Povežite se sa nama

OKO NAS

Ukineš i riješiš problem

Objavljeno prije

na

Studenti Psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću već dva mjeseca bezuspješno upozoravaju upravu Fakulteta i Univerziteta da nemaju osnovnih uslova za studiranje – profesori ne dolaze i nemaju predavanja. Na njihove apele niko se nije oglašavao, a iz uprave su im poručili da nijesu dovoljno vidljivi.

,,Jesmo li sad vidljivi?”, istakli su transparent na ulazu u Fakultet i sredinom prošle nedjelje počeli bojkot krnje nastave. Kada su vidjeli da ni to ne pomaže, početkom ove nedjelje zatvorili su se u učionicu i otpočeli danonoćni protest.

Dva dana niko ih nije obilazio osim šef odsjeka Milorad Simunović. A šta nadležni misle o njihovim problemima – čitali su iz dnevne štampe. Onda se u srijedu iznenada pojavio rektor Predrag Miranović i riješio problem. Obećanjima.

Profesor Simunović je jedini domaći profesor na odsjeku Psihologije, ostali, njih desetak, su sa strane, uglavnom iz Srbije. Gostujućim profesorima ove godine nijesu uplaćivani honorari, pa su prorijedili dolaske u Nikšić ili uopšte nijesu dolazili.

Studenti su tako dovedeni u apsurdnu situaciju da traže ono što se podrazumijeva – redovnost nastave, nadoknadu izgubljenih časova i regularno polaganje kolokvijuma i završnih ispita.

Studenti su ispali kolateralna šteta sistemskih problema na Univerzitetu Crne Gore. Psihologija je jedan od smjerova koji je političkim dekretom osnovan nakon referenduma 2006. Iako je proteklo sedam godina od osnivanja, ovaj studijski odsjek i dalje ima samo jednog profesora iz Crne Gore, a nastava se održava kad ko od profesora dođe.

O dosadašnjoj nastavi su za medije tokom protekle sedmice studenti dosta rekli: „Gostujući profesori su prethodnih godina dolazili dva puta mjesečno, a sada samo jednom, a imamo profesora koji nam nijesu dolazili od kada je počeo semestar, tako da su studenti pojedine predmete slušali svega nekoliko sati. Ne zamjeramo ništa profesorima, jer uprava je ta koja studentima treba da obezbijedi redovno školovanje”, kazala je Aleksandra Albijanić, predstavnica studenata psihologije.

Po principima Bolonjske deklaracije, koja je sve i svja u našem visokom obrazovanju, a i ugovora koji su studenti potpisali kada su upisivali fakultet, Univerzitet je dužan da im obezbijedi kvalitetnu nastavu. Ovdje kvalitet nije u pitanju, već sama nastava.

Umjesto da u direktnom razgovoru sa studentima pokušaju da ublaže problem, nadležni su mjesecima ćutali. Ono što su govorili svjedoči o njihovoj neozbiljnosti.

Rektor Miranović je priznao da se ,,nekim profesorima iz Beograda, sa drugih studijskih programa, duguje mnogo više nego profesorima psihologije”. Kako se nastava izvodi na tim odsjecima i zašto baš profesori sa psihologije nijesu spremni da trpe, Miranović nije objasnio. Rektor je kazao i da „ne bježe od duga” i da traže način da što prije bude isplaćen.

Iz uprave Filozofskog sa sebe su skidali krivicu tvrdeći da oni ne odlučuju o finansijama, već da je od ove godine kasa prenijeta u Podgoricu. Poručili su i da bojkot studenata, kao ni najava profesora da neće držati predavanja i ispite zbog neisplaćenih honorara, nije dobar potez.

Te loše poteze na fakultetu su kritikovali računicom koju je iznio prodekan za nastavu Goran Barović da profesorima duguju 15.000 eura, a da je dug studenata na ime školarine 45.000 eura.

,,Kada bi studenti psihologije izmirili dug za školarinu za ovu godinu bilo bi dovoljno novca ne samo za isplatu tri honorara, već bi gostujućim profesorima bili isplaćeni svi honorari za ovu školsku godinu. A nešto novca bi i preteklo”, izračunao je Barović.

Zbog toga što ne pretiče, krivi su studenti, a i profesori: ,,Na drugim studijskim programima su dugovanja za neke honorare značajno veća, pa profesori shvataju situaciju i dolaze na nastavu”, rekao je Barović.

,,Nerazumnim” profesorima, studenti, sa kojima smo razgovarali, ništa ne zamjeraju. Kažu da se radi o priznatim stručnjacima te da je nedopustivo da im se ne isplaćuju honorari. Studentima nije jasna druga računica. Na Odsjeku psihologije je, kažu, oko 200 studenata na sve četiri godine, njih 40 finansira država. Studenti prve dvije godine plaćaju 500, a dvije završne godine 1.000 eura. Gdje su te pare, pitaju se studenti.

Šef odsjeka Simović kazao je da su u pravu i studenti koji traže regularan semestar, a i profesori koji traže nadoknadu za rad. On je protest okarakterisao kao poruku onima koji raspolažu finansijama da riješe problem koji nije od juče i koji je kako je „vrijeme teklo postajao složeniji i vidljiviji i teži za rješavanje”.

Kako se bliži kraj semestra 17. maj izgledalo je da je ovaj problem prosto nemoguće riješiti. Onda se na Filozofskom pojavio rektor i razgovarao sa studentima. Pregovori su trajali duže od dva sata. Nakon njih rektor nije želio ništa da saopšti novinarima. To breme je ostavio studentima.

Predstavnica studenata Aleksandra Albijanić kazala je da je dogovoreno da se semestar produži za 15 dana za predmete za koje nijesu održana sva predviđena predavanja. ,,I ispiti će biti malo pomjereni kako bi mogli kvalitetno odslušati predavanja i pripremiti se za polaganje”.

Kako jedan broj gostujućih profesora zbog neisplaćenih honorara neće da nastavi saradnju sa Filozofskim, rektor je obećao da će se naći novi predavači. ,,Vjerovatno, opet iz Beograda, kao i Crne Gore”, rekla je na to Albijanić.

Tako će im na samom kraju školske godine predavanja držati i ocjenjivati ih sasvim novi profesori. I to ako Univerzitet uspije da nekog profesora privoli na to.

Studenti, sa kojima smo razgovarali nakon sastanka, rekli su nam da su zadovoljni, jer im se konačno neko obratio. Pojedini su konstatovali da je opet sve završeno na obećanjima.

Studente je tokom razgovora sa rektorom interesovalo i da li će biti daljeg upisa na ovom odsjeku. „Ne znamo šta će biti sa odsjekom, ali je jako bitno da se psihologija održi na Fakultetu radi kvaliteta naših studija, kao i nivoa obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore”, kaže Albijanić.

Isti dan, studenti su dobili odgovor sa Univerziteta. Upravni odbor UCG podržao je predlog Senata Univerziteta da u narednoj školskoj godini ne upisuje brucoše na tom odsjeku. Pored ovog neće biti upisa ni na Pravnom fakultetu odjeljenja u Bijelom Polju i na studijskim programima Njemački jezik i Italijanski jezik na Filozofskom fakultetu. Spisak se neće završiti na ovome.

Predsjednik UOP Duško Bjelica kazao je da je razloga za takvu odluku bilo više: pad interesovanja, visoki troškovi, skromni uslovi za rad, kao i da se na tim fakultetima upisuju lošiji studenti… ,,Ovdje je problem i izuzetno mali broj domicilnih profesora na tim studijskim programima koji su od strane Senata ocijenjeni kao neodrživi”, objasnio je Bjelica.

Upravni odbor će takvu odluku predložiti Vladi, a na Vladi, čiji je premijer vlasnik privatnog univerziteta, je da odluči. Prema riječima Bjelice ova odluka je donešena i na osnovu vladinih sugestija o tome koji je to nedostajući kadar, a kojeg ima više nego što je potrebno.

,,Prevelik broj kadrova nastaje i zbog činjenice da na privatnim fakultetima neće biti ograničenja za upis”, kazao je Bjelica. Kada su ga pitali da li takve mjere predstavljaju neki vid najave osnivanja ovih programa na privatnim fakultetima, on je kazao da priče da neko sa Univerziteta radi u korist privatnih univerziteta ,,ne stoje”. A đe bi i premijer radio na štetu državnog, a u korist svog vlastitog univerziteta.

Objašnjavajući štetu koja bi nastala ukidanjem Odsjeka psihologije, šef ovog odsjeka Simunović je kazao da je ,,najlakše nešto ukidati, a mnogo teže, ali i mnogo bolje razvijati”.

On je istakao: ,,Psihologija je u kulturološkom smislu nauka i struka koja je proizašla iz stanja veoma razvijene civilizacije i ona je dokaz da se stiglo do tog stupnja”.

Dobro je priznati da mi taj nivo još nijesmo dostigli.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo