Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jedinica iz vladanja

Objavljeno prije

na

Reći nekome da radi protiv budućnosti svoje djece, nekad je zvučalo strašno. Djeca su u međuvremenu značajno devalvirala, sad nam služe za potkusurivanje. Tranzicija, valjda. Nekoliko dana pred početak školske godine ne zna se na kom će jeziku đaci u Crnoj Gori učiti prva i ostala slova. Neće se znati ni u četvrtak, 1. septembra, kad škola počne.

Na temu Zakona o opštem obrazovanju i jezika u školskom sistemu, uvažene poslaničke glave raspravljaće 2. septembra. Vladajuću većinu bilo bi baš briga za to kako su udesili crnogorski jezik i šta sa činjenicom da većina ljudi kaže da govori srpski, da im ne fali dvotrećinska većina za usvajanje izbornog zakona. Usvajanje izbornog zakona prvi je od sedam uslova koje Crna Gora mora ispuniti kako bi dobila datum otvaranja pregovora o pristupanju EU. U tom krugu vrtimo se mjesecima.

Sjednica na kojoj će poslanici razmatrati izborni i zakon o državljanstvu zakazana je za 6. septembar, odlučeno je na kolegijumu predsjednika parlamenta. Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokratija i Pokret za promjene su podršku izbornom zakonu uslovili izjednačavanjem srpskog i crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu, a Bošnjačka stranka i albanske partije najavile su da neće podržati zakon.

Ako bi se, kojim slučajem, usaglasili oko jezika, dakle, izborni zakon bi usvojila, što bi se reklo, pravoslavna većina. Jedan od glavnih poslova oko usklađivanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom bio je upravo definisanje posebnih prava manjinskih naroda. Fakat da su predloženim rješenjima upravo oni nezadovoljni, nikoga ovdje ne zabrinjava. Važno je samo da se obezbijedi dovoljan broj ispravno pritisnutih tastera.

Možda bi valjalo da se opozicija, koja zaboravlja svoje kolege iz manjinskih naroda, prisjeti poučnog primjera iz vremena referenduma. Ni mjesec nije prošao od tog događaja, a Ustavni sud je proglasio neustavnim odredbe Zakona o manjinskim pravima i slobodama koje su u manjinama u Crnoj Gori obezbjeđivale garantovane mandate.

„Žalim što nijesmo dobili saglasnost predstavnika manjinskih partija u Kolegijumu, ali ostaje obećanje da amandmanima djelujemo na rješenja, kako bi trenutnu podršku od 92 odsto proširili”, optimistički je sagledao stvar predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Poslanik Nove Goran Danilović upozorio je da će, ako se problem oko srpskog jezika ne riješi, podrška izbornom zakonu izostati. Njegova partija je pozvala premijera Igora Lukšića da objasni šta znači formulacija da je srpski jezik obavezan uz crnogorski, koja je zapisana u nedavno postignutom sporazumu između vlasti i opozicije.

„Nadam se da će nam to Lukšić koliko sjutra objasniti. Šta je mislio kada je napisao riječ obavezan za srpski jezik. Znači li da je obavezan ili ne”, rekao je Danilović.

Glavni odbor SNP-a ranije je zaključio da sporazum opozicije sa premijerom Igorom Lukšićem predstavlja solidnu polaznu osnovu za usvajanje izmjena Zakona o opštem obrazovanju, ali uz “neophodnost” da se podzakonskim aktima definiše ravnopravnost srpskog jezika u izvođenju nastave.

U opštu polemiku o jeziku uključili su se i Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika. Oni su osudili “aktuelne pokušaje negiranja crnogorskog Ustava i državnosti, obesmišljavanjem obrazovnog sistema”. Tvrde da je kampanju srpskih stranaka, Srpske pravoslavne crkve, takozvanih nezavisnih medija i nevladinih organizacija naredio ,,zvanični Beograd na čelu sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem”. Katastrofa.

I u Matici crnogorskoj smatraju da crnogorski vlast ne smije dozvoliti da se političkim ustupcima obesmisli karakter nacionalnog bića i tekovine borbe za suverenost.

,,U pamet se dobro, Crnogorci! Mrtvačka zvona SPC spremaju vaš pokoj, kao i u referendumskoj kampanji, a snage velikosrpstva iznutra i spolja pripremaju vaš kraj da ne čujete ni zvona ni kokota. I da Božić slavite u tami”, poručili su iz Crnogorske pravoslavne crkve.

Dvije godine nakon što je tadašnji ministar prosvjete Sreten Škuletić odobrio pravopis crnogorskog jezika s rječnikom, broj pera koja pišu koristeći novine što ih je to štivo uvelo, sasvim je zanemarljiv. Istina je, kad god se sjeti, predsjednik parlamenta kaže i śednica i predśednik i śutra. Što nije malo.

Šta je drugo, u takvoj situaciji, mogao da uradi premijer Lukšić nego da zakaže tajni sastanak sa opozicijom za koji su svi znali. Nijesu se dogovorili. Nakon sastanka, sjajne crne limuzine nijesu davale izjave za javnost.

Nekoliko sati kasnije, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je otkrio da je premijer na sastanku predložio da se nastavni predmet zove crnogorski jezik, što je za opoziciju bilo neprihvatljivo.

“Nije realno, da se u okviru tog jezika 80 odsto uči crnogorski, a 20 odsto svi ostali. Ja sam obrnuo – da ono što je zajedničko bude 80 odsto nastave, a 20 odsto ono što su specifičnosti”, objasnio je Medojević.

On smatra da je ta formula kompromisna, “a zahtijeva samo malo napora i političke odgovornosti i hrabrosti”. Za Lukšića je bilo neprihvatljivo da se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost.

Iz više izvora je u međuvremenu stigla vijest da je premijer opozicionim liderima rekao kako su vanredni parlamentarni izbori jedino preostalo rješenje. Ne zna se šta bi to izbori mogli da riješe. Jedino ako u DPS-u ne računaju da nema te Evrope, tih zakona, uostalom ni te đece, koja ne bi izblijedjela pred svjetlošću Đukanovićevog ukazanja u punom sjaju predizborne kampanje.

SDP, kaže, nema ništa protiv održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali smatra da bi oni samo potvrdili dominaciju vladajuće koalicije, i predstavljali veliki trošak za državu. U Novoj se nadaju da je premijer Lukšić bio ozbiljan kada je govorio o mogućnosti organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora, jer opozicione stranke odavno nijesu bile u boljoj poziciji da pobijede vlast. Prema ocjeni PZP-a Crnoj Gori su vanredni izbori potrebni jedino ako ne budu ispunjeni uslovi Evropske unije za dobijanje datuma početka pregovora, a prije toga se mora raditi na postizanju konsenzusa, da bi se pokazala ozbiljnost države, parlamenta i Vlade.

“Iskreno vjerujem da pregovore sa EU neće voditi ova vlada… Stvaraju se uslovi ne samo za vanredne izbore, već i za smjenu ove vlasti, što je programski cilj SNP-a”, rekao je Danu poslanik SNP-a Predrag Bulatović.

Lukšić će se, dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu, naći pred ogledalom istine – Predsjedništvo DPS-a raspravljaće o mogućnostima da sa opozicijom nađe kompromis oko jezika u obrazovnom sistemu. Šefu treba da objasni šta je mislio kad je napisao da je srpski obavezan.

Rok za nadgledanje ostvarenog napretka, koji će biti obuhvaćen ovogodišnjim izvještajem Evropske komisije je 1. septembar. Događaji nakon tog datuma mogu se uzeti u obzir, kako je objašnjeno, ,,samo u izuzetnim slučajevima”.

Raspust je gotov. Đake čekaju nova slova i zbunjene učiteljice: ,,Onaj ko mora, propagira da je sve u redu, ostali kažu kako mogu da bace crvenu olovku, jer je sve ispravno”. Za školu su ih spremili roditelji sa prosječnom platom od 476 eura. Za minimalnu potrošačku korpu trebalo je 710 eura.

Neće biti lako 1. septembra ocijeniti jesmo li spremniji za evropske integracije ili za školu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo