Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jedinica iz vladanja

Objavljeno prije

na

Reći nekome da radi protiv budućnosti svoje djece, nekad je zvučalo strašno. Djeca su u međuvremenu značajno devalvirala, sad nam služe za potkusurivanje. Tranzicija, valjda. Nekoliko dana pred početak školske godine ne zna se na kom će jeziku đaci u Crnoj Gori učiti prva i ostala slova. Neće se znati ni u četvrtak, 1. septembra, kad škola počne.

Na temu Zakona o opštem obrazovanju i jezika u školskom sistemu, uvažene poslaničke glave raspravljaće 2. septembra. Vladajuću većinu bilo bi baš briga za to kako su udesili crnogorski jezik i šta sa činjenicom da većina ljudi kaže da govori srpski, da im ne fali dvotrećinska većina za usvajanje izbornog zakona. Usvajanje izbornog zakona prvi je od sedam uslova koje Crna Gora mora ispuniti kako bi dobila datum otvaranja pregovora o pristupanju EU. U tom krugu vrtimo se mjesecima.

Sjednica na kojoj će poslanici razmatrati izborni i zakon o državljanstvu zakazana je za 6. septembar, odlučeno je na kolegijumu predsjednika parlamenta. Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokratija i Pokret za promjene su podršku izbornom zakonu uslovili izjednačavanjem srpskog i crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu, a Bošnjačka stranka i albanske partije najavile su da neće podržati zakon.

Ako bi se, kojim slučajem, usaglasili oko jezika, dakle, izborni zakon bi usvojila, što bi se reklo, pravoslavna većina. Jedan od glavnih poslova oko usklađivanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom bio je upravo definisanje posebnih prava manjinskih naroda. Fakat da su predloženim rješenjima upravo oni nezadovoljni, nikoga ovdje ne zabrinjava. Važno je samo da se obezbijedi dovoljan broj ispravno pritisnutih tastera.

Možda bi valjalo da se opozicija, koja zaboravlja svoje kolege iz manjinskih naroda, prisjeti poučnog primjera iz vremena referenduma. Ni mjesec nije prošao od tog događaja, a Ustavni sud je proglasio neustavnim odredbe Zakona o manjinskim pravima i slobodama koje su u manjinama u Crnoj Gori obezbjeđivale garantovane mandate.

„Žalim što nijesmo dobili saglasnost predstavnika manjinskih partija u Kolegijumu, ali ostaje obećanje da amandmanima djelujemo na rješenja, kako bi trenutnu podršku od 92 odsto proširili”, optimistički je sagledao stvar predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Poslanik Nove Goran Danilović upozorio je da će, ako se problem oko srpskog jezika ne riješi, podrška izbornom zakonu izostati. Njegova partija je pozvala premijera Igora Lukšića da objasni šta znači formulacija da je srpski jezik obavezan uz crnogorski, koja je zapisana u nedavno postignutom sporazumu između vlasti i opozicije.

„Nadam se da će nam to Lukšić koliko sjutra objasniti. Šta je mislio kada je napisao riječ obavezan za srpski jezik. Znači li da je obavezan ili ne”, rekao je Danilović.

Glavni odbor SNP-a ranije je zaključio da sporazum opozicije sa premijerom Igorom Lukšićem predstavlja solidnu polaznu osnovu za usvajanje izmjena Zakona o opštem obrazovanju, ali uz “neophodnost” da se podzakonskim aktima definiše ravnopravnost srpskog jezika u izvođenju nastave.

U opštu polemiku o jeziku uključili su se i Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika. Oni su osudili “aktuelne pokušaje negiranja crnogorskog Ustava i državnosti, obesmišljavanjem obrazovnog sistema”. Tvrde da je kampanju srpskih stranaka, Srpske pravoslavne crkve, takozvanih nezavisnih medija i nevladinih organizacija naredio ,,zvanični Beograd na čelu sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem”. Katastrofa.

I u Matici crnogorskoj smatraju da crnogorski vlast ne smije dozvoliti da se političkim ustupcima obesmisli karakter nacionalnog bića i tekovine borbe za suverenost.

,,U pamet se dobro, Crnogorci! Mrtvačka zvona SPC spremaju vaš pokoj, kao i u referendumskoj kampanji, a snage velikosrpstva iznutra i spolja pripremaju vaš kraj da ne čujete ni zvona ni kokota. I da Božić slavite u tami”, poručili su iz Crnogorske pravoslavne crkve.

Dvije godine nakon što je tadašnji ministar prosvjete Sreten Škuletić odobrio pravopis crnogorskog jezika s rječnikom, broj pera koja pišu koristeći novine što ih je to štivo uvelo, sasvim je zanemarljiv. Istina je, kad god se sjeti, predsjednik parlamenta kaže i śednica i predśednik i śutra. Što nije malo.

Šta je drugo, u takvoj situaciji, mogao da uradi premijer Lukšić nego da zakaže tajni sastanak sa opozicijom za koji su svi znali. Nijesu se dogovorili. Nakon sastanka, sjajne crne limuzine nijesu davale izjave za javnost.

Nekoliko sati kasnije, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je otkrio da je premijer na sastanku predložio da se nastavni predmet zove crnogorski jezik, što je za opoziciju bilo neprihvatljivo.

“Nije realno, da se u okviru tog jezika 80 odsto uči crnogorski, a 20 odsto svi ostali. Ja sam obrnuo – da ono što je zajedničko bude 80 odsto nastave, a 20 odsto ono što su specifičnosti”, objasnio je Medojević.

On smatra da je ta formula kompromisna, “a zahtijeva samo malo napora i političke odgovornosti i hrabrosti”. Za Lukšića je bilo neprihvatljivo da se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost.

Iz više izvora je u međuvremenu stigla vijest da je premijer opozicionim liderima rekao kako su vanredni parlamentarni izbori jedino preostalo rješenje. Ne zna se šta bi to izbori mogli da riješe. Jedino ako u DPS-u ne računaju da nema te Evrope, tih zakona, uostalom ni te đece, koja ne bi izblijedjela pred svjetlošću Đukanovićevog ukazanja u punom sjaju predizborne kampanje.

SDP, kaže, nema ništa protiv održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali smatra da bi oni samo potvrdili dominaciju vladajuće koalicije, i predstavljali veliki trošak za državu. U Novoj se nadaju da je premijer Lukšić bio ozbiljan kada je govorio o mogućnosti organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora, jer opozicione stranke odavno nijesu bile u boljoj poziciji da pobijede vlast. Prema ocjeni PZP-a Crnoj Gori su vanredni izbori potrebni jedino ako ne budu ispunjeni uslovi Evropske unije za dobijanje datuma početka pregovora, a prije toga se mora raditi na postizanju konsenzusa, da bi se pokazala ozbiljnost države, parlamenta i Vlade.

“Iskreno vjerujem da pregovore sa EU neće voditi ova vlada… Stvaraju se uslovi ne samo za vanredne izbore, već i za smjenu ove vlasti, što je programski cilj SNP-a”, rekao je Danu poslanik SNP-a Predrag Bulatović.

Lukšić će se, dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu, naći pred ogledalom istine – Predsjedništvo DPS-a raspravljaće o mogućnostima da sa opozicijom nađe kompromis oko jezika u obrazovnom sistemu. Šefu treba da objasni šta je mislio kad je napisao da je srpski obavezan.

Rok za nadgledanje ostvarenog napretka, koji će biti obuhvaćen ovogodišnjim izvještajem Evropske komisije je 1. septembar. Događaji nakon tog datuma mogu se uzeti u obzir, kako je objašnjeno, ,,samo u izuzetnim slučajevima”.

Raspust je gotov. Đake čekaju nova slova i zbunjene učiteljice: ,,Onaj ko mora, propagira da je sve u redu, ostali kažu kako mogu da bace crvenu olovku, jer je sve ispravno”. Za školu su ih spremili roditelji sa prosječnom platom od 476 eura. Za minimalnu potrošačku korpu trebalo je 710 eura.

Neće biti lako 1. septembra ocijeniti jesmo li spremniji za evropske integracije ili za školu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo