Povežite se sa nama

OKO NAS

Načete karike u narko-lancu

Objavljeno prije

na

Kada su specijalci sa fantomkama na glavama u rano jutro 12. aprila upali u jedan stan u podgoričkom naselju Gornja Gorica, bio je to signal da je i u Crnoj Gori otpočela akcija hapšenja članova organizovanih narkodilerskih grupa. U isto vrijeme akcija koja je u našoj državi spovedena pod nazivom Grom, pod drugim imenima je započela koordinirano i u zemljama regiona – Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Mediji su prenijeli da je to do sada najveća regionalna policijska akcija protiv narko- bandi dobro uvezanih na prostorima bivše Jugoslavije, o čemu je Monitor ranije ispisao čitav serijal tekstova.

Najveća količina zaplijenjene droge odnosila se na marihuanu, 376 kilograma i nešto preko pola kilograma heroina. Vrijednost droge procijenjena je na 1,4 miliona konvertibilnih maraka, pet i po miliona kuna ili sedamsto hiljada eura.

Monitorov dobro obaviješteni policijski izvor kaže da je ova akcija bila kruna višegodišnjeg operativnog rada i praćenja narko-bandi u regionu, u okviru koje je u jednom trenutku prisluškivano čak hiljadu kriminalaca. „Akcija još nije završena i potražuje se veliki broj odbjeglih osoba, tako da se svi detalji ne mogu dati javnosti” – kazao je ovaj izvor.

Ono što se zna je da su u Crnoj Gori uhapšeni Afriti Fetos iz Podgorice, Risto Mijanović i Radovan Mijanović sa Cetinja, maloljetni F. M., Ramazan Nelević iz Ulcinja, Mirsad Avdiju iz Ulcinja, Hamza Markašević iz Ulcinja, Andrija Kađinović iz Ulcinja, Branko Perović iz Bara, Vasko Gvozdenović iz Nikšića, Armin Kasapović iz Ulcinja, Ratko Maljković iz Bara i Janko Božović iz Nikšića.

U isto vrijeme u Dubrovniku hrvatska policija je uhapsila Aljina Ahmića zvanog Ićo, ultimat fajt borca, Damira Šetka Šelu, vlasnika kafića Moveue i Murata Škaljića, vlasnika picerije Reto.

Prema Monitorovom izvoru, grupa u Hrvatskoj uhvaćena je nakon što je „golf petica”, za čijim volanom je bio V.Đ. koji je u bjekstvu, ilegalno ušao iz pravca Crne Gore.

„V.Đ. je prešao brdskom stazom prenoseći sedamnaest kilograma skanka. On je potom ostavio auto u jednom selu, u međugraničnom pojasu Crne Gore i Hrvatske. Grupa koja ga je čekala sa druge strane uzela je renta-kar „ševrolet aveo” i prebacila drogu u ovaj auto. „Golf” je sakriven u jednoj graži u tom selu. Ta grupa je sa tim drugim autom ‘pala’ na putu za Zagreb” – otkriva detalje akcije naš izvor.

Malo ranije, na Trajektu od ostrva Pelješac, koji je zaobilazio Neum, pala je još jedna tura sa drogom i tada su uhapšeni jadan državljanin Hrvatske i jedan Srbije.

Naš izvor kaže da su u BIH, kada je akcija počela u Crnoj Gori i Hrvatskoj, istovremeno uhapšeni Aleksandar Ivković iz Bileće, Borislav Bajić, koji je bio glavni švercer oružja i eksploziva, Zoran Tubić iz Trebinja, bračni par Vera i Blažo Ivković iz Bileće, zatim Zoran i Nikola Piletić iz Ljubuškog.

Uhapšeni su i Mario Tomić iz Čitluka, Igor Milutinović iz Trebinja, Dražen Primorac iz Ljubuškog, Novica Trklja iz Bileće, Vladimir Grubačić iz Bileće, Milorad Milošević iz Bileće i Dubravko Bošković iz Stoca. U ruke policije takođe su pali Milorad Kajtez iz Bileće, Pero Savić iz Šipova, Viktor Krišo, Almir Kurić i Zoran Varešković iz Busovače. Emir Tabaković iz Zenice pokušao je da pruži oružani otpor.

Značajan broj kriminalaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su uhapšeni u ovoj akciji, Monitor je pominjao u tekstovima kada smo pisali o kriminalnim narko-bandama u tim državama, koje su u dobro povezanom lancu naslonjene na kriminalne grupe u Crnoj Gori.

Prema našem izvoru iz policije, veoma značajnu kariku na narko- transverzali čini desetak hercegovačkih kriminalnih grupa, koje su direktno povezane sa kriminalnim grupama u Crnoj Gori. Prije svega sa kriminalnim grupama u Rožajama koje kontrolišu granicu prema Kosovu, na sjeveru, i kriminalnim grupama u Podgorici, odnosno na području Tuzi i granici prema Albaniji.

„Droga koja ulazu u Crnu Goru u najvećem dijelu se distribuira do Nikšića, odakle je preuzimaju hercegovačke kriminalne grupe. Šest kriminalnih narko bandi su iz Trebinja, tri su iz Bileće i jedna je iz Mostara. Sa onima u Sarajevu, u Bosni je ukupno oko petnaest kriminalnih grupa koje su uključene u transport droge balkanskom rutom” – podsjeća naš dobro obaviješteni policijski izvor.

Prema njegovim riječima heroin se iz Crne Gore prebacuje ili drumskim putem, u specijalnim bunkerima u vozilima, preko graničnih prelaza prema Hercegovini, ili teško pristupačnim planinskim putevima, uz pomoć utrenirane tegleće stoke.

Ovaj izvor je za Monitor ranije do detalja opisao djelovanje hercegovačkih kriminalnih grupa, njihov sastav i kriminalce koji ih vode. „Sve hercegovačke narko-grupe naslanjanju se na kriminalne klanove u Rožajma, kada se radi o heroinu. Heroin iz Rožaja ide za Trebinje i Bileću, i odatle za Mostar. U Tuzima preuzimaju skank” – kaže on.

Droga se na balkanskoj ruti iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz Trebinja, Bileće, Sarajeva, Stoca, Metkovića i Mostara, prebacuje u Hrvatsku. „Glavni distributivni centri u Hrvatskoj su u Splitu i na Korčuli. Tu se droga prepakuje i šalje za zapadnu Evropu, drumskim saobraćajem” – otkrio je naš izvor.

Kanal droge koji je prekinut akcijom Grom vodio je iz Albanije i, najvećim dijelom, preko Crne Gore. Akcija sprovedena u strogoj tajnosti potvrdila je da je preko Crne Gore dnevno u tranzitu bilo oko šesto kilograma droge, o čemu je Monitor takođe pisao.

Albanija je najveći proizvođač marihuane odnosno skanka u Evropi dok je Crna Gora jedna od najznačajnijih država za tranzit marihuane. Mada lokalne vlasti u Albaniji tvrde da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, u ovoj susjednoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Monitorov izvor kaže da u Albaniji postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, kao i da se sada većinom radi i proizvodi hibridna ili modifikovana marihuana. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične marihuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, cijena kilograma dostiže tri do pet hiljade eura.

,,U oblasti Lazaret pod zasadima je oko stotinu hektara marihuane. Albanska mafija može za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge. Albanija je najveći proizvođač marihuane u Evropi. U svijetu, po proizvodnji marihuane Albanija se nalazi odmah iza Dominikanske Republike, zatim slijede Grčka, Maroko i Tunis” – objašnjava naš izvor.

Naš izvor ističe da ovaj kanal nije jedini kojim droga iz Albanije izlazi prema zapadnim zemljama. Postoji, kaže on, i drugi kanal kojim rukovodi isključivo albanska mafija, i na čijoj trasi su uglavnom angažovani albanski državljani. Regionalnom akcijom načete su neke karike u narko-lancu, ali to ne znači i da je lanac razbijen.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI PRAVILNICI ZA FER ISPITE: Kazne za prepisivače i kontrolore

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da se ne bi ponovio prošlogodišnji haos na polumaturskim i maturskim ispitima, Ministarstvo prosvjete je ove godine donijelo nove pravilnike. Nadaju se da će zaprijećenim kaznama za prepisivače, ali i one koji kontorlišu učenike, preduprijediti dugogodišnju epidemiju prepisivanja

 

Nakon prošlogodišnjeg skandala oko nekažnjivog prepisivanja maturanata i objavljivanja testova za polumaturante, nadležni tvrde da će ove godine preduprijediti da se isto ne ponovi.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija usvojilo je nove pravilnike koji regulišu eksterne provjere znanja za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Pravilnicima su predviđene sankcije za đake koji se osmjele da prepisuju, a najavljena je rigoroznija kontrola i odgovornost nastavnika – test administratora.

Izmijenjena su tri pravilnika koja se odnose na polaganje maturskog ispita za učenike gimnazija, polaganje stručnog ispita za učenike koji nastavljaju školovanje i pravilnik o provjeri znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole.

Podsjetimo, prvo su se 20. aprila prošle godine na društvenim mrežama pojavili testovi iz matematike. Neko je prije polaganja objavio test. Ko, Specijalno državno tužilaštvo još utvrđuje. Polaganje je tada odloženo.

Mjesec dana kasnije, desio se još veći skandal. Maturanti su masovno prepisivali na testovima iz maternjeg jezika i književnosti. Komisija za ocjenjivanje je utvrdila da je njih 553 prepisivalo. I oborila ih je. Uslijedio je izliv roditeljskog gnjeva. Okupili su se ispred Ispitnog centra, skandirali Lopovi, lopovi, i jadikovali kako se ,,uzima budućnost njihove djece”.

Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu. Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović, a smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra. Izabrani su novi ocjenjivači koji su iste, prepisane, radove, ocjenili sa visokim ocjenama.

SDT i ovaj slučaj ispituje od juna prošle godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ODLUKA APELACIONOG SUDA U SLUČAJU DO KVON: U vrtlogu zakona i interesa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud Crne Gore uvažio je žalbu  branilaca kralja kriptovaluta Kvon Do Hyeonga i ukinuo rješenje Višeg suda kojim je dozvoljeno njegovo izručenje u skraćenom postupku SAD, a odbijeno izručenje Južnoj Koreji

 

Saga o izručenju kralja kriptovaluta Kvon Do Hyeonga nastavljena je ove sedmice, kada je  Apelacioni sud Crne Gore uvažio žalbu njegovih branilaca i ukinuo rješenje Višeg suda kojim je dozvoljeno izručenje u skraćenom postupku SAD, a odbijeno izručenje Južnoj Koreji.

Za rješenje koje su sudije Višeg suda donijele 20. februara, vijeće Apelacionog suda je ocijenilo da je zahvaćeno bitnim povredama odredaba krivičnog postupka ZKP-a, jer nema jasnih i valjanih razloga o odlučnim činjenicama po pitanju redosljeda prispijeća zamolnica.

Za laičku javnost – nejasno je ko je prvi zatražio izručenje kralja kriptovaluta SAD ili Južna Koreja, i zbog čega je Viši sud odlučio da baš američkim nadležnim organima treba po skraćenom postupku izručiti okrivljenog.

Sudije Apelacionog suda u saopštenju objavljenom na sajtu u kratkim crtama naveli su sve nejasnoće koje ih muče kada je riječ o rješenju kolega iz nižeg suda.

„Prvostepeni sud, u obrazloženju rješenja, naveo je da je zamolnica SAD za izručenje došla dan ranije i to 27. marta prošle godine, u odnosu na zamolnicu Republike Koreje, koja je prispjela 28. marta, koji zaključak prvostepeni sud izvodi iz dopisa Ministarstva pravde od 13. februara 2024. i iz akata na kojima su prijemni pečati sa datumima prijema. Međutim, nije dao razloge u pogledu sadržine akta Ministarstva pravde od 19. februara 2024. i njegovih priloga, u kojem je navedeno da nije sporno da je preko Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Ministarstvu pravde dana 27. marta 2023. godine dostavljena nota Ambasade SAD kojom se traži privremeno pritvaranje, a da je dan kasnije dostavljena nota Ambasade Republike Koreje koju prati molba za izručenje, ali da je Ministarstvo pravde Republike Koreje imejlom dana 24. marta 2023. dostavilo molbu za izručenje ovog okrivljenog na engleskom jeziku, a dana 26. marta 2023. takođe imejlom i na crnogorskom jeziku – stoji u obrazloženju Apelacionog suda.

Nije to jedino na šta su ukazale sudije Apelacionog suda. Nejasni su im i razlozi zbog kojih prvostepeni sud akt SAD od 25. marta 2023. godine, a koji je dostavljen ministarstvu dva dana kasnije cijeni kao zamolnicu za izručenje, imajući u vidu da se istim traži privremeno pritvaranje. Zato nisu propustili da im održe lekciju u citiraju Konvenciju koja se, po njihovom stavu, mora primijeniti u ovom slučaju.

„To su dva različita formalna akta u smislu člana IV Konvencije o izdavanju krivaca koja je zaključena između Kraljevine Srbije i SAD iz 1901. godine, koja se ima primijeniti u konkretnom slučaju, a što je sve značajno zbog utvrđenja redosljeda zamolnica za izručenje, navodi se u saopštenju Apelacionog suda.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KATASTRA ZELENIH POVRŠINA NA SJEVERU: Zvuk motornih testera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Opštine na sjeveru nemaju katastre zelenih površina niti precizne podatke o broju, vrsti i stanju u kojem je drveće u urbanom dijelu. Takva situacija, uz izostanak reakcije javnosti, dozvoljava da se motorne testere često pale samo na osnovu slobodne procjene nestručnih lica ili zahtjeva građana kojima stablo smeta

 

Katastar zelenih površina sa katastrom drveća predstavlja jedan od najznačajnih mehanizama kvalitetnog upravljanja zelenim površinama, naročito  u urbanim sredinama. No, imaju ga  samo pojedine primorske opštine, od nedavno i Glavni grad, ali se ni jedna lokalna uprava na sjeveru nije još prihvatila posla izrade takvog dokumenta. Zbog toga,  način na koji se brine o zelenim površinama, posebno   drveću u gradskim sredinama, to jest,  kriterijumi prema kojima se odlučuje o uklanjanju stabala, često su diskutabilni, a u nekim opštinama s vremena na vrijeme dobiju oblik masovne sječe. U većini slučajeva dovoljan je samo zahtjev vlasnika parcele na kojoj je stablo, pa da  nadležno opštinsko preduzeće odmah pošalje radnike sa motornim testerama. Nerijetko, prema slobodnoj procjeni i pritužbi vlasnika kafane ili prodavnice, nadležne službe sijeku stabla koja se nalaze na opštinskim parcelama.  Veliki broj drveća žrtvovan je i u okviru radova na nekim infrastrukturnim projektima, ali i  zbog gradnje privatnih objekata.

Prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, uređenje i održavanje javnih površina, između ostalog, podrazumijeva   sađenje i održavanje drveća i drugog rastinja, održavanje, opremanje, čišćenje i zaštita parkova, javnih zelenih površina i zaštitnog zelenila. U većini opština na sjeveru, tu obavezu shvatili  su, uglavnom, kako sječu starih stabala, to jest, drveća za koje se, najčešće, bez riječi struke, procijeni da predstavlja opasnost za ljude ili objekte. Pod tim izgovorom stradalo je na stotine stabala u užim gradskim centrima, a najsvježiji primjer takvog odnosa pokazala je pljevaljska opština.  Ranijih godina, u gradskim sredinama, uglavnom, bez značajnije reakcije javnosti,  uklanjano je na desetine stabla u Beranama, Bijelom Polju, Kolašinu….

Radnici  pljevaljskog preduzeća Čistoća,  za samo četiri mjeseca, posjekli  oko 200 stabala u urbanom dijelu. Time je, kako je nedavno  saopštila Olgica Otašević, pejzažni arhitekta,  napravljena velika materijalna i nematerijalna šteta. Ona tvrdi da prilikom uklanjanja stabala nijesu ispoštovane procedure, te da je taj posao rađen, uglavnom, prema zahtjevu građana.

U Pljevljima je u oktobru prošle godine posječeno  13 stabala, novembru 85, decembru 39, a u  januaru ove godine 63. Kako je Monitoru nezvanično potvđeno iz lokalne uprave, prilikom procjene o sječi stabala nije   formirana komisija niti  urađen elaborat.

Da  većina stabala, koja su posječena, nijesu bila oboljela, kaže Otašević dokaz su zdravi panjevi, koji su ostali nakon krčenja gradskog zelenila.  Nije obaviještena ni  Fitosarna uprava, kojoj bi, prema propisima,  trebalo da bude prijavljena sumnja na bolest stabala.   Sječu 200 stabala u tom gradu aminovao je Sekretarijat  za komunalno-stambene poslove, kako tvrde, u skladu sa Programom održavanja gradskih javnih površina. Navodno, većina tog drveća nalazila se na privatnim posjedima i „ugrožavala su  živote i imovinu građana“. Kad je riječ o sječi u gradskom parku, objašnjavaju, „uklonjena su samo  dotrajala stabla“. Osim Otašević, činjenica da su ostali bez značajnog dijela gradskog drveća, u toj opštini, očigledno, nije nikom smetala, pa nije bilo ni javnih reakcija.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo