Povežite se sa nama

OKO NAS

Prinudna uprava za jubilej

Objavljeno prije

na

Filozofski fakultet u Nikšiću ove godine slavi 50 godina postojanja. Umjesto proslave jubileja očekuje se da im iz Rektorata uskoro stigne nalog o uvođenju prinudne uprave.

Početkom mjeseca je na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore većina članova predložila uvođenje prinudne uprave na ovoj univerzitetskoj jedinici. Sa sjednice je čak otišla i preporuka da problemima na Filozofskom treba da se bave i policija i tužilaštvo.

U Zaključku kojeg smo dobili od predsjednika Upravnog odbora UCG Duška Bjelice konstatuje se da ,,nalaz unutrašnje revizije ukazuje na brojne i ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju Filozofskog fakulteta, koje imaju karakter nesavjesnog i nezakonitog poslovanja”. Stoga je UO UCG utvrdio da su ,,ispunjeni uslovi za uvođenje privremenih mjera na Filozofskom fakultetu”.

UO je zadužio rektora Predraga Miranovića da preduzme odgovarajuće mjere i najkasnije u roku od 10 dana predloži modalitete prinudne uprave na ovom fakultetu.

Rok je prošao a rektor se još nije oglasio. Situaciju na Filozofskom za naš list nijesu htjeli da komentarišu predsjednik UO Bjelica, kao ni dekan Filozofskog fakulteta Blagoje Cerović koji je ovih dana u stalnim konsultacijama sa rektorom.

Neposredno prije sjednice u Nikšiću su protestovali studenti. Oni su, između ostalog, iskazali zabrinutost zbog najave pojedinih profesora da zbog neredovnog honorara neće više držati predavanja. Javno su pitali što je sa parama od školarina, zašto plate i honorari profesora kasne…

Nakon sjednice UO UCG studentima nije odgovoreno na postavljena pitanja, konstatovano je da je ,,indikativno što se uvijek oglašavaju studenti na Filozofskom fakultetu”.

O problemima na Filozofskom studenti su saznali iz medija. Glavni problem je što Filozofski fakultet nije plaćao poreze i doprinose za zaposlene. U izvještaju revizora navodi se da su neizmirene obaveze na ime poreza i doprinosa dostigle 726.111 eura.

Problematičan je i kredit iz 2011. od 120.000 eura uzet od Crnogorske komercijalne banke, koji je iskazan kao prihod. Revizor je utvrdio da je i u prošloj godini Fakultet podigao pozajmicu kod Erste banke od 108.890 eura, što je opet prikazano kao prihod.

Ranije je dekan Cerović obavijestio rektora Miranovića da prihodi iz državnog budžeta i školarina nijesu dovoljni za funkcionisanje fakulteta i da su prinuđeni da podižu kredite i koriste novac predviđen za doprinose za zarade.

Izvjesno je da Filozofski fakultet čeka sudbina Pravnog fakulteta na kome je krajem prošle godine uvedena prinudna uprava. Protiv takvih mjera na Pravnom bezuspješno se bunio dio profesora i studenata. Na Filozofskom za sada mirno.

,,Studenti su nezainteresovani, preče su im žurke i koncerti nego gdje će raditi poslije studiranja”, kaže Danilo Smolović, jedan od studentskih aktivista sa Filozofskog fakulteta. On smatra da uvođenje prinudne uprave nije rješenje: ,,Ako ima zloupotrebe, kazniti one koji su to radili. S obzirom na to da najsiromašniji studenti dolaze na ovaj fakultet, profesor Cerović je bio liberalan što se tiče školarina. Imao je razumijevanja pa je dozvoljavao da se školarina plaća i na rate”.

Rukovodilac Studijskog programa za istoriju Šerbo Rastoder kaže da je ,,sadašnji dekan očigledno postao ‘persona non grata’ jer mi je podizanje prašine oko mrvica a prenebregavanje suštine, degutantno i ispod akademskog nivoa. Posebno zato što čovjek ide sljedeće godine u penziju. Da li neko nema strpljenja da to sačeka, ja ne znam, ali sam posljednji koji bi se uključivao u tu vrstu kampanja”.

Rastoder smatra da su problemi na Univerzitetu daleko složeniji od toga da li je ili nije neko uplaćivao doprinose. On navodi da nastava teče normalno ali i da je evidentno nezadovoljstvo prosvjetnog kadra zbog kašnjenja isplata honorarnog i redovnog angažmana.

Dragan Koprivica, šef Odsjeka za ruski jezik i književnost, kaže: ,,Ne znam da li ostali fakulteti uplaćuju poreze i doprinose. Ali nikako ne bih bio za uvođenje prinudne uprave, kao rigidne i nepopularne mjere, u jednu tako uglednu instituciju kakav je Filozofski fakultet u Nikšiću, sa svojom prebogatom tradicijom i rezultatima”.

Što se tiče isplata i problema s honorarima, Koprivica navodi primjer profesora sa Filozofskog, koji nastavu izvode na Učiteljskom fakultetu u Beranama, koji nijesu primili honorare čak od oktobra. Naglašava da uz prećutno razumijevanje među profesorima i upravom, niko to pitanje nije izdizao na nivo problema.

Goran Radonjić, docent na Filozofskom fakultetu, smatra da je Univerzitet Crne Gore, uz sve nedostatke, ipak najbolja obrazovna institucija, koja je daleko ispred privatnih fakulteta koji niču posljednjih godina. ,,Ako je bilo nepravilnosti na Filozofskom fakultetu, to treba da utvrde nadležne institucije. S druge strane, ako ih nije bilo, treba prestati sa spekulacijama. Bilo u jednom, bilo u drugom slučaju, cilj mora biti da Filozofski fakultet, kao i Univerzitet Crne Gore, postane bolji nakon ovih iskušenja. U zemlji u kojoj je poljuljano povjerenje u gotovo sve institucije, ne smijemo se igrati ugledom Univerziteta, nego svako treba da iskaže posebnu odgovornost kako bi se otklonile nedoumice”.

Koprivica tvrdi da država i inače ne opredjeljuje dovoljno sredstava za UCG, pa da postoje sumnje da je možda riječ i o favorizovanju nekih drugih univerziteta. ,,Moj stav je da, prvenstveno u interesu mladih Crne Gore, treba da traje fer i korektna utakmica među visokoškolskim institucijama. I da se ne zaboravlja ko je bio i ostao glavni nosilac obrazovnog razvoja mladih generacija tokom svih ovih decenija”, kaže Koprivica.

I Rastoder je mišljenja da je neopravdano da se ,,neki privatni fakulteti ‘reanimiraju’ sredstvima iz budžeta a da se UCG smanjuju dotacije od države”.

Poznato je da je država od prošle godine počela da izdvaja sredstva iz budžeta i za privatne univerzitete. Najviše novca, naravno, za premijerov UDG. S druge strane državni UCG grca u milionskim dugovima.

,,Skloniji sam rješenju da ako već mora da se uvede prinudna uprava da po logici stvari i uprava Univerziteta ne bude amnestirana od odgovornosti za ukupno stanje. Jer, ako je bar vjerovati štampi neplaćanje doprinosa dođe kao šala u odnosu na stanove i garaže koji su pominjani”, smatra Rastoder.

Nadležni na UCG pokušavaju da prodajom stanova, kojih Univerzitetu ne fali, zakrpe rupe u budžetu. Za brojne nepravilnosti u izgradnji stambenih objekata i štetne ugovore sa građevinskom firmom Kroling, koje su potpisivali bivši i sadašnji rektor (Miranović i Ljubiša Stanković) niko ne pominje odgovornost i ,,prinudnu upravu”.

Rastoder kaže da je Univerzitet sirotinjsko čedo budžetskog deficita i poligon treniranja štednje. Smatra da nije normalno da plata profesora na Filozofskom bude pet do šest puta manja u odnosu na profesore u istom zvanju u Podgorici. ,,Dolazi vrijeme u kojem je sazrela za preispitivanje cjelokupna politika visokog školstva u Crnoj Gori. Uspostavljanje sistema liberalnog tržišta u obrazovanju je nasilje nad znanjem kao investicijom i medveđa usluga društvu. Uopšte nijesam siguran da je, navodni ‘finansijski deficit’ izveden ili naslijeđen, svejedno, i stvarni razlog uvođenja ‘prinudnih ili nekih drugih uprava”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo