Povežite se sa nama

OKO NAS

Ukineš i riješiš problem

Objavljeno prije

na

Studenti Psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću već dva mjeseca bezuspješno upozoravaju upravu Fakulteta i Univerziteta da nemaju osnovnih uslova za studiranje – profesori ne dolaze i nemaju predavanja. Na njihove apele niko se nije oglašavao, a iz uprave su im poručili da nijesu dovoljno vidljivi.

,,Jesmo li sad vidljivi?”, istakli su transparent na ulazu u Fakultet i sredinom prošle nedjelje počeli bojkot krnje nastave. Kada su vidjeli da ni to ne pomaže, početkom ove nedjelje zatvorili su se u učionicu i otpočeli danonoćni protest.

Dva dana niko ih nije obilazio osim šef odsjeka Milorad Simunović. A šta nadležni misle o njihovim problemima – čitali su iz dnevne štampe. Onda se u srijedu iznenada pojavio rektor Predrag Miranović i riješio problem. Obećanjima.

Profesor Simunović je jedini domaći profesor na odsjeku Psihologije, ostali, njih desetak, su sa strane, uglavnom iz Srbije. Gostujućim profesorima ove godine nijesu uplaćivani honorari, pa su prorijedili dolaske u Nikšić ili uopšte nijesu dolazili.

Studenti su tako dovedeni u apsurdnu situaciju da traže ono što se podrazumijeva – redovnost nastave, nadoknadu izgubljenih časova i regularno polaganje kolokvijuma i završnih ispita.

Studenti su ispali kolateralna šteta sistemskih problema na Univerzitetu Crne Gore. Psihologija je jedan od smjerova koji je političkim dekretom osnovan nakon referenduma 2006. Iako je proteklo sedam godina od osnivanja, ovaj studijski odsjek i dalje ima samo jednog profesora iz Crne Gore, a nastava se održava kad ko od profesora dođe.

O dosadašnjoj nastavi su za medije tokom protekle sedmice studenti dosta rekli: „Gostujući profesori su prethodnih godina dolazili dva puta mjesečno, a sada samo jednom, a imamo profesora koji nam nijesu dolazili od kada je počeo semestar, tako da su studenti pojedine predmete slušali svega nekoliko sati. Ne zamjeramo ništa profesorima, jer uprava je ta koja studentima treba da obezbijedi redovno školovanje”, kazala je Aleksandra Albijanić, predstavnica studenata psihologije.

Po principima Bolonjske deklaracije, koja je sve i svja u našem visokom obrazovanju, a i ugovora koji su studenti potpisali kada su upisivali fakultet, Univerzitet je dužan da im obezbijedi kvalitetnu nastavu. Ovdje kvalitet nije u pitanju, već sama nastava.

Umjesto da u direktnom razgovoru sa studentima pokušaju da ublaže problem, nadležni su mjesecima ćutali. Ono što su govorili svjedoči o njihovoj neozbiljnosti.

Rektor Miranović je priznao da se ,,nekim profesorima iz Beograda, sa drugih studijskih programa, duguje mnogo više nego profesorima psihologije”. Kako se nastava izvodi na tim odsjecima i zašto baš profesori sa psihologije nijesu spremni da trpe, Miranović nije objasnio. Rektor je kazao i da „ne bježe od duga” i da traže način da što prije bude isplaćen.

Iz uprave Filozofskog sa sebe su skidali krivicu tvrdeći da oni ne odlučuju o finansijama, već da je od ove godine kasa prenijeta u Podgoricu. Poručili su i da bojkot studenata, kao ni najava profesora da neće držati predavanja i ispite zbog neisplaćenih honorara, nije dobar potez.

Te loše poteze na fakultetu su kritikovali računicom koju je iznio prodekan za nastavu Goran Barović da profesorima duguju 15.000 eura, a da je dug studenata na ime školarine 45.000 eura.

,,Kada bi studenti psihologije izmirili dug za školarinu za ovu godinu bilo bi dovoljno novca ne samo za isplatu tri honorara, već bi gostujućim profesorima bili isplaćeni svi honorari za ovu školsku godinu. A nešto novca bi i preteklo”, izračunao je Barović.

Zbog toga što ne pretiče, krivi su studenti, a i profesori: ,,Na drugim studijskim programima su dugovanja za neke honorare značajno veća, pa profesori shvataju situaciju i dolaze na nastavu”, rekao je Barović.

,,Nerazumnim” profesorima, studenti, sa kojima smo razgovarali, ništa ne zamjeraju. Kažu da se radi o priznatim stručnjacima te da je nedopustivo da im se ne isplaćuju honorari. Studentima nije jasna druga računica. Na Odsjeku psihologije je, kažu, oko 200 studenata na sve četiri godine, njih 40 finansira država. Studenti prve dvije godine plaćaju 500, a dvije završne godine 1.000 eura. Gdje su te pare, pitaju se studenti.

Šef odsjeka Simović kazao je da su u pravu i studenti koji traže regularan semestar, a i profesori koji traže nadoknadu za rad. On je protest okarakterisao kao poruku onima koji raspolažu finansijama da riješe problem koji nije od juče i koji je kako je „vrijeme teklo postajao složeniji i vidljiviji i teži za rješavanje”.

Kako se bliži kraj semestra 17. maj izgledalo je da je ovaj problem prosto nemoguće riješiti. Onda se na Filozofskom pojavio rektor i razgovarao sa studentima. Pregovori su trajali duže od dva sata. Nakon njih rektor nije želio ništa da saopšti novinarima. To breme je ostavio studentima.

Predstavnica studenata Aleksandra Albijanić kazala je da je dogovoreno da se semestar produži za 15 dana za predmete za koje nijesu održana sva predviđena predavanja. ,,I ispiti će biti malo pomjereni kako bi mogli kvalitetno odslušati predavanja i pripremiti se za polaganje”.

Kako jedan broj gostujućih profesora zbog neisplaćenih honorara neće da nastavi saradnju sa Filozofskim, rektor je obećao da će se naći novi predavači. ,,Vjerovatno, opet iz Beograda, kao i Crne Gore”, rekla je na to Albijanić.

Tako će im na samom kraju školske godine predavanja držati i ocjenjivati ih sasvim novi profesori. I to ako Univerzitet uspije da nekog profesora privoli na to.

Studenti, sa kojima smo razgovarali nakon sastanka, rekli su nam da su zadovoljni, jer im se konačno neko obratio. Pojedini su konstatovali da je opet sve završeno na obećanjima.

Studente je tokom razgovora sa rektorom interesovalo i da li će biti daljeg upisa na ovom odsjeku. „Ne znamo šta će biti sa odsjekom, ali je jako bitno da se psihologija održi na Fakultetu radi kvaliteta naših studija, kao i nivoa obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore”, kaže Albijanić.

Isti dan, studenti su dobili odgovor sa Univerziteta. Upravni odbor UCG podržao je predlog Senata Univerziteta da u narednoj školskoj godini ne upisuje brucoše na tom odsjeku. Pored ovog neće biti upisa ni na Pravnom fakultetu odjeljenja u Bijelom Polju i na studijskim programima Njemački jezik i Italijanski jezik na Filozofskom fakultetu. Spisak se neće završiti na ovome.

Predsjednik UOP Duško Bjelica kazao je da je razloga za takvu odluku bilo više: pad interesovanja, visoki troškovi, skromni uslovi za rad, kao i da se na tim fakultetima upisuju lošiji studenti… ,,Ovdje je problem i izuzetno mali broj domicilnih profesora na tim studijskim programima koji su od strane Senata ocijenjeni kao neodrživi”, objasnio je Bjelica.

Upravni odbor će takvu odluku predložiti Vladi, a na Vladi, čiji je premijer vlasnik privatnog univerziteta, je da odluči. Prema riječima Bjelice ova odluka je donešena i na osnovu vladinih sugestija o tome koji je to nedostajući kadar, a kojeg ima više nego što je potrebno.

,,Prevelik broj kadrova nastaje i zbog činjenice da na privatnim fakultetima neće biti ograničenja za upis”, kazao je Bjelica. Kada su ga pitali da li takve mjere predstavljaju neki vid najave osnivanja ovih programa na privatnim fakultetima, on je kazao da priče da neko sa Univerziteta radi u korist privatnih univerziteta ,,ne stoje”. A đe bi i premijer radio na štetu državnog, a u korist svog vlastitog univerziteta.

Objašnjavajući štetu koja bi nastala ukidanjem Odsjeka psihologije, šef ovog odsjeka Simunović je kazao da je ,,najlakše nešto ukidati, a mnogo teže, ali i mnogo bolje razvijati”.

On je istakao: ,,Psihologija je u kulturološkom smislu nauka i struka koja je proizašla iz stanja veoma razvijene civilizacije i ona je dokaz da se stiglo do tog stupnja”.

Dobro je priznati da mi taj nivo još nijesmo dostigli.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo