DRUŠTVO
Prevare bez granica

Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor onlineČetiri godine nakon prodaje baranskog Rudnika uglja grčkoj kompaniji Balkan Enerdži, i svečanog potpisivanja ugovora uz bogatu trpezu, sasvim je jasno da je to bila obična predstava za medije i kratkortajna injekcija optimizma za utučeno stanovništvo ovog opljačkanog i osiromešenog grada na sjeveru. Umjesto obećanih milionskih investicija, na koje su se obavezali u vrlo preciznim rokovima, kupci i dalje navodno vrše geološka ispitivanja, uz potpunu i prećutnu saglasnost Vlade, iz koje je do sada obično dobijan komentar tipa – „bolje bilo kakav investitor neko nikakav”.
„Stvar je upravo u tome da je ovo nikakav investitor. Nema tu nikakve investicije, a u čemu je interes da četiri godine plaćaju tridesetak radnika, sasvim je drugo pitanje” – kaže jedan od bivših radnika ove kompanije.
On vjeruje da se radi jednostavno o pranju novca koji od nekuda stiže, i koji se kroz ovaj posao ubacuje u legalne tokove.
„Meni sve na to liči. Od početnih milion i po, koliko je rudnik plaćen, preko plata za zaposlene dok firma ne radi. Neko će reći da firma radi, jer se jama održava. Ova firma se zove rudnik, i ako se ne vadi ruda, znači da ne radi. Tako je već skoro deset godina, i ništa se dolaskom ovih, za koje kažu da su Grci, nije promijenilo” – kaže ovaj iskusni rudar.
Rudnik uglja u Beranama Grcima je prodat, poslije devet neuspjelih tendera. Sve je djelovalo previše lijepo da bi bilo istinito. Milion i po eura je odmah uplaćeno i najavljena velika investiciona ulaganja. Ni manje ni više nego 120 miliona. Lako li se bilo toj družini u pričama razbacivati milionima po sjeveru, đe je euro veliki. Dvadeset, miliona, u prvih četiri godine, a preostalih stotinu, miliona, za izgradnju termoelektrane snage 110 megavat sati.
,,Realizacijom projekta pomoći će se u rješavanju problema deficita električne energije u Crnoj Gori i smanjiti njena zavisnost od hidroloških uslova. Cilj kompanije je da doprinese ekonomskom razvoju Crne Gore ali i napravi suštinsku korist beranskoj opštini i njenom stanovništvu, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem ekonomske stabilnosti te oblasti”, saopštenje iz firme Balkan Enerdži, povodom kupovine rudnika, zvučalo je kao da je izašlo iz kabineta DPS-a.
Grci su najavili da će odmah krenuti u geološka ispitivanja, a da će proizvodnju pokrenuti u roku od šest mjeseci, kada će zaposliti 50 novih rudara. Ono što nije pisalo na papiru ali je usmeno saopšteno je to da će grčka kompanija znatno pomagati i beranski sport.
Onda je prošlo prvih šest mjeseci a proizvodnja nije pokrenuta, niti su dali jednog centa za sport. Istina, radnici su redovno primali plate i uredno ćutali.
Zatim je prošlo još šest mjeseci, a od proizvodnje opet nije bilo ništa. Grci su saopštili da im je potrebno još neko vrijeme za dodatna geološka ispitivanja. Vlada Crne Gore je odobrila i to pomjeranje. Kada je i taj rok istekao premijer Milo Đukanović je u jesen 2008. godine u Beranama saopštio da treba biti fleksibilan sa stranim partnerima, ali da Grci imaju krajnji rok maj 2009. godine da završe ispitivanja i da se definitivno odluče da li žele taj posao ili ne. Nakon toga u jesen pretprošle godine iz resornog ministarstva je saopšteno da je bolje imati bilo kakvog nego nikakvog partnera, da je teško naći drugog, i da nije problem sačekati i do januara 2010. godine. Sada „dunjo moja jesen nadolazi” i 2011, a Grci opet pričaju o „geološkim ispitivanjima”.
U penziju je u međuvremeno, sa razočarenjem, otišlo nekoliko radnika, čiji je broj sveden na dvadeset šest, a već u drugoj godini je trebalo da bude makar stotinu pedeset. Trebalo je i da pored postojeće jame u selu Petnjik, bude otvorena i nova jama u selu Zagorje.
Umjesto obećanja, Grci su u nekoliko navrata sami kod sebe uzimali kredit da bi od toga navodno isplaćivali plate radnicima, a kao zalogu davali imovinu rudnika. Ta igranka je bila više nego providna.
Grčka firma Balkan Enedži je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Zvanično je saopšteno da je to navodno podružnica grčkog koncerna Restis Group čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis. Grčki milijarder istovremeno je osnivač i vlasnik First finacial bank AD Podgorica. Drugi po redu manjinski vlasnik banke Petros Statis je jedan od upisanih osnivača Balkan Enerdži. Kod ove banke, vrata do vrata u Podgorici, firma Balkan Enerdži, podizala je te famozne kredite i bez problema zalagala rudnik, iako je to bilo u suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom.
Neki izvori tvrde, međutim, da iza firme Balkan Energy stoji ustvari prva familija. Navodno je to jedna od firmi Mila Đukanovića iz perioda kada se prvi put povukao sa mjesta premijera. Tome u prilog ide i činjenica da su se na mjestu izvršnog direktora rudnika izmijenjale osobe koje se pominju u drugim Đukanovićevim kompanijama. Sve do Predraga Drecuna, koji je takođe jedno vrijeme bio na čelu beranskog rudnika, upravljajući njime iz Podgorice. Odatle je otišao u Prvu banku.
Ako je tačna, ova činjenica bi mogla dati izvjesnu nadu za beranski Rudnik uglja, u svjetlu svega što se dešava na planu energetike i uloge koju prva familija ima u svemu tome. Možda bi i ovaj rudnik mogao naći svoje mjesto u tom planovima u doglednoj budućnosti. Rudnik je, prema izjavama Drecuna polovinom 2009. godine, trebalo da uđe u sastav sistema Elektroprivrede CG, kada je Restis group u čijem sastavu posluje, konkurisala za kupovinu dijela akcija EP.
Kakve su krajnje namjere firme Balkan Enerdži, ko god da stoji iza nje, teško je doznati. Neki od radnika ranije su Monitoru ispričali da, ustvari, nikada nije bilo nikakvih geoloških ispitivanja, i da nikada za protekle četiri godine nije zabodena ni jedna sonda. Šta se onda krije iza privatizacije beranskog Rudnika uglja? Ko ima interesa da plati milion i po eura, i da potom više od tri godine isplaćuje zarade, makar i za tridesetak radnika, a ne ostvaruje dobit, podižući kredite sam kod sebe? Kakva je gimnastika u pitanju? Pitanja su bez odgovora.
Neko bi, takođe, morao da objasni kako je akcijama Rudnika mrkog uglja Ivangrad trgovano i nakon što je 10. aprila 2009. godine berza objavila da je po rješenju Privrednog suda ova firma likvidirana kao akcionarsko društvo u stečaju. U vrijeme berzanskog buma cijena akcija beranskog rudnika, iako je bio u stečaju, dostigla je 39 centi. Već nakon prodaje rudnika cijena je brzo pala na jedan cent. Ipak, na berzi je ostalo zabilježeno da je krajem 2010. godine, godinu i po poslije likvidacije i tri godine poslije privatizacije, akcijama pod simbolom RMUI trgovano po cijeni od 20 centi. Prevare nemaju granica.
Sa 167 miliona tona u čitavom basenu, Berane je grad koji bukvalno leži na uglju. Odavno su domaći stručnjaci izračunali vrlo precizno kolike su dostupne rezerve na svim nalazištima, tako da su Grci, kojima je uostalom po ugovoru bilo dozvoljeno da samo iz jame Petnjik u narednih dvadeset godina izvade tek 3,8 miliona tona uglja, pričom o potrebi novih geoloških ispitivanja samo zamlaćivali i dalje zamlaćuju javnost.
Proizvodnja u beranskom Rudniku stala je 2002. godine kada je propala prva privatizacija. Rudnik je tada bio prodat mješovitom slovačko-vojvođanskom preduzeću Gradeks HPB. Slovaci su poslije velike ljubavi raskinuli sa svojim partnerom iz Vojvodine, a nedugo potom i sami iznenada napustili Berane. Tada su u jami ostale vrijedne mašine koje nijesu bile predmet prodaje na posljednjem tenderu, i čije vađenje je neizvodljivo jer su tuneli koji vode do njih uski i skoro urušeni. Te mašine danas niko ne pominje.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
DRUŠTVO
PLAŽE IZMEĐU PROFITA I JAVNOG DOBRA: Privatne tvrdjave koncesionara

Objavljeno prije
5 danana
5 Jula, 2025
Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredjeljenju Vlade izgubio se interes građana
Crnogorska obala raspolaže sa 73 kilometra prirodnih pješčanih plaža koje privlače turiste iz zemalja širom svijeta. Atraktivne plaže koje su ranije tokom ljetnih mjeseci bile simbol odmora i slobodnog uživanja u suncu i moru, ubrzano gube autentičnost. Mnoge od njih gube prirodne odlike i dostupnost, zbog prekomjerne ekspolatacije, betoniranja, postavljanja ležaljki, suncobrana, plažnih barova, diskoteka, restorana i drugih sadržaja.
Stari problem koji je ove turističke sezone vidno eskalirao.
Na plažama vlada haos, od plažnog mobilijara na gotovo svim javnim plažama pijesak se više i ne vidi. U susret ljetu i nastojanju da se za tri mjeseca zaradi što više, ugovorne obaveze zakupaca i koncesionara plaža i kupališta sve se manje poštuju. Korišćenje i uređenost plaža u skladu sa Zakonom o morskom dobru i planskim dokumentima Javnog preduzeća Morsko dobro i njihova zagarantovana dostupnost svima, građanima Crne Gore i turistima, više nije obavezujuće ni za koga.
Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Iz sezone u sezonu pretvaraju se u privatne tvrđave koncesionara koji od javnog dobra, zanemarujući javni interes, ubiraju značajan profit. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredeljenju Vlade izgubio se interes građana.
Obala Crnogorskog primorja koja je nacionalno dobro, postala je puki privredni resurs za privilegovane, koji na duži niz godina drže plaže kao porodično nasleđe.
Gotovo cijeli plažni pojas Crnogorskog primorja, najkvalitetniji djelovi dugih šljunkovitih plaža, pokriven je komercijalnim sadržajima, nepreglednim šarenim ležaljkama i suncobranima, plastičnim pješačkima stazama kojima su omeđeni kvartovi koji liče na sobe za ležanje. Obaveza zakupaca da ostave polovinu zakupljenih kvadrata bez plažnog mobilijara, na koje posjetioci mogu doći sa svojim peškirima, ne poštuje se gotovo nigdje. Pored toga, zakupci samovoljno proširuju zone koje koriste na djelove pješčanih površina koje nisu zakupili, što je bila uobičajena praksa na ulcinjskoj Velikoj plaži kao i na budvanskom Jazu.
Onima koji ne žele da plaćaju preskupe plažne komplete ležaljki i suncobrana, ostavljeni su kamenjari i nepristupačni djelovi obale da na njima uživaju..Gosti sa peškirima guraju se po ćoškovima plaža, dok centralnim djelovima dominiraju koktel barovi, DJ pultovi ili VIP zone, na kojima cijene plažnih kompleta dostižu vrtoglave cijene od 210 pa do 1.000 eura.
„Kupališta su javna i moraju biti dostupna svima. Ukoliko nijesu hotleska, 50% kupališta mora da bude oslobođeno za korišćenje bez plažnog mobilijara. Ukoliko je hotelsko kupalište, može se koristiti plažni mobilijar na 100% kupališta, međutim ispred svakog kupališta, tj. na ulazu, stoji skica koja predviđa gdje se plažni mobilijar može postaviti a ugovorom o zakupu se definiše koliko tačno ležaljki i suncobrana se može postaviti“, navodi se u Zakonu o morskom dobru.
Međutim, u praksi to izgleda drugačije. Na plažama, hotelskim ili javnim, standardi o broju kompleta na određenoj površini ili kvadratima potrebnim za jedan plažni komplet, uopšte se ne poštuju. Ležaljke i suncobrani poređani su gusto jedni do drugih, tako da se čini da su svi prisutni tu zajedno, kao na porodičnom letovanju.
Takođe, obavezni slobodni pojasevi nisu nigdje jasno obilježeni niti ih zakupci održavaju. Pravo na zauzimanje dijela javne plaže posmatra se kao luksuz jer zakupci nameću trend, ako želiš luksuz – onda plati.
Betoniranje obalnog pojasa već je ustanovljena praksa. Devastacija prostora morskog dobra ove godine bila je najveća u okolini Svetog Stefana, na plažama Crvena glavica i Galija. Na ovim lokacijama, na prirodnim uvalama, desila se besprizorna betonizacija obale, izgradnja niza čvrstih objekata, restorana, kućica za plažne rekvizite, lukobrana… U JPMD reagovali su uobičajeno, tek kada je betoniranje završeno.
U Javnom preduzeću Morsko dobro ponašaju se kao nijemi posmatrači situacije na plažama. Nadležne inspekcijske i komunalne službe ne reaguju ili se uopšte ne pojavljuju, te se zakupci osjećaju slobodno da ignorišu uslove zakupa plažnih površina i na zakupljenom atraktivnom prostoru rade šta im je volja.
Na većim, posjećenijim plažama, poput Slovenske plaže u Budvi, plaže Jaz ili Bečići, funkcionišu pravi ugostiteljski objekti, restorani, sazidani na betonskim podlogama, koji posluju u režimu privremenih objekata, iako to nijesu.
Postavlja se pitanje zašto neko javno preduzeće čiji je osnivač Vlada Crne Gore ne štiti javni interes. Čiji je interes da se plažni pojas Crnogorskog primorja komercijalizuje do te mjere, da prelazi u tihu privatizaciju obale. To se moglo zaključiti i po ishodu nedavnih javnih poziva za zakup crnogorskih plaža koje su pratile mnogobrojne manipulacije. Stari, odnosno stalni, tradicionalni zakupci po pravilu nude astronomske iznose novca na ime godišnjeg zakupa koje kasnije povlače i uz bodni sistem dobijaju tendere po početnim cijenama.
Ideja o osnivanju javnih plaža koje bi bile dostupne svima bez ikakvih uslovljavanja, posebno građanima Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja i njihovim gostima, nije realizovana. Sa rijetkim izuzecima od dvije ili tri plažice na cijeloj Budvanskoj rivijeri, na primejr, koja ostvaruje gotovo 50 odsto ukupnog turističkog prometa u zemlji.
Status javnih, slobodnih plaža, iznenada su dobile najatraktivnije tri plaže na Crnogorskom primorju, hotelska plaža Svetog Stefana, velika miločerska i Kraljičina plaža u Miločeru. Ovo je peta turistička sezona u kojoj gosti i mještani nesmetano koriste plaže koje decenijama nisu mogli.
Peto je ljeto koje grad hotel Sveti Stefan i vila Miločer dočekuju zatvorenih škura i gvozdenih kapija. Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties i država Crna Gora podnijeli su međusobne tužbe zbog nepoštovanja ugovora o zakupu, u arbitražnom postupku koji se vodi pred sudom u Londonu.
Dok se čeka sudski epilog, poznate plaže dostupne su svima, ali o njihovom održavanju i komunalnom redu niko ne brine, ni zakupac, Opština Budva ili Morsko dobro. Na plažama nema mobilijara, nema vode ni tuševa ni toaleta. Sve izgleda napušteno.
Gdje nema ličnog interesa nema ni brige o prirodnim dobrima turističke destinacije.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne

Objavljeno prije
2 sedmicena
27 Juna, 2025
Nadležni su utvrdili nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica i Radio-televiziji Crne Gore, uglavnom u vezi sa varijabilama i visinama plata. Istovremeno, pljušte otkazi članovima sindikata i nepodobnima
Protekle sedmice više se informisalo o poslovanju i malverzacijama u crnogorskim medijima koji se finansiraju iz džepova građana, nego što su nas oni informisali. Stare prakse se ponavljaju, podobni medijski radnici napreduju, nepodobni se sklanjaju gdje nikom ne smetaju, dok građani umjesto da budu informisani, najčešće bivaju deziformisani i zbunjeni.
Počelo je sa Gradskom.U izvještaju Državne revizorske televizije (DRI) utvrđen je niz nepravilnosti, zbog čega je nadležni kolegijum DRI dao uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Gradske RTV.
Izvršni direktor lokalnog javnog emitera Vladimir Otašević isplaćivao je tokom prošle godine varijabilni dio zarade zaposlenima, a da za to nije imao saglasnost nadležnih, stoji, pored ostalog, u izvještaju. To lokalno preduzeće revizorima nije omogućilo ni uvid u ugovor o radu Otaševića, kao ni rješenje o njegovoj zaradi, niti propratnu dokumentaciju u vezi sa konkursom za izvršnog direktora.
“Društvo je tokom godine isplaćivalo zaposlenima naknade po osnovu rezultata rada. Isplate su se vršile uz pisanu odluku izvršnog direktora. Shodno čl 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač lokalna samouprava utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva. Društvo prilikom isplate nije imalo saglasnost, već je na osnovu odluka koje je donosio izvršni direktor isplaćivalo varijabile zaposlenima”, ističe se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i da je u Gradskoj RTV 99 zaposlenih na neodređeno i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa zaposleno je više nego što je previđeno aktima. Gradska RTV, ističu revizori, ima potpisan sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom za privremeno zapošljavanje, po kojem je tokom 2024. bilo ustupljeno šest zaposlenih: tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter.
Kad je u pitanju korišćenje službenih vozila, revizor notira da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja nije određen limit potrošnje goriva. Upozoravaju na to da Gradska RTV nije donijela pisani dokument, kojim se odobrava pravo zaposlenog na usluge korišćenja goriva, a revizorima nije predstavljeno ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.
Upravo je zbog navodnog nezakonitog točenja goriva došlo do otkaza predsjedniku Sindikata Gradske RTV Milanu Nikčeviću i javnog sukoba Otaševića sa Sindikatom medija Crne Gore. Nakon što je sindikat tražio da Savjet Radio-televizije Podgorica razriješi izvršnog direktora, Otašević je optužio lidere sidnikata Radomira Kračkovića i Marijanu Camović da su pokušali da izvrše pritisak na njega kako ne bi otpustio Nikčevića.
“Nikčević je, nakon što je pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti, kontaktirao Kračkovića i Camovićevu, koji su potom pokrenuli neviđen pritisak na mene da se on vrati na posao… Čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore ”, kazao je Otašević.
U regovanju SMCG naveli su da je Otašević iznio niz neistina o Sindikatu u pokušaju da skrene pažnju sa sopstvenog nezakonitog poslovanja. Saopštili su da zakonito pomažu predsjedniku Sindikata RTV Podgorica Milanu Nikčeviću, koji je nezakonito dobio otkaz.
„Otaševićevu krupnu neistinu da smo “vršili pritisak” na njega da promijeni odluku o otkazu tokom sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem nećemo ni da komentarišemo. Samo ćemo podsjetiti da su i njegovi šefovi pravne i finansijske službe Relja Stamatović i Nemanja Vešović na istom sastanku jasno rekli da otkaz Nikčeviću nije smio da se desi“, navodi SMCG u saopštenju.
Sindikat tvrdi da su tražili od Savjeta RTV Podgorica da smijeni Otaševića zbog toga što u kontinuitetu nezakonito posluje, te da on zbog toga objavljuje ovakva reagovanja, „ jer zna da za to postoje dokazi“.
Za nepravilnosti koje je utvrdila DRI, Otašević kaže da je riječ o praksi koju je ustanovila prethodna uprava, dok se on cijelo vrijeme trudi da to ispravi.
„Nije Gradska TV pod rukovodstvom Otaševića prekršila sedam zakona tokom 2024. godine, već su se navedeni zakoni kršili od samog osnivanja televizije. Kao novi izvršni direktor, u 2024. godini, pored mnoštva problema u programsko-produkcionom sektoru, očekivao sam da se poštuju zakonska i podzakonska akta, ne dovodeći u pitanje i sumnju u savjestan rad svih službi i sektora u preduzeću. Sve i da sam očekivao, ispravljanje svih tih stvari kroz period od godinu dana, kosi se sa zakonima fizike“, saopštio je.
Probleme sa sindikatom imao i je i direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić. On je uručio otkaz nagrađivanoj dopisnici iz Herceg Novog Nevenki Macan. Iz Sindikata zaposlenih RTCG su dodali da Macan kaže da se “usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat”. Zbog toga je pisala članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG.
„Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ‘pakuju’ otkazi. Razlog – imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka – otkazu”, piše u saopštenju.
Dok je DRI utvrdila nepravilnostu u vezi sa RTV Podgorica, za RTCG je to učinilo Ministarstvo finansija. Cijela priča isplivala je nakon javnog sukoba Raonića i sindikata nacionalnog javnog servisa oko granskog kolektivnog ugovora, koji članovi tog tijela odbijaju da potpišu.
“Tvrdnje da su najveće zarade u RTCG ujedno i najnezakonitije u tom mediju koji zapošljava oko 800 ljudi, a koje uporno iznosim četiri godine, su još jednom potvrđene mišljenjem Ministarstva finansija koje je jasno reklo da generalni direktor i trojica njegovih pomoćnika sami sebi određuju koliko im je dovoljno, ne osvrćući se na zakone. Ono što je Ministarstvo i ovaj put preskočilo da kaže je šta će oni, kao nadležni za racionalno trošenje i brigu o državnom novcu, da urade po tom pitanju i kako će i kad da zaustave nezakonito otimanje javnog novca”, rekla je Marijana Camović Veličković iz SMCG.
Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak kazala je da predlogom Kolektivnog ugovora koji im je neprihvatljiv srednjoškolci ne dobijaju povećanje plata. “Većina visokoškolaca dobija od 60 do 80 eura, dok rukovodioci koji već imaju četvorocifrenu platu dobijaju 200 i više eura. Time većina zaposlenih u RTCG-u, među njima i oni koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje ostaju u zoni državnog minimalca”, kazala je Drobnjak.
Raonić tvri da nijesu tačne tvrdnje Sindikata da 80 odsto zaposlenih prima minimalac. Istakao je da je menadžment inicirao usvajanje Granskog kolektivnog ugovora.
“Koje opstruira upravo Sindikat medija koji čine uglavnom zaposleni ili ljudi koji su u uredništvu u Vijestima. Imamo apsurdnu situaciju da poslodavac želi da budu plaćeni rad nedeljom, praznicima i tako dalje… Što se tiče zaposlenih u RTCG, 90 familija će dobiti stanove. Povećanja plata koje smo predložili bi bila značajno iznad republičkog prosjeka”, kazao je on.
Dok Otaševiću padaju na sudu nezakoniti otkazi, Raoniću svako malo sud odlučuje da ne bi smio biti na pozciji generalnog direktora. Trenutno je pred sudom aktivan postupak protiv članova Savjeta koji uporno ignorišu odluku suda i ponovo biraju Raonića.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao

Objavljeno prije
3 sedmicena
20 Juna, 2025
Privredna udruženja ukazuju da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok nedostaju stručnjaci iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Tvrde da upisna politika nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada
Za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/2026. godinu na Univerzitetu Crne Gore (UCG) predloženo je 3.311 mjesta na budžetu, 1.225 mjesta na postdiplomske specijalističke studije i 2.010 mjesta za dvogodišnje master studije, saopšteno je iz UCG. Očekuje se da nakon Vladine odluke bude raspisan konkurs za upis na osnovne studije.
,,U narednu studijsku godinu planiran je upis brucoša na 19 organizacionih jedinica. U ponudi imamo 67 studijskih programa”, kazali su Monitoru iz UCG. Naglašavaju da se veliko interesovanje bilježi gotovo na svim organizacionim jedinicama, posebno za studijske programe koji već godinama u prvom upisnom roku budu potpuno popunjeni. ,,Pored prirodnih i tehničkih nauka (IT smjerovi, medicina, arhitektura i srodne discipline) veliko je interesovanje i za društveno-humanističke oblasti. Programi kao što su obrazovanje učitelja, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, psihologija, pedagogija, prava, ekonomija i političke nauke privlače značajan broj kandidata svake godine”, kažu u UCG.
U protekle dvije godine najviše je brucosa upisalo Ekonomski fakultet, 2023. godine – 335, 2024. godine – 326, a za ovu godinu planirano je 390 mjesta. Po broju planiranih mjesta slijede Filozofski i Elektrotehnički fakultet (330), Pomorski fakultet sa 260, Prirodno matematički fakultet 250, Filološki fakultet 230, Biotehnički fakultet 155… (vidi tabelu).
,,Upisna politika na univerzitetima u Crnoj Gori djelimično prati, ali još uvijek ne zadovoljava potrebe tržišta rada. Postoji prostor za unapređenje u domenu usklađivanja ponude visokoškolskog obrazovanja sa stvarnim ekonomskim i društvenim potrebama”, ističu za Monitor iz Privredne komore Crne Gore.
Navode da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok se osjeća manjak stručnjaka iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Smatraju da je neophodno da se studijski programi brže ažuriraju, u skladu sa savremenim tehnološkim i tržišnim trendovima, kako bi studenti sticali savremena znanja primjenjiva u praksi. Uočljiv je, kažu, izostanak sistematskog i kontinuiranog mehanizma kojim bi se prikupljali podaci o deficitarnim zanimanjima i potrebama poslodavaca.
UCG tvrdi da većina programa iz oblasti prirodnih nauka bilježi značajano interesovanje studenata. Od ove godine kreće novi studijski program Hemija, za koje očekuju veliko interesovanje kandidata. Ipak, kažu da postoje programi kao što su Matematika i Fizika za koje je trenutno manji broj zainteresovanih, te da taj trend prate i na osnovu njega planiraju dodatne aktivnosti promocije i podrške.
,,Procenat diplomiranja varira od programa do programa, ali Univerzitet kontinuirano radi na poboljšanju uslova studiranja i podrške studentima kako bi se povećala stopa uspješnog završetka studija”, kažu. Prosječno, 50 do 60 odsto studenata u roku završava studije.
Pregled konačnih rang lista na sajtu UCG pokazuje da su se tokom prošle godine na pojedinim fakultetima, poput fizike, kao studenti na budžetu upisivali i oni koji su tokom srednje škole imali dovoljan i dobar uspjeh. Sa UCG objašnjavaju da su kriterijumi jasno definisani Pravilnikom o upisu: ,,Za većinu studijskih programa nije predviđeno polaganje prijemnog ispita. Upis se vrši na osnovu postignutog uspjeha tokom srednjoškolskog obrazovanja i rezultata sa eksterne mature. Polaganje prijemnog ispita predviđeno je samo na malom broju studijskih programa, kao što su arhitektura, psihologija, medicina, stomatologija i umjetničke oblasti”.
I iz Unije poslodavaca Crne Gore za Monitor kažu da upisna politika još nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada. Crnogorskoj privredi, ukazuju, su najpotrebniji visokoobrazovani kadrovi u oblastima informacionih tehnologija, inženjerstva, ekonomije, turizma i zaštite životne sredine.
,,Poslodavci godinama ukazuju na potrebu za promjenom upisne politike, kako u srednjim školama tako i na fakultetima, koja mora biti rezultat ozbiljne analize tržišta rada, projekcija ekonomskog razvoja i konsultacija sa privrednim sektorom. Već tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, učenicima je važno pružiti objektivne i pravovremene informacije o potrebama tržišta rada”, kažu u Uniji.
Na UCG tvrde da svake godine na osnovu detaljnih analiza i ispitivanja tržišta rada definišu svoju upisnu politiku. ,, U skladu sa ovim podacima planiramo razvoj i akreditaciju novih studijskih programa, pa svake godine u ponudi imamo barem jedan novi program koji odgovara savremenim trendovima i potrebama tržišta rada. ” kažu.
U Uniji insistiraju da prava strategija nedostaje. ,,Nažalost, Crna Gora još nema jasnu, integrisanu i sveobuhvatnu strategiju koja bi dugoročno stimulisala mlade da se opredijele za deficitarna zanimanja. Neophodno je stvoriti ambijent u kojem će mladi prilikom izbora zanimanja donositi odluke na osnovu ličnih afiniteta, ali i u skladu sa mogućnostima zapošljavanja, razvojem tržišta i stvarnim potrebama privrede”, kažu.
Saradnja privrede i visokoškolskih ustanova nije institucionalno uređena tj. privreda nije institucionalno zastupljena u tijelima visokoškolskih ustanova, kažu iz Privredne komore, uz zamjerku da je većina naučnih istraživanja i dalje više teorijskog nego primijenjenog karaktera.
Navode da privatni univerziteti intenzivnije sarađuju sa privredom, omogućavajući studentima veći pristup mentorskim programima, startup inkubatorima i praksama u kompanijama. ,,Kada je riječ o državnom univerzitetu, u saradnji sa privredom ističu se Ekonomski fakultet, Fakultet za turizam i Pomorski fakultet. Ekonomski fakultet UCG je pilotirao projekat dualni sistem obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja”, kažu.
Iz Unije upozoravaju na ukorijenjenu percepciju mladih o radu u javnom sektoru, gdje se državna uprava i dalje doživljava kao sigurniji i poželjniji izbor: ,,Istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru već se približio granici održivosti, što je dodatan alarm za donosioce odluka”.
Crna Gora se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kadra u gotovo svim oblastima, upozoravaju iz Privredne komore: ,,Veliki broj obrazovanih ljudi nakon završetka studija deficitarnih zanimanja napušta zemlju, a oni koji su završili u inostranstvu se ne vraćaju, što je veliki gubitak za naše društvo”.
UNIVERZITET CRNE GORE |
2023 | 2024 | PLAN ZA 2025 |
ARHITEKTONSKI FAKULTET | 52 | 61 | 50 |
BIOTEHNIČKI FAKULTET | 95 | 72 | 155 |
EKONOMSKI FAKULTET | 335 | 326 | 390 |
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET | 248 | 264 | 330 |
FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI | 13 | 14 | 35 |
FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI | 31 | 34 | 48 |
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA | 141 | 140 | 140 |
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE | 96 | 91 | 120 |
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO | 123 | 93 | 150 |
FILOLOŠKI FAKULTET | 171 | 143 | 230 |
FILOZOFSKI FAKULTET | 247 | 255 | 330 |
GRAĐEVINSKI FAKULTET | 81 | 92 | 110 |
MAŠINSKI FAKULTET | 90 | 69 | 150 |
MEDICINSKI FAKULTET | 197 | 204 | 185 |
METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET | 56 | 51 | 140 |
MUZIČKA AKADEMIJA | 18 | 19 | 28 |
POMORSKI FAKULTET KOTOR | 168 | 138 | 260 |
PRAVNI FAKULTET | 211 | 211 | 210 |
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET | 184 | 147 | 250 |
Total | 2557 | 2424 | 3991 |
Ne manjka direktora
Crna Gora ima 14.752 direktora i rukovodilaca, kao i 56.518 stručnjaka i umjetnika, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva iz 2023. godine koji se odnose na zanimanja i djelatnosti, a koje je u izvještaju objavila Uprava za statistiku Monstat.
Od ukupno 248 hiljada zaposlenih, direktori i rukovodioci čine šest odsto, a sa stručnjacima i umjetnicima to je skoro 30 odsto ukupnog broja radno angažovanih. Stručnjaci su prema metodologiji osobe sa visokim obrazovanjem, čije je radno mjesto definisano kao stručno lice.
Najviše direktora živi u Podgorici 5.936, što je 40 odsto njihovog ukupnog broja, a zatim u Budvi 1.368, Herceg Novom 1.058, Baru 1.005, Nikšiću 972… U najmlađoj opštini Zeta, nekada najvećem poljoprovrednom centru Crne Gore, žive 222 direktora, dok je broj radno angažovanih u oblasti poljoprivrede 206.
Stručnjaka i umjetnika, takođe, najviše je u Podgorici, skoro polovina, 25 hiljada, a zatim u Nikšiću 5.365, Baru 3.408, Budvi 2.829…, a najmanje u Šavniku gdje ih živi 70, Petnjici 97 i Plužinama 102.
Od ukupnog broja zaposlenih 248 hiljada, u Podgorici živi 83,5 hiljada, što je trećina ili 33 odsto. Direktora, stručnjaka i umjetnika u glavnom gradu je značajno više od tog procenta za ukupan broj zaposlenih.
Najbrojnije zanimanje na popisu bilo je radnik u uslugama i trgovinama 57.286.
Službenika u administraciji ima 22.245, od čega u glavnom gradu živi 8.144, u Nikšiću 2.002, u Budvi 1.508… Službenika u administraciji najmanje je u Šavniku 41, u Plužinama 42, Petnjici 49, Gusinju 70…
Građana koji rade u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na popisu je bilo 5.262, od čega najviše u Bijelom Polju 1.513, a zatim slijede Pljevlja 492, Nikšić, Podgorica 319… Manje od deset zaposlenih u ovoj oblasti imaju Budva, Plav, Rožaje i Žabljak.
Na popisu je zanatsko zanimanje navela 18.112 osoba, od čega u Podgorici 4,5 hiljada, u Nikšiću dvije i po i u Baru i Bijelom Polju po hiljadu i po osoba.
Žene brojnije među stručnjacima, u administraciji, trgovini, a manjina među direktorima
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


RAMIZ HADŽIBEGOVIĆ – LJUBAVNA PISMA (V): Darovi srca i duše

DISCIPLINOVANJE VRHA POLICIJE: Tajne gluve sobe

POSLIJE EMIRATA – ORBAN: Poglavlje pet zatvoreno, slijede pogodbe u četiri oka
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040.: Crnogorsko primorje kao turistički potencijal
-
FOKUS2 sedmice
SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS
-
Izdvojeno2 sedmice
UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale
-
DRUŠTVO4 sedmice
ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije
-
Izdvojeno5 dana
TRINAESTOJULSKA NAGRADA, DOBITNICI I OSPORAVANJA: Po formuli vlasti, opet
-
DRUŠTVO4 sedmice
ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski
-
DRUŠTVO3 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja
-
INTERVJU2 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Kuća nam vonja na mnogo šta što ne valja