Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I SIVA LISTA FATF-a: Izbjegnuta siva lista  

Objavljeno prije

na

Premijer Milojko Spajić je ranije kazao  da bi stavljanje Crne Gore na sivu listu bilo veoma loše za ekonomiju, investicije, kreditni rejting i generalno za reputaciju države. Pred sam odlazak ovog broja u štampu stigla je vijest da se to ipak neće desiti. Za sada

 

Međunarodne organizacije godinama ukazuju da u Crnoj Gori gotovo ne postoji sistemska borba protiv pranja novca, dok indirektno optužuju crnogorske vlasti da omogućavaju ulaz sumjnivom kapitalu iz istočne Evrope. Eklantantan primjer nemoći crnogorskih institucija bili su slučajevi protiv osumnjičenih narko bosova Darka Šarića i Safeta Kalića, koji su se završili oslobađajućim presudama i enormnim odštetama. Država im je na taj način čak i pomogla da operu novac.

Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica MANS-a pojašnjava da upravo ovo krivično djelo ukazuje na hroničan nedostatak političke volje da se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da biste dokazali pranje novca, kaže, morate da sprovedete finansijsku istragu kojom su obuhvaćene razne, pretežno ofšor kompanije iz inostranstva. I kada tužilaštvo sprovodi finansijsku istragu, ono često ne zna na koga će da naiđe.

„Odnosno ko se nalazi iza te skrivene firme i ko je pravi vlasnik tih novčanih tokova. I mislim da je to bio razlog zašto su te finansijske istrage sistematski izbjegavane. Da tužilaštvo ne naiđe na nekoga iz vlasti koga je htjelo da preskoči. Velika je razlika između međunarodne finansijske istrage i istrage gdje saslušate jednoga svjedoka koje vam zbog neke namjerne ili nenamjerne proceduralne greške bude odbijen“, kaže Ćalović-Marković za Monitor.

Nakon brojnih upozorenja, međunarodna zajednica je ozbiljno zaprijetila da  će sankcionisati Crnu Goru.  Premijer Milojko Spajić kazao je prošle sedmice da postoji velika vjerovatnoća da se Crna Gora nađe na sivoj listi MONEYVAL, odnosno FATF-a (Radna grupa za finansijsku akciju).  Upozorio je da bi to  bilo veoma loše za crnogorsku ekonomiju, investicije, kreditni rejting i generalno za reputaciju  države. Ako smo na sivoj listi Savjeta Evrope, automatski idemo na sivu listu Evropske unije”, rekao je Spajić na konferenciji za medije.

Pred odlazak ovog broja Monitora u štampu stigla je vijest da se to ipak neće desiti. Komitet eksperata Savjeta Evrope (SE) za procjenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MANIVAL) donio je  u četvrtak na   plenarnom zasjedanju u Strazburu zaključke po kojima se Crna Gora neće naći na sivoj listi Radne grupe za finansijsku akciju (FATF).

Premijer Spajić koji je prisusvovao sjednici MANIVAL-a. potvrdio je to Vijestima, On je naveo da su usvajanje izmjena Krivičnog zakonika  i Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ali i najava donošenja drugih mjera doprinijeli tome da se najniža ocjena (“nizak nivo efektivnosti”) u izvještaju MANIVAL-a podigne na srednju (“umjereni nivo efektivnosti”).

FATF je međunarodna (međuvladina) organizacija koja istražuje kako se pere novac i finansira terorizam, koja promoviše politike za ublažavanje posljedica, te procjenjuje da li države preduzimaju efikasne mjere da se suprotstave tom problemu. Osim sive  liste, postoji i crna lista na kojoj su registrovani oni koji imaju “strateške nedostatke u svojim sistemima”.

Liste se ažuriraju triput godišnje, a posljednji put je to učinjeno 27. oktobra. Na sivoj su 23 zemlje, a na crnoj tri. Vlada je prije dvije sedmice dobila pripremu izvještaja koja će biti prezentovana 14.decembra na plenarnoj sjednici MONEYVAL-a.  Spajić ističe da se izvještaj MONEYVAL-a odnosi na period od 2017.godine, dok su njihovi predstavnici u maju 2020.godine došli u Crnu Goru, prezentovali plan rada i rekli kako će da ide evaluacija.

“Imali smo 10 mjeseci, do marta 2023. godine da eventualno nešto promijenimo i da napravimo iskorake na velike zabrinutosti koje su tada prikazane. Nažalost, u letargičnom stanju i sa veoma slabim i nekompetentnim kapacitetima iz raznih institucija, završena je ta evaluacija i ništa se konkretno nije radilo. Tu bih istakao jedino Sektor za finansijsko – obavještajne poslove kao jedinicu koja je profesionalno radila…”, rekao je Spajić.

Specijalni tužilac Miloš Šoškić  tvrdi da su detaljno obrazložili razloge zbog čega Crna Gora ne zaslužuje da se nađe na sivoj listi. Smatra da su rezultati Specijalnog državnog tužilaštva od 2022. godine javnosti lako uočljivi i mjerljivi. Oni su, kaže, MONEYVAL-u obrazlagali i prethodni period i kako je naš sistem napredovao.

„Podaci o kojima mogu da govorim javno danas su podaci koji se tiču Specijalnog državnog tužilaštva od 2022. Pravosudni sistem razumije sve pojavne oblike pranja novca, a to pokazujemo time da su sve optužnice potvrđene  i da su glavni pretresi u toku. Nedavno smo imali i pravosnažnu presudu, gdje je oduzeta veoma vrijedna imovina“, kaže Šoškić.

Ćalović Marković smatra da je za oštriji odnos MONEYVAL-a  presudila činjenica da je u Crnu Goru nakon promjene vlasti, odnosno nakon početka rata u Ukrajini, došao ogroman sumnjivi kapital ruskih i ukrajinskih oligarha. Novac  su počeli  da plasiraju prvenstveno u nekretnine, ali i u  druge sektore.

„Naše institucije apsolutno ni na koji način nijesu osposobljene i nijesu se  ozbiljnije  bavile tim pitanjima. To je i dovelo do ove situacije.  Prethodna vlada nije dovoljno ozbiljno odreagovala i dovoljno ozbiljno shvatila upozorenja“, ocijenila je Ćalović Marković.

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da bi za državu bilo jako loše da se nađemo na sivoj listi FATF-a. Najviše zbog toga što je finansijska snaga naše države godinama na ivici bazične održivosti, a zemlji slijedi obavezna izgradnja još dvije dionice autoputa, kao i drugi razvojni projekti, dok su naši finansijski kapaciteti veoma loši i moraju se tražiti strateški partneri.

„Crna Gora se sa relevantnih adresa  već duže označava  kao zarobljena država gdje je veoma raširena korupcija, pa bi ova lista bila dodatno produbljivanje njenog negativnog imidža.  To bi  svakako uticalo na potencijalne investitore, ali se nadajmo da će biti izbjegnuto u poslednji čas. Čini se da je bila voda do poda,  posebno što je evaluacija Komiteta Savjeta Evrope počela još u martu, a bivšoj vladi to očito nije bilo među prioritetima“, kaže Mrdović za Monitor.

Poslanik građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić smatra da je priča o sivoj listi alibi za nemogućnost ispunjavanja obećanja građanima. Kaže da je  uvjeren da Crna Gora neće završiti na toj listi, a  da „nije tragedija“ i ako se to desi.

Iz međunarodne organizacije Transparensi internešnal Vijestima su rekli da države stavljene na sivu listu FATF-a nisu podvrgnute zvaničnim sankcijama, ali da njihovo stavljanje na taj spisak može imati “negativne ekonomske i reputacione posljedice, koje mogu uticati na finansijski sektor i međunarodno finansiranje i pomoć”.

Skupština  Crne Gore je  raspravljala o predlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je predložila Vlada. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović,predložio je da se Zakon donese po hitnom postupku, kako bi bio uključen u naredni izvjestaj Komiteta MONEYVAL-a o evaluaciji Crne Gore i  pomogne da se Crne Gore ne nade na sivoj listi FATF-a.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova, zajedno sa Vladom i Ministarstvom pravde, igralo je ključnu ulogu u sprječavanju potencijalnog stavljanja Crne Gore na sivu listu, što bi imalo značajne negativne ekonomske posljedice”, kazao je ministar  Šaranović, nakon što je stigla povoljna vijest.

“Napori delegacije Crne Gore predvođene premijerom Milojkom Spajićem, uz izuzetan doprinos tima sastavljenog od predstavnika brojnih institucija na čelu sa Aleksandrom Radovićem, rezultirali su današnjom pozitivnom odlukom Komiteta eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope”, navodi se u saopštenju Vlade izdatom nakon odluke da se Crna Gora ne nađe na sivoj listi. Naglašava se da su izbjegnute ekonomske reperkusije, ali i udar na reputaciju Crne Gore, koji bi usporio očekivani period velikih investicija.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo