Reći nekome da radi protiv budućnosti svoje djece, nekad je zvučalo strašno. Djeca su u međuvremenu značajno devalvirala, sad nam služe za potkusurivanje. Tranzicija, valjda. Nekoliko dana pred početak školske godine ne zna se na kom će jeziku đaci u Crnoj Gori učiti prva i ostala slova. Neće se znati ni u četvrtak, 1. septembra, kad škola počne.
Na temu Zakona o opštem obrazovanju i jezika u školskom sistemu, uvažene poslaničke glave raspravljaće 2. septembra. Vladajuću većinu bilo bi baš briga za to kako su udesili crnogorski jezik i šta sa činjenicom da većina ljudi kaže da govori srpski, da im ne fali dvotrećinska većina za usvajanje izbornog zakona. Usvajanje izbornog zakona prvi je od sedam uslova koje Crna Gora mora ispuniti kako bi dobila datum otvaranja pregovora o pristupanju EU. U tom krugu vrtimo se mjesecima.
Sjednica na kojoj će poslanici razmatrati izborni i zakon o državljanstvu zakazana je za 6. septembar, odlučeno je na kolegijumu predsjednika parlamenta. Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokratija i Pokret za promjene su podršku izbornom zakonu uslovili izjednačavanjem srpskog i crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu, a Bošnjačka stranka i albanske partije najavile su da neće podržati zakon.
Ako bi se, kojim slučajem, usaglasili oko jezika, dakle, izborni zakon bi usvojila, što bi se reklo, pravoslavna većina. Jedan od glavnih poslova oko usklađivanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom bio je upravo definisanje posebnih prava manjinskih naroda. Fakat da su predloženim rješenjima upravo oni nezadovoljni, nikoga ovdje ne zabrinjava. Važno je samo da se obezbijedi dovoljan broj ispravno pritisnutih tastera.
Možda bi valjalo da se opozicija, koja zaboravlja svoje kolege iz manjinskih naroda, prisjeti poučnog primjera iz vremena referenduma. Ni mjesec nije prošao od tog događaja, a Ustavni sud je proglasio neustavnim odredbe Zakona o manjinskim pravima i slobodama koje su u manjinama u Crnoj Gori obezbjeđivale garantovane mandate.
„Žalim što nijesmo dobili saglasnost predstavnika manjinskih partija u Kolegijumu, ali ostaje obećanje da amandmanima djelujemo na rješenja, kako bi trenutnu podršku od 92 odsto proširili”, optimistički je sagledao stvar predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.
Poslanik Nove Goran Danilović upozorio je da će, ako se problem oko srpskog jezika ne riješi, podrška izbornom zakonu izostati. Njegova partija je pozvala premijera Igora Lukšića da objasni šta znači formulacija da je srpski jezik obavezan uz crnogorski, koja je zapisana u nedavno postignutom sporazumu između vlasti i opozicije.
„Nadam se da će nam to Lukšić koliko sjutra objasniti. Šta je mislio kada je napisao riječ obavezan za srpski jezik. Znači li da je obavezan ili ne”, rekao je Danilović.
Glavni odbor SNP-a ranije je zaključio da sporazum opozicije sa premijerom Igorom Lukšićem predstavlja solidnu polaznu osnovu za usvajanje izmjena Zakona o opštem obrazovanju, ali uz “neophodnost” da se podzakonskim aktima definiše ravnopravnost srpskog jezika u izvođenju nastave.
U opštu polemiku o jeziku uključili su se i Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika. Oni su osudili “aktuelne pokušaje negiranja crnogorskog Ustava i državnosti, obesmišljavanjem obrazovnog sistema”. Tvrde da je kampanju srpskih stranaka, Srpske pravoslavne crkve, takozvanih nezavisnih medija i nevladinih organizacija naredio ,,zvanični Beograd na čelu sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem”. Katastrofa.
I u Matici crnogorskoj smatraju da crnogorski vlast ne smije dozvoliti da se političkim ustupcima obesmisli karakter nacionalnog bića i tekovine borbe za suverenost.
,,U pamet se dobro, Crnogorci! Mrtvačka zvona SPC spremaju vaš pokoj, kao i u referendumskoj kampanji, a snage velikosrpstva iznutra i spolja pripremaju vaš kraj da ne čujete ni zvona ni kokota. I da Božić slavite u tami”, poručili su iz Crnogorske pravoslavne crkve.
Dvije godine nakon što je tadašnji ministar prosvjete Sreten Škuletić odobrio pravopis crnogorskog jezika s rječnikom, broj pera koja pišu koristeći novine što ih je to štivo uvelo, sasvim je zanemarljiv. Istina je, kad god se sjeti, predsjednik parlamenta kaže i śednica i predśednik i śutra. Što nije malo.
Šta je drugo, u takvoj situaciji, mogao da uradi premijer Lukšić nego da zakaže tajni sastanak sa opozicijom za koji su svi znali. Nijesu se dogovorili. Nakon sastanka, sjajne crne limuzine nijesu davale izjave za javnost.
Nekoliko sati kasnije, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je otkrio da je premijer na sastanku predložio da se nastavni predmet zove crnogorski jezik, što je za opoziciju bilo neprihvatljivo.
“Nije realno, da se u okviru tog jezika 80 odsto uči crnogorski, a 20 odsto svi ostali. Ja sam obrnuo – da ono što je zajedničko bude 80 odsto nastave, a 20 odsto ono što su specifičnosti”, objasnio je Medojević.
On smatra da je ta formula kompromisna, “a zahtijeva samo malo napora i političke odgovornosti i hrabrosti”. Za Lukšića je bilo neprihvatljivo da se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost.
Iz više izvora je u međuvremenu stigla vijest da je premijer opozicionim liderima rekao kako su vanredni parlamentarni izbori jedino preostalo rješenje. Ne zna se šta bi to izbori mogli da riješe. Jedino ako u DPS-u ne računaju da nema te Evrope, tih zakona, uostalom ni te đece, koja ne bi izblijedjela pred svjetlošću Đukanovićevog ukazanja u punom sjaju predizborne kampanje.
SDP, kaže, nema ništa protiv održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali smatra da bi oni samo potvrdili dominaciju vladajuće koalicije, i predstavljali veliki trošak za državu. U Novoj se nadaju da je premijer Lukšić bio ozbiljan kada je govorio o mogućnosti organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora, jer opozicione stranke odavno nijesu bile u boljoj poziciji da pobijede vlast. Prema ocjeni PZP-a Crnoj Gori su vanredni izbori potrebni jedino ako ne budu ispunjeni uslovi Evropske unije za dobijanje datuma početka pregovora, a prije toga se mora raditi na postizanju konsenzusa, da bi se pokazala ozbiljnost države, parlamenta i Vlade.
“Iskreno vjerujem da pregovore sa EU neće voditi ova vlada… Stvaraju se uslovi ne samo za vanredne izbore, već i za smjenu ove vlasti, što je programski cilj SNP-a”, rekao je Danu poslanik SNP-a Predrag Bulatović.
Lukšić će se, dok ovaj broj Monitora bude išao u štampu, naći pred ogledalom istine – Predsjedništvo DPS-a raspravljaće o mogućnostima da sa opozicijom nađe kompromis oko jezika u obrazovnom sistemu. Šefu treba da objasni šta je mislio kad je napisao da je srpski obavezan.
Rok za nadgledanje ostvarenog napretka, koji će biti obuhvaćen ovogodišnjim izvještajem Evropske komisije je 1. septembar. Događaji nakon tog datuma mogu se uzeti u obzir, kako je objašnjeno, ,,samo u izuzetnim slučajevima”.
Raspust je gotov. Đake čekaju nova slova i zbunjene učiteljice: ,,Onaj ko mora, propagira da je sve u redu, ostali kažu kako mogu da bace crvenu olovku, jer je sve ispravno”. Za školu su ih spremili roditelji sa prosječnom platom od 476 eura. Za minimalnu potrošačku korpu trebalo je 710 eura.
Neće biti lako 1. septembra ocijeniti jesmo li spremniji za evropske integracije ili za školu.
Kosara BEGOVIĆ