Povežite se sa nama

OKO NAS

Žurke do zore

Objavljeno prije

na

Stanari profesorske zgrade u Studentskoj ulici u Podgorici uselili su se u nove stanove septembra prošle godine. Idilu su im pokvarile komšije – stanari Druge faze novog studentskog doma. U domu cijele noći veselo.

,,Oko 22 sata počinju žurke na terasama doma, pušta se veoma glasna muzika. Na terasama se okupi po njih desetoro piju, viču, vrište, bacaju staklene flaše sa terasa, pjevaju… To treba doživjeti da bi čovjek mogao da nas shvati”, kaže za Monitor jedan od stanara te zgrade.

Stanari su prvo zatvarali prozore, spuštali roletne, ali sve uzalud. Od glasne muzike poslije ponoći san nije htio na oči. Odlučili su da se obrate nadležnima.

,,U Fazi 2 Novog studentskog doma na 7. spratu nalazi se klub/diskoteka u kome se svakog utorka održavaju žurke od 23 sata pa do ranog jutara, a povremeno se u ovom klubu organizuju i proslave koje takođe traju do 4 h ujutro. Muzika koja se pušta u ovom periodu je iznad svih normi za dijelove grada u kojima se stanuje. Prostorije kluba nisu adekvatno izolovane, jer se radi o prostoru kome je prije par godina data ta namjena. Klub je opremljen jakim ozvučenjem, a često se angažuje muzika uživo, tako da je buka koju stvaraju tolika da članovi porodica stanara u susjednoj zgradi ne mogu imati miran san i normalno živjeti u svojim stanovima”, piše u jednom od obraćanja nadležnima stanara u Studentskoj ulici.

Prvo su se obratili upravi doma. Posebno su ukazali na to da u domu nema redarske službe i da u dom može da uđe ko god želi. Iz uprave su dobili odgovor da iz doma može biti iseljen samo ko ne plati mjesečnu kiriju, a ostalo se sve toleriše. Direktor Dom učenika i studenata Podgorica Radoslav Jovanović im je obećao da će uprava organizovati redarsku službu. Stanari tvrde da i dalje niko ne kontroliše ulazak u dom, ni ko živi u domu, niti interveniše kada se pravi buka.

Stanari su onda odlučili da se žale Komunalnoj policiji. Ukazali su na svoja zakonska prava i pokušali da objasne štetnost uticaja buke na zdravlje ljudi a posebno djece.

Komunalna policija je inače zadužena za sprovođenje Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini iz 2011. godine. Ali kako još nema akcionog plana i karata akustičnih zona, šta god to značilo, skinula je odgovornost sa sebe. Kao dodatni argument iz Komunalne policije su naveli i da je Studentski dom javna državna ustanova, a njihove nadležnosti su vezane za lokalni nivo.

Kad ne može komunalna može prava policija, pomislili su stanari. Policija je dolazila par puta, upisivala se na portirnicu, i na tome se završavalo. Možda zbog autonomije Univerziteta.

Država, naravno, ima i druge akte kojima se regulišu ovakvi problemi. Tako Odluka o kućnom redu u stambenim zgradama iz 2005. predviđa da je ,,zabranjeno vikom, galamom, glasnom muzikom ili pjevanjem narušavati mir u zgradi i u dvorištu stambene zgrade”. Posebno se precizira da se u ,,vrijeme od 15,00 do 18,00 časova i od 22,00 do 06,00 časova stanari moraju ponašati na način koji obezbjeđuje dnevni i noćni odmor stanara zgrade”.

Glavni grad je pokrenuo i inicijativu o skraćenju radnog vremena za objekte smještene u stambenim zgradama u kojima se organizuje muzika uživo ili druga vrsta muzike na osnovu koje je određena gornja granica rada – do 24 sata. Ni to nije pomoglo.

Plakat koji je krajem prošlog mjeseca zalijepljen na studentskom domu obavještava o živoj muzici u kafe baru Gnijezdo, na sedmom spratu doma. Ulaznica euro, početak veselja 23 sata.

U jednoj od žalbi direktoru Jovanoviću stanari su naveli da buku mjesecima trpe i studenti koji žele da uče, a koji poslije bučnih noći ne mogu na pravi način da prate nastavu.

Da utorkom nema učenja kada muzika uživo odzvanja sa vrha zgrade, potvrdili su Monitoru i studenti sa kojima smo razgovarali.

Kontaktirali smo direktora Doma učenika i studenata Podgorica Radoslava Jovanovića. On za Monitor kaže da je problem riješen: ,,U studentskom domu neće više praviti žurke. Tu je ranije bila TV sala, sada je studentski klub. Studenti su nam obećali da neće organizovati žurke”.

Predsjednik Studentskog foruma Dejan Jurišević objašnjava da je ova organizacija dobila taj prostor na korišćenje. Tvrdi da su utorkom bile organizovane proslave povodom diplomiranja studenata.

,,Nova zgrada je preblizu domu, stanari su se bunili, zvali komunalnu i policiju, zbog toga smo odlučili da više ne pravimo žurke. Ove nedjelje nije bilo žurke”, kaže Jurišević.

Stanari se nadaju da će ovonedjeljna tišina potrajati, ali se plaše da će se, i pored obećanja, sa toplijim noćima nastaviti stara praksa – muzika uživo do sitnih sati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo