Povežite se sa nama

OKO NAS

Računi tek stižu

Objavljeno prije

na

To ni najstariji mještani živopisnog sela Kruče ne pamte. Nad divnom plažom, preko puta ostrvceta Stari Ulcinj, sada visi brdo. Pet kuća gotovo je potpuno uništeno, dvije su praktično slećele u more, a zemlja se sve više otvara! Čak je i dio magistralnog puta Ulcinj-Bar opasno napukao i potonuo više od pola metra. Na tom potezu jedva prolaze ne samo autobusi i kamioni već i obična vozila. Dok se čeka izrada projektne dokumentacije i bar djelimična rekonstrukcija magistrale, sezona već kuca na vrata. A tokom ljeta tim putem prođe više od pet hiljada vozila!

Kruče je uglavnom vikendaško naselje u kojem svoje nekretnine imaju državljani Srbije. Mještani su svoje kuće izgradili iznad puta, tamo đe i njihovi preci. „U posljednje dvije decenije na ovoj atraktivnoj lokaciji povoljno se mogla kupovati zemlja, niklo je, bez ikakvog plana, čitavo naselje od preko 500 kuća. Između kuća ulice su betonirane što je dodatno otežavalo oticanje vode s okolnih brda. Zato je logično što je na ovom području, i ranije poznatom po eroziji, zemlja ovako popucala”, objašnjava jedan mještanin.

Već na prvi pogled može se zaključiti da su kuće u Kručama izgrađene uglavnom bez prethodne drenaže tla i kvalitetnih potpornih zidova, pa ne čudi što je na većini kapija na ugroženom području istaknut natpis: Kuća na prodaju! Jer, niko od ovih ljudi ili vikendaša nema iluzija da će država Crna Gora ili opština Ulcinj nešto preduzeti kako bi se sanirale posljedice ove prirodne katastrofe, kojoj je, po navici, čovjek svojski pomogao. Slična drama već devet godina odvija se u selu Mojdež kod Herceg-Novog. Tamo su, zbog erozije izazvane ljudskim faktorom, srušene tri porodične kuće. Veliki broj kuća je oštećen, kao i osam mostova. Uništena su imanja s oko hiljadu stabala maslina, seoski put, dok su izvorišta i potoci promijenili tokove. ,,Treba se sjetiti da je Mojdež prije 50 godina bilo jedno od najljepših i najperspektivnijih sela. Selo koje je imalo školu, prodavnice, zanatske radionice; odatle nije trebalo odlaziti. Sada ljudi odlaze, a najstrašnije je to što su svi od njih digli ruke”, kaže predsjednica Ekološkog društva Boke Olivera Doklestić.

Opasne posljedice ,,rata protiv prirode” na Crnogorskom primorju posebno se dobro vide na plažama. U posljednjih deset godina širina plaža je na budvanskoj rivijeri, zbog erozije, smanjena u prosjeku po pet metara. Još je veći problem na ulcinjskoj rivijeri, koja je najpoznatija upravo po dugim pješčanim plažama. Plaža na Adi Bojani duga 3,8 kilometara na pojedinim je mjestima za samo tri decenije smanjena za čitavih 50 metara, a fenomen sužavanja opasno je zahvatio i Veliku plažu. I tu je najveći krivac čovjek, ali u ovom slučaju zbog veoma slabog nanosa sedimenata koje do ulcinjskog primorja dolaze rijekom Bojanom iz Drima i Skadarskog jezera. Stručnjaci ističu da je proces nestajanja plaža dobio ubrzanje u posljednje vrijeme i zbog ljudske pohlepe i neznanja. Tako je plaža Guvance u Budvi nestala pod teretom gradnje na Zavali. Osim monitoringa, ovim opasnim fenomenom ozbiljnije se ne bavi ni Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. To je svakako rezultat nespremnosti da se sagleda ovaj sve izraženiji problem, nedostatak potrebnih studija koje bi tačno utvrdile razmjere erozije, ali i saznanje da treba uložiti velika sredstva, koje Crna Gora nema, da bi se sanirale ove štetne posljedice. „Vjerujem da je krajnje vrijeme da se prestane s ‘betonizacijom’ plaža i obale kako bi se zaustavila erozija. Mora se takođe preduzeti niz drugih konkretnih mjera, uključujući i tzv. prihranjivanje plaža, bez obzira na to koliko bi to moglo da bude skupo”, navodi čelnik ulcinjske ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić. Jedna studija koju su uradili japanski eksperti pokazala je, na primjer, da intervencija samo u prvoj etapi na nekim rumunskim plažama na Crnom moru (oko Mamaje, Konstance i Eforie) iznosi 134 miliona eura. Istovremeno, u toj se zemlji preduzimaju još neke mjere kako bi se ova pojava djelimično ublažila: svake jeseni se na plažama montiraju ograde od trske i slame, a s proljeća se dovozi pijesak.

Najveća opasnost crnogorskim plažama prijeti od dizanja nivoa mora. Iako posebne simulacije za Jadran ne postoje, svjetske klimatske simulacije pokazuju da će se razina mora u narednih sto godina podignuti u prosjeku za 50 centimetara. „Nije riječ o izdvojenoj pojavi. Isti scenario gledamo sve češće u posljednjih desetak godina, a projekcije budućnosti nijesu nimalo optimističke”, kaže stručnjak Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu dr Ivica Vilibić. On smatra da su promjena sistema gradnje i ogromni građevinski projekti koji bi štitili izložena područja tek privremena rješenja. „Venecija gradi sistem brana, no to rješava problem samo na neko vrijeme. Poplave u priobalnim područjima na Jadranu sve su učestalije i to je činjenica”, dodaje Vilibić.

U svakom slučaju, ako bi se zaista nastavio podizati nivo mora i ako se ljudi nastave ponašati na dosadašnji način, neće biti dobro. Ko danas može zamisliti što bi bilo s Buljaricom, Velikom plažom i Jazom, ako more naraste za samo pola metra? O tome ovdje niko ni ne razmišlja.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo