Povežite se sa nama

OKO NAS

Žurke do zore

Objavljeno prije

na

Stanari profesorske zgrade u Studentskoj ulici u Podgorici uselili su se u nove stanove septembra prošle godine. Idilu su im pokvarile komšije – stanari Druge faze novog studentskog doma. U domu cijele noći veselo.

,,Oko 22 sata počinju žurke na terasama doma, pušta se veoma glasna muzika. Na terasama se okupi po njih desetoro piju, viču, vrište, bacaju staklene flaše sa terasa, pjevaju… To treba doživjeti da bi čovjek mogao da nas shvati”, kaže za Monitor jedan od stanara te zgrade.

Stanari su prvo zatvarali prozore, spuštali roletne, ali sve uzalud. Od glasne muzike poslije ponoći san nije htio na oči. Odlučili su da se obrate nadležnima.

,,U Fazi 2 Novog studentskog doma na 7. spratu nalazi se klub/diskoteka u kome se svakog utorka održavaju žurke od 23 sata pa do ranog jutara, a povremeno se u ovom klubu organizuju i proslave koje takođe traju do 4 h ujutro. Muzika koja se pušta u ovom periodu je iznad svih normi za dijelove grada u kojima se stanuje. Prostorije kluba nisu adekvatno izolovane, jer se radi o prostoru kome je prije par godina data ta namjena. Klub je opremljen jakim ozvučenjem, a često se angažuje muzika uživo, tako da je buka koju stvaraju tolika da članovi porodica stanara u susjednoj zgradi ne mogu imati miran san i normalno živjeti u svojim stanovima”, piše u jednom od obraćanja nadležnima stanara u Studentskoj ulici.

Prvo su se obratili upravi doma. Posebno su ukazali na to da u domu nema redarske službe i da u dom može da uđe ko god želi. Iz uprave su dobili odgovor da iz doma može biti iseljen samo ko ne plati mjesečnu kiriju, a ostalo se sve toleriše. Direktor Dom učenika i studenata Podgorica Radoslav Jovanović im je obećao da će uprava organizovati redarsku službu. Stanari tvrde da i dalje niko ne kontroliše ulazak u dom, ni ko živi u domu, niti interveniše kada se pravi buka.

Stanari su onda odlučili da se žale Komunalnoj policiji. Ukazali su na svoja zakonska prava i pokušali da objasne štetnost uticaja buke na zdravlje ljudi a posebno djece.

Komunalna policija je inače zadužena za sprovođenje Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini iz 2011. godine. Ali kako još nema akcionog plana i karata akustičnih zona, šta god to značilo, skinula je odgovornost sa sebe. Kao dodatni argument iz Komunalne policije su naveli i da je Studentski dom javna državna ustanova, a njihove nadležnosti su vezane za lokalni nivo.

Kad ne može komunalna može prava policija, pomislili su stanari. Policija je dolazila par puta, upisivala se na portirnicu, i na tome se završavalo. Možda zbog autonomije Univerziteta.

Država, naravno, ima i druge akte kojima se regulišu ovakvi problemi. Tako Odluka o kućnom redu u stambenim zgradama iz 2005. predviđa da je ,,zabranjeno vikom, galamom, glasnom muzikom ili pjevanjem narušavati mir u zgradi i u dvorištu stambene zgrade”. Posebno se precizira da se u ,,vrijeme od 15,00 do 18,00 časova i od 22,00 do 06,00 časova stanari moraju ponašati na način koji obezbjeđuje dnevni i noćni odmor stanara zgrade”.

Glavni grad je pokrenuo i inicijativu o skraćenju radnog vremena za objekte smještene u stambenim zgradama u kojima se organizuje muzika uživo ili druga vrsta muzike na osnovu koje je određena gornja granica rada – do 24 sata. Ni to nije pomoglo.

Plakat koji je krajem prošlog mjeseca zalijepljen na studentskom domu obavještava o živoj muzici u kafe baru Gnijezdo, na sedmom spratu doma. Ulaznica euro, početak veselja 23 sata.

U jednoj od žalbi direktoru Jovanoviću stanari su naveli da buku mjesecima trpe i studenti koji žele da uče, a koji poslije bučnih noći ne mogu na pravi način da prate nastavu.

Da utorkom nema učenja kada muzika uživo odzvanja sa vrha zgrade, potvrdili su Monitoru i studenti sa kojima smo razgovarali.

Kontaktirali smo direktora Doma učenika i studenata Podgorica Radoslava Jovanovića. On za Monitor kaže da je problem riješen: ,,U studentskom domu neće više praviti žurke. Tu je ranije bila TV sala, sada je studentski klub. Studenti su nam obećali da neće organizovati žurke”.

Predsjednik Studentskog foruma Dejan Jurišević objašnjava da je ova organizacija dobila taj prostor na korišćenje. Tvrdi da su utorkom bile organizovane proslave povodom diplomiranja studenata.

,,Nova zgrada je preblizu domu, stanari su se bunili, zvali komunalnu i policiju, zbog toga smo odlučili da više ne pravimo žurke. Ove nedjelje nije bilo žurke”, kaže Jurišević.

Stanari se nadaju da će ovonedjeljna tišina potrajati, ali se plaše da će se, i pored obećanja, sa toplijim noćima nastaviti stara praksa – muzika uživo do sitnih sati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo