Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bez bogatih i slavnih

Objavljeno prije

na

Glavna turistička sezona na Crnogorskom primorju je na izmaku. Posjeta turista prema zvaničnim podacima za nekoliko procenata veća je od prošlogodišnje, iako je ukupan broj onih koji su proveli odmor u Crnoj Gori uglavnom nepoznat. U masi registrovanih i nelegalnih turista veoma je mali broj onih ispred čijeg imena može stajati oznaka VIP, koja ukazuje da je gost čuvena i viđena ličnost, od značaja u svijetu umjetnosti, kulture, politike, nauke ili biznisa. Nevelik je i broj turističkih mjesta u Crnoj Gori u kojima se takve osobe mogu sresti u hotelu, na plaži, u kafeu ili restoranu.

Svojim performansama izdvojile su se dvije takve lokacije – elitni hotelski kompleks Sveti Stefan i Miločer i tivatska marina Porto Montenegro. Međutim, najavljivana navala svjetskih selebritija ipak je izostala iako su stizala uvjeravanja da će ova mjesta pomračiti slavu Monte Karla, Monaka, Kana ili Portofina.

Ako se izuzme čuvena proslava rođendana milijardera Natanijela Rotšilda, koja je trajala dva-tri dana u Porto Montenegru, i sporadične, kratke posjete nekog od poznatih holivudskih glumaca ili dizajnera u prolazu, crnogorska „divlja ljepota” i pored bjesomučne propagande nadležnih, još nije postala turistička top ponuda koja privlači bogate i slavne.

SVETAC PREPUN TAJNI: Pripadnika svjetskog džet seta nema odavno ni na Svetom Stefanu, zaštitnom znaku turizma Crne Gore.

Povratak nekadašnje turističke slave oronulom gradu-hotelu bio je jedan od glavnih razloga kojim je Vlada opravdavala davanje pod dugogodišnji zakup ekskluzivnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer singapurskoj kompaniji Aman Resorts.

Prošlo je pet turističkih sezona od tada, otvorene su, konačno, kapije hotela Miločer i Sveti Stefan, a najavljivanih važnih gostiju nema ni u najavama.

Rekonstrukcija Sveca još nije završena, nedostaje blok u kojem je bio smješten restoran i centralna kuhinja, ali je upravo vlasnik Amana, Adrian Zeka insistirao na informaciji da hotel punom snagom radi, prima goste, te da je on veoma zadovoljan stepenom popunjenosti renoviranih vila.

Obećani spektakularni povratak Sveca na svjetsko turističko tržište nekako je izostao.

Otvaranje su prošlog avgusta obilježili probni, test gosti, poznati fudbaleri Dida i Ronaldinjo, koji su proveli tri dana na ostrvu.

Da su poznate ličnosti veoma važne pokazao je i marketinški trik kojem su zakupci pribjegli kada su objavili da je prvi gost na obnovljenom Svecu bio poznati italijanski tenor Andrea Boćeli, iako se on ni jedan puni dan nije zadržao u ovom odmaralištu.

Naslijeđenu impresivnu Zlatnu knjigu gostiju koji su odmarali u paštrovskom srednjovjekovnom gradiću, sa imenima poznatih glumaca, državnika i krunisanih glava sa evropskih dvorova, teško da će Aman dostići.

Pokušaj novinara Monitora da od službe prodaje kompanije Adriatik properties dobije neke inoformacije o posjećenosti, o rejtingu gostiju koje Aman dovodi, bio je bezuspješan.

Od Marine Rađenović, zadužene za komunikaciju sa medijima, dobili smo zvaničan stav uprave po kome kompanija Aman nema namjeru da vraća staru slavu Svetom Stefanu nego da donese nešto novo, savremen i potpuno drugačiji način poslovanja. Naglašeno je takođe da je diskrecija zaštitni znak Amana i da u skladu sa takvom politikom ne mogu davati informacije o broju gostiju koji borave u ovim poznatim hotelima, a još manje o njihovom društvenom statusu.

Dolaskom Amana raskid sa nasljeđem na Svetom Stefanu je potpun. Nekadašnji sjaj, luksuzna kola za goste, pozlaćeno posuđe i escajg, stilski namještaj i umjetnine zamijenile su stroge linije i azijski minimalizam Amana koji se ogleda u golim zidovima adaptiranih soba, rustičnom hrastovom namještaju, tepisima od jute ili crnoj keramici u bazenima.

Poznatu kuhinju Sveca koji je dobijao prestižne nagrade, između ostalog i za svoj čuveni hladni meni, zamijenile su pice, antipasti i laki obroci, koji se služe u taverni ili kafeima na ostrvu.

Zakupci Svetog Stefana koriste staru slavu hotela za promociju svog turističkog proizvoda, pa u svojim propagandnim publikacijama navode ime Sofije Loren, slavne italijanske glumice koja je posjetila Sveti Stefan zajedno sa svojim suprugom, producentom Karlom Pontijem. Ali ne doprinose nastavku te tradicije. Naprotiv.

Prema nezvaničnim saznanjima glavni gosti na Svecu i u vili Miločer su Amerikanci i Englezi. Među njima je znatan broj gej parova koji se bez imalo ustezanja sunčaju i kupaju na poznatim plažama ovog elitnog kompleksa ili se, držeći se za ruke i razmjenjujući nježnosti, šetaju ulicama poznatog ostrva.

Bogati stranci, pripadnici gej populacije otkrili su izuzetne prirodne ljepote Sveca i Miločera, nesvakidašnji mir u izolovanom getu za odabrane, odvojenom od ostatka svijeta žičanim ogradama, brojnim stražarskim karaulama i astronomskim cijenama plažnih i restoranskih usluga.

Ko zna, možda baš ovaj segment turističke potražnje odgovara drugačijoj promociji Sveca.

IZNEVJERENA OČEKIVANJA: „Od malog broja slavnih turizam ne može živjeti, ali ono što koristi turističkoj destinaciji jeste publicitet. Nema tog hotela koji je spreman da zadrži u tajnosti informaciju da je u njemu boravio neko od važnih javnih ličnosti. To su javne ličnosti i rijetko ko od takvih gostiju krije gdje je ljetovao”, kaže profesor Rade Ratković, zamoljen da komentariše potrebu hotela da zaštite privatnost svojih gostiju.

Izvršni direktor bečićkog hotela Quin of Montenegro Dragan Ivančević naglašava kako se očekivalo da će veći broj gostiju zvučnih imena iz redova evropskog i svjetskog džet seta boraviti na Crnogorskom primorju, prvenstveno na Svetom Stefanu ili među nautičarima u marini Porto Montenegro.

„To je i bila namjera Vlade kada je dovodila ove poznate brendove. Oni ove godine nisu ispunili te ambicije i naša očekivanja da će promovisati crnogorski turizam i privući bogatu klijentelu da ljetuje u Crnoj Gori”, kazao je Ivančević, dodajući da je obaveza svakog turističkog poslenika da čuva identitet svojih gostiju, ali da se zvučna imena ne mogu sakriti da ne budu prepoznata u javnosti.

Na Svetom Stefanu je, prema nezvaničnim saznanjima, tokom jula boravio predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, a krajem avgusta poznati italijanski dizajner Ermeneđildo Zenja.

Hotel Splendid se može pohvaliti da je na jedan vikend ugostio poznatog holivudskog glumca Majkla Fasbindera, glumicu Ajču Verli iz turske serije Gumuš, a očekuje dolazak poznate glumice Penelope Kruz.

Većina bogatijih gostiju i ne izlazi iz hotela, uživaju u hotelskom komforu, ne idu u Budvu ili u obilazak kulturnih znamenitosti, ne odvajaju se od svojih sofisticiranih računara, tableta i iPad-ova čak ni na plaži, tvrde zaposleni u Splendidu, koji takođe brinu o zaštiti njihove privatnosti.

Avgustovske dane u Budvi obilježio je neočekivan dolazak slavnog italijanskog modnog kreatora Roberta Kavalija. On je sa prijateljicom u budvansku luku doplovio malom, neobičnom jahtom crne boje, marke Freedom, koja se svojom veličinom upadljivo razlikovala od ostalih velelepnih plovila u pristaništu. Večerao je u kafe-restoranu Mocart u Starom gradu i ljubazno odbio razgovor za Monitor, uz obećanje da će to učiniti nekom drugom prilikom.

Poznati dizajner odsjeo je u malom, ali luksuzno uređenom hotelu Forca Mare u Dobroti, koji nimalo ne zaostaje od drugih, poznatijih i većih hotela po broju selebritija koji u njemu borave.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo