Povežite se sa nama

OKO NAS

Žurke do zore

Objavljeno prije

na

Stanari profesorske zgrade u Studentskoj ulici u Podgorici uselili su se u nove stanove septembra prošle godine. Idilu su im pokvarile komšije – stanari Druge faze novog studentskog doma. U domu cijele noći veselo.

,,Oko 22 sata počinju žurke na terasama doma, pušta se veoma glasna muzika. Na terasama se okupi po njih desetoro piju, viču, vrište, bacaju staklene flaše sa terasa, pjevaju… To treba doživjeti da bi čovjek mogao da nas shvati”, kaže za Monitor jedan od stanara te zgrade.

Stanari su prvo zatvarali prozore, spuštali roletne, ali sve uzalud. Od glasne muzike poslije ponoći san nije htio na oči. Odlučili su da se obrate nadležnima.

,,U Fazi 2 Novog studentskog doma na 7. spratu nalazi se klub/diskoteka u kome se svakog utorka održavaju žurke od 23 sata pa do ranog jutara, a povremeno se u ovom klubu organizuju i proslave koje takođe traju do 4 h ujutro. Muzika koja se pušta u ovom periodu je iznad svih normi za dijelove grada u kojima se stanuje. Prostorije kluba nisu adekvatno izolovane, jer se radi o prostoru kome je prije par godina data ta namjena. Klub je opremljen jakim ozvučenjem, a često se angažuje muzika uživo, tako da je buka koju stvaraju tolika da članovi porodica stanara u susjednoj zgradi ne mogu imati miran san i normalno živjeti u svojim stanovima”, piše u jednom od obraćanja nadležnima stanara u Studentskoj ulici.

Prvo su se obratili upravi doma. Posebno su ukazali na to da u domu nema redarske službe i da u dom može da uđe ko god želi. Iz uprave su dobili odgovor da iz doma može biti iseljen samo ko ne plati mjesečnu kiriju, a ostalo se sve toleriše. Direktor Dom učenika i studenata Podgorica Radoslav Jovanović im je obećao da će uprava organizovati redarsku službu. Stanari tvrde da i dalje niko ne kontroliše ulazak u dom, ni ko živi u domu, niti interveniše kada se pravi buka.

Stanari su onda odlučili da se žale Komunalnoj policiji. Ukazali su na svoja zakonska prava i pokušali da objasne štetnost uticaja buke na zdravlje ljudi a posebno djece.

Komunalna policija je inače zadužena za sprovođenje Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini iz 2011. godine. Ali kako još nema akcionog plana i karata akustičnih zona, šta god to značilo, skinula je odgovornost sa sebe. Kao dodatni argument iz Komunalne policije su naveli i da je Studentski dom javna državna ustanova, a njihove nadležnosti su vezane za lokalni nivo.

Kad ne može komunalna može prava policija, pomislili su stanari. Policija je dolazila par puta, upisivala se na portirnicu, i na tome se završavalo. Možda zbog autonomije Univerziteta.

Država, naravno, ima i druge akte kojima se regulišu ovakvi problemi. Tako Odluka o kućnom redu u stambenim zgradama iz 2005. predviđa da je ,,zabranjeno vikom, galamom, glasnom muzikom ili pjevanjem narušavati mir u zgradi i u dvorištu stambene zgrade”. Posebno se precizira da se u ,,vrijeme od 15,00 do 18,00 časova i od 22,00 do 06,00 časova stanari moraju ponašati na način koji obezbjeđuje dnevni i noćni odmor stanara zgrade”.

Glavni grad je pokrenuo i inicijativu o skraćenju radnog vremena za objekte smještene u stambenim zgradama u kojima se organizuje muzika uživo ili druga vrsta muzike na osnovu koje je određena gornja granica rada – do 24 sata. Ni to nije pomoglo.

Plakat koji je krajem prošlog mjeseca zalijepljen na studentskom domu obavještava o živoj muzici u kafe baru Gnijezdo, na sedmom spratu doma. Ulaznica euro, početak veselja 23 sata.

U jednoj od žalbi direktoru Jovanoviću stanari su naveli da buku mjesecima trpe i studenti koji žele da uče, a koji poslije bučnih noći ne mogu na pravi način da prate nastavu.

Da utorkom nema učenja kada muzika uživo odzvanja sa vrha zgrade, potvrdili su Monitoru i studenti sa kojima smo razgovarali.

Kontaktirali smo direktora Doma učenika i studenata Podgorica Radoslava Jovanovića. On za Monitor kaže da je problem riješen: ,,U studentskom domu neće više praviti žurke. Tu je ranije bila TV sala, sada je studentski klub. Studenti su nam obećali da neće organizovati žurke”.

Predsjednik Studentskog foruma Dejan Jurišević objašnjava da je ova organizacija dobila taj prostor na korišćenje. Tvrdi da su utorkom bile organizovane proslave povodom diplomiranja studenata.

,,Nova zgrada je preblizu domu, stanari su se bunili, zvali komunalnu i policiju, zbog toga smo odlučili da više ne pravimo žurke. Ove nedjelje nije bilo žurke”, kaže Jurišević.

Stanari se nadaju da će ovonedjeljna tišina potrajati, ali se plaše da će se, i pored obećanja, sa toplijim noćima nastaviti stara praksa – muzika uživo do sitnih sati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo