Povežite se sa nama

FOKUS

PREPORUKE ZA IZBORE: Izgovor za zamajavanje

Objavljeno prije

na

Radne grupe, preporuke, izborno zakonodavstvo, prizivanje međunarodnih organizacija u pomoć, čvrsti stavovi, nepokolebljiva volja, oštra saopštenja, odlučne izjave – sve je tu. Rekao bi čovjek, silni događaji u političkom životu. Suštinski, gotovo sve to je prazna priča. Zapravo se čeka hoće li se šef DPS-a Milo Đukanović vratiti na neku od državnih funkcija i do koje će konačne granice režim ići u obračunu sa Demokratskim frontom. Da, i Demokrate Alekse Bečića rade na terenu.

Zahuktala se, dakle, ponovo priča o izbornom zakonodavstvu. Počelo je tako što je nedavno šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav kazao da je na partijama opozicije i vladajuće koalicije da odluče gdje, kada i kako će voditi dijalog, ali da je pitanje preporuka OEBS-a/ODIHR-a iz izvještaja nakon prošlogodišnjih izbora hitno. ,,U slučaju da se one ne sprovedu do predsjedničkih izbora može se stvoriti tlo za osporavanje rezultata tih izbora”, kazao je Orav.

Prioritetne su preporuke, piše u izvještaju OEBS-a/ODIHR-a

razmatranje sveukupne izborne reforme sa ciljem usklađivanja izbornog zakonodavstva interno i sa drugim relevantnim zakonima.

„Proces reforme treba da bude sveobuhvatan i završen mnogo prije sljedećih izbora. Pored toga, DIK bi trebalo da bude proaktivnija u smislu pravovremenog donošenja propisa koji se odnose na nedostatke i nedosljednosti izbornog zakona, kao i u smislu obezbjeđivanja njihove dosljedne primjene.”

Slijedi preporuka da medijima treba omogućiti pristup svim sesijama Državne izborne komisije, te da ona treba da blagovremeno objavljuje sva relevantna dokumenta, uključujući i odluke.

Još jednom su OSCE/ODIHR preporučili da uslov boravišta i zakonske nadležnosti za glasanje treba izmijeniti tako da su u skladu sa Ustavom, kao i međunarodnim obavezama i dobrom praksom.

Tu je i preporuka partijama da obezbijede bolju ravnotežu između muškaraca i žena.

Ima još preporuka, ali je stvar u tome što ni ove, prioritetne, neće biti ispunjene. To ne sprečava političke aktere da odglume kako daju sve od sebe.

Kolegijum predsjednika Skupštine Ivana Brajovića formirao je radnu grupu koja će imati zadatak da analizira primjenu izbornog zakonodavstva, razmotri i predloži način implementacije preporuka OEBS-a. Naravno, u radnoj grupi su predstavnici skupštinske većine koja održava privid postojanja parlamentarnog sistema u Crnoj Gori Na njenom je čelu DPS-ova jastrebica Marta Šćepanović. I ta sitnica govori o suštinskoj nespremnosti na dijalog.

DPS-ovi i satelitski poslanici: Miodrag Vuković, Predrag Sekulić, Željko Aprcović, Jovanka Laličić, Miloš Nikolić, Danijel Živković, Mićo Orlandić i Genci Nimanbegu.

U međuvremenu je, kao su prenijeli mediji, premijer Duško Marković zatražio da OEBS posreduje u rješavanju političke krize u Crnoj Gori i ,,obezbijedi poziv za sastanak sa svim parlamentarnim političkim partijama na kome bi se razgovaralo o zajedničkom radu na usvajanju preporuka”. Vlada je, kaže Marković, spremna da pruži puni doprinos unapređenju izborne legislative kroz implementaciju preporuka OEBS, kao i da se obezbijedi saglasnost svih političkih partija na ovom zadatku od nacionalnog interesa, ,,ne dovodeći ga u vezu sa odnosom opozicije prema redovnom radu parlamenta”.

Nije lako procijeniti izgleda li blesavije Brajovićeva ili Markovićeva ideja. Prva je da u Skupštini izborne zakone pretresaju predstavnici vlasti sami sa sobom, druga da ih razmotre svi zajedno ali bez veze sa činjenicom da vlast uglavnom sjedi sama u parlamentu. Banalno je, i ptice znaju: izborni zakoni se mijenjaju dvotrećinskom većinom. Vlast kontroliše 42 mandata, za izmjenu zakona potrebna su 54 glasa. Fali 12.

Teško se u ovom trenutku može zamisliti da bi neko iz opozicije preletio i obezbijedio tih dvanaest glasova. Na izborima 2016. Demokratski front je dobio 18, Koalicija ,,Ključ” odnosno SNP, URA i Demos – devet, Demokrate osam i SDP četiri mandata. SNP i Demos su se u međuvremenu podijelili tako da te partije ne kontrolišu sve poslanike koji su izabrani sa njihove liste. Možda bi se negdje našao poneki ,,pozitivni” poslanik, ali dvanaest izgleda previše čak i ako se imaju DPS-ovi izuzetni uspjesi na poljima političke korupcije. U narodu poznate kao kupovina poslanika ili odbornika.

Iz opozicije govore da će o izbornim zakonima pregovarati kada bude određen datum izbora. Marković, ne praveći se fin kao kad piše strancima, odgovara: ,,Neće dobiti datum izbora. Sada treba da razgovaramo o ispunjavanju preporuka ODIHR-a… Ako ne budu htjeli da razgovaraju – to je njihov problem. Zbog toga vas molim: nemojte više pitati nas”.

Onda analitičari analiziraju: možda DPS neće dati datum, ali će dati termin izbora, neće pristati na ponovljene, ali možda hoće na prijevremene izbore. I tako.

Kolektivna amnezija vlada oko toga da su političari u ovoj zemlji četiri godinice, nakon izbora 2012. usaglašavali izborne zakone.To je bila posljedica afere Snimak, kao rezultat, dobili smo izbore sa državnim udarom. Ako se stvari nastave razvijati u tom smjeru, nakon sljedećeg usaglašavanja, nema druge nego da se zarati.

Na pitanje šta može da nas ohrabri da bi neka nova radna grupa, ukoliko bi ipak bila formirana, sačinila propise koji bi obećavali fer i demokratske izbore, Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju kaže da je i rad prethodne radne grupe imao pozitivnih i negativnih rezultata pa se ne može dati bilo kakva jednostrana ocjena tog procesa.

,,Formiranje biračkog spiska na novi, znatno transparentniji način koji je omogućio korišćenje AFIS sistema je sigurno korak naprijed. Tu je i tehnički jako zahtjevan postupak uvođenja elektronske indentifikacije birača. Bilo je tu i pozitivnih stvari vezanih za sprečavanje državnih zloupotreba resursa u izborne svrhe. Sve su ovo vrlo bitne stavke za jedan izborni proces” objašnjava Koprivica.

Koprivica tvrdi da je predloge za depolitizovanu Državnu izbornu komisiju,uvođenje individualnih kandidatura tj. prava da se građani a ne samo partije mogu takmičiti na izborima, procenat obavezne zastupljenosti žena ili terensku provjeru registra prebivališta odbilo 90 odsto članova radne grupe. ,,Dakle, vlast i opozicija – jedninstveno – u cilju čuvanja partijskih monopola nad ovim procesom. Većina naših partija, nažalost, nijesu bile spremne da se 2013. godine partijski podrede javnom interesu i zato se ponovo bavimo istim stvarima. Nadam se da je, u međuvremenu, makar malo sazrela svijest o potrebi promjena, a da ćemo na tom putu, ovaj put imati makar malo više saveznika.”

Po svemu sudeći, najnerješivija među preporukama OEBS-a/ODIHR-a je ona koja se odnosi na ,,uslov boravišta” Ustavom utvrđen kao neophodan za ostvarivanje biračkog prava. Da bi se ta preporuka, koja zapravo znači ukidanje rezidencijalnog uslova, ostvarila bilo bi neophodno promijeniti odredbu u Ustavu. To je praktično nemoguće.

,,Radi se o onim odredbama koje zahtijevaju konsultativni referendum na kome za neko rješenje mora da glasa tri petine upisanih birača. Neka čitaoci sami procijene koliko je realno da za bilo šta u Crnoj Gori glasa 320.000 građana”, kaže Dragan Koprivica.

,,Ovu preporuku, još u ovako podijeljenoj Crnoj Gori je u ovom trenutku nemoguće ispuniti, a nismo sigurni ni da bi to bilo dobro rješenje za Crnu Goru, kao državu sa malim brojem stanovnika”, ocjenjuje poslanica DF-a Branka Bošnjak. Ona, međutim naglašava da ,,rezidencijalni uslov treba strogo iskontrolisati, što podrazumijeva izmjenu Zakona o registrima boravišta i prebivališta i provjera ko zaista prebiva u Crnoj Gori”.

U jednom od dokumenata CDT-a preporučuje se da se, kao privremeno, primijeni sadašnje zakonsko rješenje uz terensku provjeru, a da se na duži rok ide na izmjenu Ustava. U toj NVO ocjenjuju da svakoj modernoj državi treba sređen registar prebivališta. Njen je interes da zna gdje ,,žive” njeni građani zbog izbora ali i zbog plaćanja poreza, obavljanja različitih usluga ili rješavanja nekih pitanja bezbjednosti. Ažuran registar je jedino moguće dobiti ,,terenskom” provjerom.

,,Terenska kontrola je u Hrvatskoj urađena sa velikim uspjehom i znatno je popravila stanje u njihovom biračkom spisku. Ako se postupak korektno uradi i kontroliše uspjeh je zagarantovan. On bi nam omogućio činjenice na osnovu kojih bi mogli krenuti u proces finalnog sređivanja biračkog spiska”, objašnjavaju u CDT-u.

Sve to može početi da se uređuje kad se i ako se izabrani predstavnici naroda okupe.

Situacija je sljedeća: godinu nakon izbora, vlast koja je jedva ostala na vlasti, sudi Demokratskom frontu, najjačoj opozicionoj partiji. Optužujući ih i predstavljajući kao teroriste i perače para svakako je uspjela da značajno oslabi savez koji je imao samo tri poslanika manje nego ostatak opozicije zajedno. Dvije od tri partije koje su činile koaliciju ,,Ključ” oslabljene su unutarstranačkim podjelama. Demokrate, svi se slažu, jačaju.

Svi se prave da nijesu primijetili kako se primjedba iz Delegacije EK, da mogu biti dovedeni u pitanje rezultati izbora, ne odnosi samo na parlamentarne, već, izričito, na predsjedničke izbore koji će biti na proljeće. I tu se priča vraća na početak. Neuporedivo više o rasporedu političkih snaga znaće se kad se obznani ime predsjedničkog kandidata vladajuće partije.

Krupnim promjenama ovdje se nije lako nadati. Dugo je režim ličio na kulu od laži koja će se, kad-tad srušiti. Vrijeme odmiče, sve je jasnije da laži nijesu samo na površini, već i duboko u korijenju gdje bujaju i prepliću se. Ispada da nam je jedina nada da će jednoga dana istrunuti. A to je, što bi se reklo, proces.

Miloš BAKIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo