predsjednik Vlade Milo Đukanović negdje vozio helikopterom, demantovano je i rukama i nogama. Bilo pa prošlo, sad i mala đeca po Crnoj Gori, kad helikopter zabruji, kažu: ,,Evo ga Milo”.

Malo se prašine podiglo ovih dana oko dileme je li ministar vojni Boro Vučinić na pokajanje u Beograd letio helikopterom o državnom ili avionom o svom trošku. Izvjesno je da mu, u ministarskom smislu, ni dlaka s glave neće faliti. Ako je primjereno reći.

Vozikanje činovnika o državnom trošku blagodet je na koju smo svikli toliko da kolektivno zaboravljamo da se oni voze o našem trošku. Malo ko primjećuje da ne postoji ni jedan razlog da onih 17 odsto poreza koje plati uz svaki račun, odlaze na to da neko svoju uvaženu suprugu odveze na komemorativni skup povodom smrti izvanje strine.

,,Do sada smo registrovali zloupotrebe službenih automobila da se pođe u šoping, na more ili izlet na planinu, ali i da se djeca prevezu do škole, da se drugi članovi porodice odvezu na posao, da se pođe na sahranu ili na svadbu”, kaže za Monitor Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u Inicijativi mladih za ljudska prava.

Inicijativa je u junu 2009. podnijela Vrhovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu sa tridesetak fotografija na kojima su službena auta na raznim mjestima gdje nemaju šta službeno da rade. Odgovora nema. ,,Smatramo da je reagovanje nadležnih drskost prema poreskim obveznicima, kao što je i korištenje službenih automobila u privatne svrhe drsko ponašanje. Sve ujedno predstavlja klasičan oblik korupcije”, kaže Radović.

Broj službenih automobila u Crnoj Gori se ne zna. Prema izjavama nadležnih u Crnoj Gori ima ih oko 1.200 do 1.300, u Inicijativi procjenjuju da ih je oko 2.000. Parkinzi pred državnim institucijama popodne su prazni. U Inicijativi smatraju da nije riječ o sitnoj zloupotrebi već o velikoj količini novca koji bi mogao biti potrošen za izgradnju dječijih parkova, domova zdravlja i tako dalje. Budva je jedina opština koja je propisala da službeni automobili nakon završetka radnog vremena moraju ostajati na parkingu.

Vladinom uredbom o korištenju službenih automobila propisano je da se ,,službeno prevozno sredstvo ne može koristiti u privatne svrhe”. Ako se to desi, kaže Uredba, ,,starješina organa oduzima ovlašćenje za korišćenje, a protiv odgovornog lica preduzima mjere u skladu sa zakonom”. Javni poziv Inicijative mladih za ljudska prava ministru za ljudska i manjinska prava Ferhatu Dinoši da kaže na koji je način kažnjen činovnik koji je službenim autom išao na svadbu, ostao je bez odgovora.

,,Mi vladinu Uredbu zovemo ‘prvoaprilskom’ ne samo zbog datuma kada je donešena već i zato što nije dala rezultate i nije primjenjiva u praksi”, objašnjava Radović. Uredba, pored ostalog propisuje da je policija dužna da za službena vozila, zbog kontrole, obezbijedi GPS sistem za satelitsko praćenje. Bilo bi ih mnogo lakše pratiti da su popodne na parkingu, ali ne zvuči tako dobro kao GPS.

,,Naše preporuke su bile da svaka državna institucija saopšti precizne podatke o broju službenih automobila i da svaki automobili u državnom vlasništvu bude vidno označen. Smatramo da se broj službenih automobila mora smanjiti jer je ovoliki broj vozila nepotreban administraciji za 600.000 ljudi”, kažu u Inicijativi.

Službeni automobili sve češće se registruju bez prepoznatljivih oznaka PG CG i PG MN.

Naravno, privatno korištenje službenih auta tek je djelić privilegija koje ovdje idu uz vlast. Pravovjerni i poslušni dobijaju bespovratne kredite za stan, čak i ako ga imaju; nije nikakav problem da, nakon novca za stan, poput predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, dobiju još desetak hiljada eura da se stan opremi. Medenica je jednom bila dobitnik u nagradnoj igri koju je Crnogorska komercijalna banka organizovala za korisnike kreditnih kartica. Da li, zaboga, zato što je po prirodi srećne ruke ili zbog zakona vjerovatnoće koji veće šanse daje onima koji češće troše.

,,Upravni odbori dugo su bili glavni izvor dodatnih prihoda, sada su najčešće nagrada za pomoćnike ministara. Potpuno neistraženo polje privilegija su radne grupe. Neke od njih postoje godinama, njihovi članovi gotovo nikad se ne sastaju, ali uredno dobijaju honorare”, kaže za Monitor Vanja Ćalović, izvršna direktorica MANS-a. Ona objašnjava da honorare dobijaju i članovi neutvrđenog broja raznih savjeta – za elektronske komunikacije, obrazovanje, autoputeve, reformu pravosuđa itd. Članovi Savjeta za privatizaciju dobijaju novac i za članstvo u tenderskim komisijama.

,,Najlakše je korumpirati službenike tako što ih stavite u radnu grupu. Honorari koje za to dobijaju ne ulaze u zvaničnu platu”, kaže Vanja Ćalović.

U finansijskim kartonima članova vlade koje je MANS pravio na osnovu zvaničnih podataka Komisije za konflikt interesa svašta se može vidjeti. Ministar turizma Predrag Nenezić, recimo, pravi je čarobnjak. Od 2006. do 2007. godine njegova je ušteđevina porasla sa 3.500 na 9.000 eura. Pet i po hiljada eura čovjek je uštedio od plate koja je iznosila 371 euro mjesečno ili 4.452 eura godišnje. Koliko se moglo viđet, izdvojio je i za opremu za skijanje i surfovanje.

Nije šala ni Stana, supruga ministra inostranih poslova Milana Roćena. Ona je u 2006. godini prijavila penziju od 169 eura, a početkom 2007. ušteđevinu od 6.000 eura.

Ministar finansija Igor Lukšić je od 2007. do 2008. godine uspio da smanji kredit sa 45.000 na 30.000 eura. Godišnje je u to vrijeme zarađivao 20.796 eura. Ostalo mu je 5796 eura da sa suprugom živi cijelu 2007. godinu. ,,Jedva za hljeb i mlijeko”, kažu u MANS-u.

Vanja Ćalović objašnjava kako su funkcioneri prvo ‘zaboravljali’ da prijave članstva u upravnim odborima, potom stanove, zemljišta, ali da su postali pažljiviji, pa ih je teže ‘uhvatiti’. Kredite nije moguće provjeriti, kao ni prihode od rentiranja i članstva u upravnim odborima.

S platama malo većim od prosječnih naši političari listom školuju djecu u inostranstvu. Školarine su tamo, recimo, pedeset hiljada godišnje, ali valjda ušparaju. Ili se genijalnost prenosi s koljena na koljeno, pa svi dobijaju stipendije.

Poslanici u crnogorskom parlamentu, zajedno i pozicija i opozicija, glasali su za zakon kojim je političarima omogućeno da, ako su na funkciji bili dva mandata i imaju 20 godina penzijskog staža, dobiju državnu penziju. I kad su ga usvajali znali su da je zakon neustavan. Zakon je ‘pao’ na Ustavnom sudu, ali je 115 političara u međuvremenu po tom propisu penzionisano. Penzija im je 1.215 eura, prosječna za avgust ove godine bila je 268. Stečeno pravo, šta ćeš.

Jedno od najtužnijih objašnjenja privilegovanih bilo je da novac za njihove penzije neće ići iz penzijskog fonda, već iz posebnog ,,budžetskog razdjela”. Nekog koji pune vanzemaljci.

Ako će nam biti lakše slična stvar postoji u Hrvatskoj. Povlaštene penzije i tamo su petostruko veće od prosječnih. Jedna je sekretarica u srpskoj Vladi službenim automobilom izazvala udes. Zabranjeno joj je da napreduje u službi, pa je iz kabineta predsjednice Skupštine prešla u Ministarstvo za infrastrukturu. Izdaleka se vidi da smo braća.

Može i gore: poslanici kenijskog parlamenta ovoga ljeta su povećali prinadležnosti za 18 procenata i godišnje zarađuju 97.000 eura – to je gotovo 180 puta više od prosječnog Kenijca.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

 

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

 

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…

PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo