Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRESUDA VIŠEG SUDA ZA UBISTVO ZIMRITE NERDE: Premlaćivanje do smrti nije ubistvo, već nasilje u porodici

Objavljeno prije

na

Visina kazne, obrazloženje presude i procjena suda da nije bilo namjere da se ubije trudna žena koja je pred troje djece tučena osam sati, nakon čega je preminula, šokirali su javnost. Tužilaštvo će uložiti žalbu, a Apelacioni sud preispitati prvostepenu presudu, koja zadaje dodatni udarac žrtvama

 

Zimrita Nerda iz Bara imala je 27 godina kada je nevjenčani suprug Dalibor Nikolić, pred troje maloljetne djece od 10, osam i četiri godine, na smrt pretukao. Bila je trudna, i ubica je to znao.

Vijeće Višeg suda u Podgorici sudije Veljka Radovanovića je ove sedmice donijelo presudu kojom je utvrdilo da nije bilo umišljaja, te da se ne radi o teškom ubistvu,  i osudilo Nikolića na maksimalnu kaznu zatvora za nasilje u porodici od 12 godina. Presuda je šokirala javnost.

Ono što je neosporno, i za sud, jesu činjenice da je Nikolić tokom 15. i 16. januara prošle godine osam sati tukao trudnu ženu. Od 22 sata do šest sati narednog dana, dok se troje njihove maloljetne djece nalazilo u porodičnoj kući.

Nakon osam sati batinanja, Zimrita je ležala u krevetu i nije se odazivala na poziva Nikolića da skuva kafu. Kada je došla do kuhinje i ponudila da ona skuva kafu, Nikolić se ponovo razbjesnio. Nije se sklonila, kako joj je naredio, pa je udario pesnicom ispod oka. Nerda je, kako se navodi, izgubila svijest i pala na tlo.

Od posljedica prebijanja umrla je 22. januara u KCCG. U optužnici se navodi da je Nerda primila više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom, a ljekari su joj konstatovali pet teških tjelesnih povreda i 11 lakših, među kojima su i prelomi kostiju.

Nikolić je uhapšen na Graničnom prelazu Dobrakovo 17. januara, dan nakon što je ostavio pretučenu ženu u besvjesnom stanju i troje maloljetne djece ispred bolnice u Baru.

Na završnim riječima u ovom slučaju pred Višim sudom, krajem novembra, Više državno tužilaštvo je tražilo da Nikolića osudi na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora za svirepo ubistvo trudne supruge.  Istovjetnu kaznu od suda zatražila je i punomoćnica porodice Nerda, advokatica Jovana Pavlović. One je molila sud da prilikom donošenja odluke ne zaboravi da je Nikolić znao da je  trudna, da je godinama unazad na grub i bezobziran način vršio nasilje nad nevjenčanom suprugom, kao i da je ovaj delikt izvršio u prisustvu troje maloljetne djece koja su cijelu noć mogla da čuju kako im otac ubija majku. Vrhunac bezosjećanja prema djeci Nikolić je, prema ocjeni advokatice, pokazao kada ih je stavio u vozilo sa majkom u besvjesnom stanju i ostavio ispred bolnice.

Branilac Nikolića, advokat Andrej Adžić ukazao je sudu da Nikolić nije imao namjeru da ubije. To je obrazložio činjenicom  da je njihov prethodni život bio opterećen takvim načinom života gdje je, nažalost, okrivljeni znao činiti nasilje. Paradoksalno, ali upravo to što se i ranije dešavalo nasilje, po ocjeni advokata Adžića, jasno govori da umišljaj Nikolića nikada nije obuhvatao smrt nevjenčane supruge kao posljedicu.

Viši sud je u presudi ocijenio da ,,nije mogao da prihvati pravnu kvalifikaciju krivičnog djela teško ubistvo jer u konkretom slučaju nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom. Ovo iz razloga što se odgovarajući vještak medicinske struke na jasan način izjasnio da su teške tjelesne povrede koje su zadate bejzbol palicom, zadate u predjelu ekstremiteta, dok je ona teška tjelesna povreda koja je prouzrokovana na licu i koja je direktni uzrok smrti nanijeta pesnicom”, stoji u saopštenju suda.

Imajući to u vidu, dodaje se, sud nije mogao sa sigurnošću izvesti zaključak da je ovaj udarac pesnicom zadat sa umišljajem da se izvrši krivično djelo teško ubistvo, usled čega je izvršio pravnu prekvalifikaciju krivičnog djela.

,,Na njenom tijelu su bila 24 ožiljka od ranijeg nasilja. Tog dana je nasilje nad njom trajalo satima. Prije zadavanja smrtnog udarca Nikolić je primijetio da se ona jedva kreće, nakon čega joj je svom silinom zadao posljednji udarac”, izjavila je advokatica Pavlović. Ističući da je držao još šest sati u kući, ne pružajući joj pomoć.

Imajući sve ovo u vidu, kaže Pavlović, neshvatljivo je da Viši sud zaključi da je kod okrivljenog postojao nehat: ,,Kako je okrivljeni mogao da očekuje da pored svega ovoga neće nastupiti smrt? Odluka Suda je nezakonita i ne može se govoriti o nehatu”, smatra Pavlović.

,,Ako znamo da je žrtva imala toliko povreda da su morale biti opisane na skoro četiri strane u obdukcionom nalazu, da je imala 24 stare povrede od ranijeg zlostavljanja, po skoro svim djelovima tijela uključujući i frakture u predjelu glave, donje vilice, noge, da je tokom poslednjeg događaja, dok je bila u drugom mjesecu trudnoće, zadobila pet teških tjelesnih povreda i 11 lakih po svim djelovima tijela, i da joj je zadnji udarac, po riječima vještaka, zadao silinom neviđenog intenziteta, iako je vidio da više na može da stoji na nogama i da je nemoćna, moje pitanje za sud je sledeće: Koliko dugo neko nekog treba da zlostavlja i koliko surovo i snažno da udara da bi sud prepoznao namjeru i presudu za teško ubistvo”, upitala je Maja Raičević iz Centra za ženska prava.

Na apsurd da je ovakva presuda donijeta u nedjelji 16 dana aktivizma borbe protiv nasilja, ukazali su predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj i izvršna direktorica NVO „SISTEM“ Neda Radović. Istakli su da je ovo sramna presuda za slučaj femicida i da su ovakve presude zapravo obeshrabrujuće kazne za žene žrtve porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja.

S obzirom na to da je Zimrita  Romkinja, izvršna direktorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative Fana Delija sumnja da u tome dijelom leži razlog niske kazne za počinioca: ,,Presudom se šalje poruka da su naši životi manje vrijedni od života drugih”.

Dan nakon presude, organizacije koje se bave ljudskim pravima organizovale su konferenciju za medije ispred zgrade Višeg suda u Njegoševoj ulici, odakle su najavili masovne proteste ukoliko se ne pooštri kaznena politika.

Oni su pozvali tužilaštvo da izjavi žalbu na presudu, kako bi se razmotrila ozbiljnija kazna koja će odražavati stvarnu težinu zločina i štititi žrtve nasilja u porodici.

,,Dosta nam je javašluka institucija kada je u pitanju nasilje nad ženama, dosta nam je diskriminacija i potpunog izostanka zaštite žrtava, i revoltirani smo odlukom Višeg suda koji je zauzeo stav da što duže nasilnik nekoga muči i zlostavlja, to mu je lakše da dokaže nehat”, kazala je Raičević.

Iz Višeg suda apelovali su na javnost da ne donosi javni sud bez uvida u sve činjenice i okolnosti postupka. Ponovili su da po mišljenju suda ne da nije postojao umišljaj, nego čak ni eventualni umišljaj da se ubije. ,,Viši sud razumije oštru reakciju javnosti na presudu Nikoliću. Drugostepeni sud će cijeniti ispravnost pravne kvalifikacije”, saopštio je Viši sud.

Iz Višeg državnog tužilaštva su najavili žalbu Apelacionom sudu Crne Gore na presudu. ,,Posebno zbog činjenice da je Viši sud izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju krivičnog djela”, kazali su iz Višeg državnog tužilaštva.

Skupština Crne Gore je 11. decembra, istog dana kada je izrečena presuda Nikoliću, pooštrila kazne koje se odnose na porodično nasilje sa smrtnim ishodom. Umjesto dosadašnjih 12, maksimalna kazna za ovo krivično djelo sada je 15 godina. Poslanici su, kao i javnost, bili šokirani presudom Nikoliću.

Sve ovo se dešava u zemlji koja ima bogatu  tradiciju nasilja nad ženama, uglavnom nekažnjenog. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je konstatovao da sudske kazne moraju biti u funkciji suzbijanja ili eliminacije ovakve pojave.

Ova kao da je propisana da zada dodatni strah žrtvama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo