Povežite se sa nama

OKO NAS

Proljeće nezadovoljstva

Objavljeno prije

na

Najprije su se za štrajk upozorenja odlučili solari. Oni traže 12 zaostalih plata, povezivanje radnog staža, uplatu zdravstvenog i penzijskog osiguranja. Prema riječima čelnika Sindikata najstarijeg ulcinjskog preduzeća Marka Miranovića, još važnije je da krenu obećane investicije i da u Solani ove godine krene berba slanih kristala.

No, malo je realno da će se to desiti u preduzeću čiji je većinski vlasnik Eurofond koji kontroliše posrnuli tajkun Veselin Barović, a Miranović kaže da je strpljenje radnika pri kraju. „Nadam se, ipak, da do radikalizacije neće doći i da će i većinski vlasnik ozbiljno shvatiti naše zahtjeve”, dodaje on.

U Ulcinju niko nikada nije imao sumnju da Barovića ne interesuju so, ptice (čija je Solana zimska baza), tradicija ili turizam, već jedino prodaja tog zemljišta površine 15,2 miliona hektara u zaleđu ulcinjske Velike plaže. Zato se nijesu začudili kada je krajem februara stečajna uprava planirala da većini zapošljenih uruči otkaze.

Radnici su se ponadali da će stvari krenuti nabolje nakon što su sindikalci okupljeni u Uniji slobodnih sindikata, podržani i od nevladinih organizacija, najavili svakodnevna protestna okupljanja. Na inicijativu gradonačelnika Ulcinja Nazifa Cungua, postignut je dogovor da nijedan radnik ne ostane bez posla u naredna četiri mjeseca i da se firma pokuša spasiti. Ništa od dogovorenog stečajna uprava nije do sada ispunila, a u međuvremenu je propao i peti tender za prodaju fabrike soli. Najavljeno je da će za dvadesetak dana biti raspisan novi tender, a da će prodajna cijena iznositi 219 miliona eura. Naravno, niko nema iluzija da će Barović za toliku sumu uspjeti da proda firmu koju je 2003. godine kupio na berzi za manje od milion eura. Nedugo potom, počelo je sistematsko ubijanje kompanije, osnovane 1934. godine, koja važi za simbol ne samo Ulcinja već i cijele države.

U Solani je 2005. godine uveden programirani stečaj zbog duga od samo 13 hiljada eura. Ta vrsta stečaja, koji podrazumijeva da ih niko ne goni za dugove, nije dala rezultate, pa je početkom 2011. godine stečajni sudija Dragan Vučević uveo klasični stečaj. U novembru te godine Vlada je konstatovala da je Barović namjerno izgubio koncesiju na proizvodnju soli. Crnogorska Skupština je u julu prošle godine usvojila izmjene Prostornog plana čime se Solani vraća status zaštićenog područja. Od 2003. broj zaposljenih smanjen je za pet puta! Od simbola Solana je postala problem!

To je već 3,5 decenije slučaj i s uvalom Valdanos. U toj rajskoj uvali, na prostoru od oko milion kvadratnih metara, nalazi se oko 18 hiljada stabala stoljetnih maslina, koje su 1978. godine nepravedno otete od 204 ulcinjske porodica i tri vjerske zajednice, koje u Valdanosu imaju svoje zadužbine. Iako je ovaj korak preduzet s namjerom da se u toj uvali gradi ratna luka, ona nikada nije sagrađena, a maslinjaci propadaju. Nakon što je nestala savezna država, crnogorska Vlada je nastavila njezinu politiku i čak pokušala da tu imovinu izda u dugoročni zakup iako se takvom naumu protive sve političke partije koje djeluju u opštini. Lokalni parlament je još u martu 2007. godine donio Odluku o deeksproprijaciji, a protesti građana i maslinara su učestali. Ni gorka epizoda, tačnije blamaža s gubitaškom britanskom kompanijom Kjubus luks, s kraja 2010. i početka 2011. godine nije, čini se, previše pokolebala najviše crnogorske zvaničnike da najave novi tender. ,,Izgradićeno komplekse u Valdanosu”, grmio je s posljednjeg promotivnog skupa kandidat DPS-a i potpredsjednik te stranke Filip Vujanović, stavljajući praktično prst u oko svojim koalicionim partnerima liderima FORCE, Demokratske partije i Demokratske unije Albanaca Nazifu Cunguu, Fatmiru Đeki i Mehmetu Zenki. Tek su porazni rezultati predsjedničkih izbora u Ulcinju po kandidata DPS-a naćerali Cungua da zamjeri svojim koalicionim partnerima na odnosu prema Valdanosu. Oni s malo boljim pamćenjem sjetiće se da su danima ranije čelnici te albanske nacionalne stranke mahali sporazumom sa DPS-om u kojem se, pored ostalog, ističe da će se zalagati za restituciju imovine u Valdanosu.

No, izvjesno je da oko tog pitanja u Ulcinju postoji potpuni konsenzus i da Vlada s mnogo više senzibiliteta mora pristupiti tom pitanju. Jasno je, takođe, da decenijska nebriga za najveći živi spomenik maslinarstva na Mediteranu i zakonom zaštićeno područje ne čini čast ,,ekološkoj državi”, te da u situaciji kada postoji takva odlučnost lokalne zajednice nijedan kredibilan investitor neće ni pomisliti da nešto ulaže na tom prostoru. Možda je, stoga, konačno vrijeme da se razmisli o prijedlogu za formiranje Međunarodnog ekološkog centra Valdanos, kojim je grupa intelektualaca pokušala da pomiri interese svih strana. Bio bi to znak da počinje neko novo razdoblje u istoriji ovog grada i u odnosima centralnih vlasti s lokalnom zajednicom, koja se osjeća veoma zapostavljenom.

Istinu govoreći, nemaju Ulcinjani samo problema sa crnogorskom Vladom, već i sa svojom neuspješnom lokalnom upravom. Tako, na primjer, plate zapošljenima u Opštini kasne već pet mjeseci, a u Centru za kulturu punih 12. Stalno se govori samo o problemima i dugovima, malo je nade i konkretnih poteza. S približavanjem turističke sezone, rastu nezadovoljstvo i nervoza. Osim dežurnih optimista, niko ne zna kakvi će biti njeni rezultati. A sezona je jedini period kada većina ljudi nešto zaradi u Ulcinju.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo