Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I SIVA LISTA FATF-a: Izbjegnuta siva lista  

Objavljeno prije

na

Premijer Milojko Spajić je ranije kazao  da bi stavljanje Crne Gore na sivu listu bilo veoma loše za ekonomiju, investicije, kreditni rejting i generalno za reputaciju države. Pred sam odlazak ovog broja u štampu stigla je vijest da se to ipak neće desiti. Za sada

 

Međunarodne organizacije godinama ukazuju da u Crnoj Gori gotovo ne postoji sistemska borba protiv pranja novca, dok indirektno optužuju crnogorske vlasti da omogućavaju ulaz sumjnivom kapitalu iz istočne Evrope. Eklantantan primjer nemoći crnogorskih institucija bili su slučajevi protiv osumnjičenih narko bosova Darka Šarića i Safeta Kalića, koji su se završili oslobađajućim presudama i enormnim odštetama. Država im je na taj način čak i pomogla da operu novac.

Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica MANS-a pojašnjava da upravo ovo krivično djelo ukazuje na hroničan nedostatak političke volje da se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da biste dokazali pranje novca, kaže, morate da sprovedete finansijsku istragu kojom su obuhvaćene razne, pretežno ofšor kompanije iz inostranstva. I kada tužilaštvo sprovodi finansijsku istragu, ono često ne zna na koga će da naiđe.

„Odnosno ko se nalazi iza te skrivene firme i ko je pravi vlasnik tih novčanih tokova. I mislim da je to bio razlog zašto su te finansijske istrage sistematski izbjegavane. Da tužilaštvo ne naiđe na nekoga iz vlasti koga je htjelo da preskoči. Velika je razlika između međunarodne finansijske istrage i istrage gdje saslušate jednoga svjedoka koje vam zbog neke namjerne ili nenamjerne proceduralne greške bude odbijen“, kaže Ćalović-Marković za Monitor.

Nakon brojnih upozorenja, međunarodna zajednica je ozbiljno zaprijetila da  će sankcionisati Crnu Goru.  Premijer Milojko Spajić kazao je prošle sedmice da postoji velika vjerovatnoća da se Crna Gora nađe na sivoj listi MONEYVAL, odnosno FATF-a (Radna grupa za finansijsku akciju).  Upozorio je da bi to  bilo veoma loše za crnogorsku ekonomiju, investicije, kreditni rejting i generalno za reputaciju  države. Ako smo na sivoj listi Savjeta Evrope, automatski idemo na sivu listu Evropske unije”, rekao je Spajić na konferenciji za medije.

Pred odlazak ovog broja Monitora u štampu stigla je vijest da se to ipak neće desiti. Komitet eksperata Savjeta Evrope (SE) za procjenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MANIVAL) donio je  u četvrtak na   plenarnom zasjedanju u Strazburu zaključke po kojima se Crna Gora neće naći na sivoj listi Radne grupe za finansijsku akciju (FATF).

Premijer Spajić koji je prisusvovao sjednici MANIVAL-a. potvrdio je to Vijestima, On je naveo da su usvajanje izmjena Krivičnog zakonika  i Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ali i najava donošenja drugih mjera doprinijeli tome da se najniža ocjena (“nizak nivo efektivnosti”) u izvještaju MANIVAL-a podigne na srednju (“umjereni nivo efektivnosti”).

FATF je međunarodna (međuvladina) organizacija koja istražuje kako se pere novac i finansira terorizam, koja promoviše politike za ublažavanje posljedica, te procjenjuje da li države preduzimaju efikasne mjere da se suprotstave tom problemu. Osim sive  liste, postoji i crna lista na kojoj su registrovani oni koji imaju “strateške nedostatke u svojim sistemima”.

Liste se ažuriraju triput godišnje, a posljednji put je to učinjeno 27. oktobra. Na sivoj su 23 zemlje, a na crnoj tri. Vlada je prije dvije sedmice dobila pripremu izvještaja koja će biti prezentovana 14.decembra na plenarnoj sjednici MONEYVAL-a.  Spajić ističe da se izvještaj MONEYVAL-a odnosi na period od 2017.godine, dok su njihovi predstavnici u maju 2020.godine došli u Crnu Goru, prezentovali plan rada i rekli kako će da ide evaluacija.

“Imali smo 10 mjeseci, do marta 2023. godine da eventualno nešto promijenimo i da napravimo iskorake na velike zabrinutosti koje su tada prikazane. Nažalost, u letargičnom stanju i sa veoma slabim i nekompetentnim kapacitetima iz raznih institucija, završena je ta evaluacija i ništa se konkretno nije radilo. Tu bih istakao jedino Sektor za finansijsko – obavještajne poslove kao jedinicu koja je profesionalno radila…”, rekao je Spajić.

Specijalni tužilac Miloš Šoškić  tvrdi da su detaljno obrazložili razloge zbog čega Crna Gora ne zaslužuje da se nađe na sivoj listi. Smatra da su rezultati Specijalnog državnog tužilaštva od 2022. godine javnosti lako uočljivi i mjerljivi. Oni su, kaže, MONEYVAL-u obrazlagali i prethodni period i kako je naš sistem napredovao.

„Podaci o kojima mogu da govorim javno danas su podaci koji se tiču Specijalnog državnog tužilaštva od 2022. Pravosudni sistem razumije sve pojavne oblike pranja novca, a to pokazujemo time da su sve optužnice potvrđene  i da su glavni pretresi u toku. Nedavno smo imali i pravosnažnu presudu, gdje je oduzeta veoma vrijedna imovina“, kaže Šoškić.

Ćalović Marković smatra da je za oštriji odnos MONEYVAL-a  presudila činjenica da je u Crnu Goru nakon promjene vlasti, odnosno nakon početka rata u Ukrajini, došao ogroman sumnjivi kapital ruskih i ukrajinskih oligarha. Novac  su počeli  da plasiraju prvenstveno u nekretnine, ali i u  druge sektore.

„Naše institucije apsolutno ni na koji način nijesu osposobljene i nijesu se  ozbiljnije  bavile tim pitanjima. To je i dovelo do ove situacije.  Prethodna vlada nije dovoljno ozbiljno odreagovala i dovoljno ozbiljno shvatila upozorenja“, ocijenila je Ćalović Marković.

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da bi za državu bilo jako loše da se nađemo na sivoj listi FATF-a. Najviše zbog toga što je finansijska snaga naše države godinama na ivici bazične održivosti, a zemlji slijedi obavezna izgradnja još dvije dionice autoputa, kao i drugi razvojni projekti, dok su naši finansijski kapaciteti veoma loši i moraju se tražiti strateški partneri.

„Crna Gora se sa relevantnih adresa  već duže označava  kao zarobljena država gdje je veoma raširena korupcija, pa bi ova lista bila dodatno produbljivanje njenog negativnog imidža.  To bi  svakako uticalo na potencijalne investitore, ali se nadajmo da će biti izbjegnuto u poslednji čas. Čini se da je bila voda do poda,  posebno što je evaluacija Komiteta Savjeta Evrope počela još u martu, a bivšoj vladi to očito nije bilo među prioritetima“, kaže Mrdović za Monitor.

Poslanik građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić smatra da je priča o sivoj listi alibi za nemogućnost ispunjavanja obećanja građanima. Kaže da je  uvjeren da Crna Gora neće završiti na toj listi, a  da „nije tragedija“ i ako se to desi.

Iz međunarodne organizacije Transparensi internešnal Vijestima su rekli da države stavljene na sivu listu FATF-a nisu podvrgnute zvaničnim sankcijama, ali da njihovo stavljanje na taj spisak može imati “negativne ekonomske i reputacione posljedice, koje mogu uticati na finansijski sektor i međunarodno finansiranje i pomoć”.

Skupština  Crne Gore je  raspravljala o predlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je predložila Vlada. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović,predložio je da se Zakon donese po hitnom postupku, kako bi bio uključen u naredni izvjestaj Komiteta MONEYVAL-a o evaluaciji Crne Gore i  pomogne da se Crne Gore ne nade na sivoj listi FATF-a.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova, zajedno sa Vladom i Ministarstvom pravde, igralo je ključnu ulogu u sprječavanju potencijalnog stavljanja Crne Gore na sivu listu, što bi imalo značajne negativne ekonomske posljedice”, kazao je ministar  Šaranović, nakon što je stigla povoljna vijest.

“Napori delegacije Crne Gore predvođene premijerom Milojkom Spajićem, uz izuzetan doprinos tima sastavljenog od predstavnika brojnih institucija na čelu sa Aleksandrom Radovićem, rezultirali su današnjom pozitivnom odlukom Komiteta eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope”, navodi se u saopštenju Vlade izdatom nakon odluke da se Crna Gora ne nađe na sivoj listi. Naglašava se da su izbjegnute ekonomske reperkusije, ali i udar na reputaciju Crne Gore, koji bi usporio očekivani period velikih investicija.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo