Povežite se sa nama

MONITORING

Para na paru ide

Objavljeno prije

na

Kad nije sjedjela u foteljama, odnarođena vlast je išla po crnogorskim selima i jela jagnjad. Tim devijacijama, prije dvadesetak godina, ukraj su stali mladi, lijepi i pametni. Oni su pojeli sve. Kada je Monitor, jednom davno, objavio kako se novoustoličeni predsjednik Vlade Milo Đukanović negdje vozio helikopterom, demantovano je i rukama i nogama. Bilo pa prošlo, sad i mala đeca po Crnoj Gori, kad helikopter zabruji, kažu: ,,Evo ga Milo”.

Malo se prašine podiglo ovih dana oko dileme je li ministar vojni Boro Vučinić na pokajanje u Beograd letio helikopterom o državnom ili avionom o svom trošku. Izvjesno je da mu, u ministarskom smislu, ni dlaka s glave neće faliti. Ako je primjereno reći.

Vozikanje činovnika o državnom trošku blagodet je na koju smo svikli toliko da kolektivno zaboravljamo da se oni voze o našem trošku. Malo ko primjećuje da ne postoji ni jedan razlog da onih 17 odsto poreza koje plati uz svaki račun, odlaze na to da neko svoju uvaženu suprugu odveze na komemorativni skup povodom smrti izvanje strine.

,,Do sada smo registrovali zloupotrebe službenih automobila da se pođe u šoping, na more ili izlet na planinu, ali i da se djeca prevezu do škole, da se drugi članovi porodice odvezu na posao, da se pođe na sahranu ili na svadbu”, kaže za Monitor Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u Inicijativi mladih za ljudska prava.

Inicijativa je u junu 2009. podnijela Vrhovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu sa tridesetak fotografija na kojima su službena auta na raznim mjestima gdje nemaju šta službeno da rade. Odgovora nema. ,,Smatramo da je reagovanje nadležnih drskost prema poreskim obveznicima, kao što je i korištenje službenih automobila u privatne svrhe drsko ponašanje. Sve ujedno predstavlja klasičan oblik korupcije”, kaže Radović.

Broj službenih automobila u Crnoj Gori se ne zna. Prema izjavama nadležnih u Crnoj Gori ima ih oko 1.200 do 1.300, u Inicijativi procjenjuju da ih je oko 2.000. Parkinzi pred državnim institucijama popodne su prazni. U Inicijativi smatraju da nije riječ o sitnoj zloupotrebi već o velikoj količini novca koji bi mogao biti potrošen za izgradnju dječijih parkova, domova zdravlja i tako dalje. Budva je jedina opština koja je propisala da službeni automobili nakon završetka radnog vremena moraju ostajati na parkingu.

Vladinom uredbom o korištenju službenih automobila propisano je da se ,,službeno prevozno sredstvo ne može koristiti u privatne svrhe”. Ako se to desi, kaže Uredba, ,,starješina organa oduzima ovlašćenje za korišćenje, a protiv odgovornog lica preduzima mjere u skladu sa zakonom”. Javni poziv Inicijative mladih za ljudska prava ministru za ljudska i manjinska prava Ferhatu Dinoši da kaže na koji je način kažnjen činovnik koji je službenim autom išao na svadbu, ostao je bez odgovora.

,,Mi vladinu Uredbu zovemo ‘prvoaprilskom’ ne samo zbog datuma kada je donešena već i zato što nije dala rezultate i nije primjenjiva u praksi”, objašnjava Radović. Uredba, pored ostalog propisuje da je policija dužna da za službena vozila, zbog kontrole, obezbijedi GPS sistem za satelitsko praćenje. Bilo bi ih mnogo lakše pratiti da su popodne na parkingu, ali ne zvuči tako dobro kao GPS.

,,Naše preporuke su bile da svaka državna institucija saopšti precizne podatke o broju službenih automobila i da svaki automobili u državnom vlasništvu bude vidno označen. Smatramo da se broj službenih automobila mora smanjiti jer je ovoliki broj vozila nepotreban administraciji za 600.000 ljudi”, kažu u Inicijativi.

Službeni automobili sve češće se registruju bez prepoznatljivih oznaka PG CG i PG MN.

Naravno, privatno korištenje službenih auta tek je djelić privilegija koje ovdje idu uz vlast. Pravovjerni i poslušni dobijaju bespovratne kredite za stan, čak i ako ga imaju; nije nikakav problem da, nakon novca za stan, poput predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, dobiju još desetak hiljada eura da se stan opremi. Medenica je jednom bila dobitnik u nagradnoj igri koju je Crnogorska komercijalna banka organizovala za korisnike kreditnih kartica. Da li, zaboga, zato što je po prirodi srećne ruke ili zbog zakona vjerovatnoće koji veće šanse daje onima koji češće troše.

,,Upravni odbori dugo su bili glavni izvor dodatnih prihoda, sada su najčešće nagrada za pomoćnike ministara. Potpuno neistraženo polje privilegija su radne grupe. Neke od njih postoje godinama, njihovi članovi gotovo nikad se ne sastaju, ali uredno dobijaju honorare”, kaže za Monitor Vanja Ćalović, izvršna direktorica MANS-a. Ona objašnjava da honorare dobijaju i članovi neutvrđenog broja raznih savjeta – za elektronske komunikacije, obrazovanje, autoputeve, reformu pravosuđa itd. Članovi Savjeta za privatizaciju dobijaju novac i za članstvo u tenderskim komisijama.

,,Najlakše je korumpirati službenike tako što ih stavite u radnu grupu. Honorari koje za to dobijaju ne ulaze u zvaničnu platu”, kaže Vanja Ćalović.

U finansijskim kartonima članova vlade koje je MANS pravio na osnovu zvaničnih podataka Komisije za konflikt interesa svašta se može vidjeti. Ministar turizma Predrag Nenezić, recimo, pravi je čarobnjak. Od 2006. do 2007. godine njegova je ušteđevina porasla sa 3.500 na 9.000 eura. Pet i po hiljada eura čovjek je uštedio od plate koja je iznosila 371 euro mjesečno ili 4.452 eura godišnje. Koliko se moglo viđet, izdvojio je i za opremu za skijanje i surfovanje.

Nije šala ni Stana, supruga ministra inostranih poslova Milana Roćena. Ona je u 2006. godini prijavila penziju od 169 eura, a početkom 2007. ušteđevinu od 6.000 eura.

Ministar finansija Igor Lukšić je od 2007. do 2008. godine uspio da smanji kredit sa 45.000 na 30.000 eura. Godišnje je u to vrijeme zarađivao 20.796 eura. Ostalo mu je 5796 eura da sa suprugom živi cijelu 2007. godinu. ,,Jedva za hljeb i mlijeko”, kažu u MANS-u.

Vanja Ćalović objašnjava kako su funkcioneri prvo ‘zaboravljali’ da prijave članstva u upravnim odborima, potom stanove, zemljišta, ali da su postali pažljiviji, pa ih je teže ‘uhvatiti’. Kredite nije moguće provjeriti, kao ni prihode od rentiranja i članstva u upravnim odborima.

S platama malo većim od prosječnih naši političari listom školuju djecu u inostranstvu. Školarine su tamo, recimo, pedeset hiljada godišnje, ali valjda ušparaju. Ili se genijalnost prenosi s koljena na koljeno, pa svi dobijaju stipendije.

Poslanici u crnogorskom parlamentu, zajedno i pozicija i opozicija, glasali su za zakon kojim je političarima omogućeno da, ako su na funkciji bili dva mandata i imaju 20 godina penzijskog staža, dobiju državnu penziju. I kad su ga usvajali znali su da je zakon neustavan. Zakon je ‘pao’ na Ustavnom sudu, ali je 115 političara u međuvremenu po tom propisu penzionisano. Penzija im je 1.215 eura, prosječna za avgust ove godine bila je 268. Stečeno pravo, šta ćeš.

Jedno od najtužnijih objašnjenja privilegovanih bilo je da novac za njihove penzije neće ići iz penzijskog fonda, već iz posebnog ,,budžetskog razdjela”. Nekog koji pune vanzemaljci.

Ako će nam biti lakše slična stvar postoji u Hrvatskoj. Povlaštene penzije i tamo su petostruko veće od prosječnih. Jedna je sekretarica u srpskoj Vladi službenim automobilom izazvala udes. Zabranjeno joj je da napreduje u službi, pa je iz kabineta predsjednice Skupštine prešla u Ministarstvo za infrastrukturu. Izdaleka se vidi da smo braća.

Može i gore: poslanici kenijskog parlamenta ovoga ljeta su povećali prinadležnosti za 18 procenata i godišnje zarađuju 97.000 eura – to je gotovo 180 puta više od prosječnog Kenijca.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo