Povežite se sa nama

OKO NAS

Na margini politike

Objavljeno prije

na

,,Romi, kao politička zajednica u Crnoj Gori ne postoje . Njihov glas se ne čuje tamo gdje se odlučuje, u parlamentu. Oni ne mogu na pravi način da artikulišu svoje političke interese preko svojih izabranih predstavnika i njihovi stvarni problemi ostaju neprimijećeni”, kaže za Monitor novinar Muhamed Uković.

Pravo na autentičnu zastupljenost po Ustavu imaju sve manjine. Zakon o izboru poslanika i odbornika precizira da u raspodjeli skupštinskih mandata učestvuju sve liste koje su osvojile tri odsto glasova, te da u slučaju da nijedna od nacionalnih stranaka ne osvoji tri odsto glasova a osvoji 0,70 odsto glasova stiče pravo na jedan mandat.

,,Ovo je dobar princip, ali za Rome i Egipćane neostvariv. Zbog toga što je ta populacija čak osam puta manja od ostalih”, objašnjava Andrija Đukanović iz Instituta socijalne inkluzije. Ta se NVO bavila ovom temom i komunicirala sa svim parlamentarnim partijama u vezi pitanja političke participacije Roma i Egipćana.

,,Da su Romi kojim slučajem na zadnjim parlamentarnim izborima formirali nacionalnu stranku, za jedan poslanički mandat bilo bi im potrebno oko 3000 glasova što je previsok cenzus za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa jedan odsto ili nešto malo preko 6000 glasova”, objašnjava Uković. Zato je, smatra, apsurdno tvrditi da je za Rome Zakon o izboru odbornika i poslanika afirmativan.

Romi i Egipćani su u posljednjih nekoliko godina na dnevnom redu globalne svjetske politike, sve u cilju poboljšanja položaja. No, u mnogim državama Evrope oni nemaju status nacionalne manjine čime im je uskraćena mogućnost ostvarivanja političkih i nacionalnih prava, koja im kao manjinskim zajednicama pripadaju. Za razliku od ostalih manjinskih zajednica, nemaju svoje matične države, što dodatno otežava situaciju.

Uković, koji od ranije ukazuje da su, i pored Ustavom zagarantovanih prava, Romi i dalje na margini društveno-političkih dešavanja, smatra da je pitanje sistemskog rješavanja problema Roma i Egipćana donekle shvaćeno kao nešto što je nametnuto spolja, a ne kao istinska potreba u procesu demokratizacije društva.

,,U čitavoj ovoj priči ne možemo zanemariti primjetno odsustvo političke volje da se ovaj problem riješi”, kaže.

Sa tom ocjenom slaže se i Andrija Đukanović.

,,Sve partije u parlamentu sa kojima smo razgovarali ističu da im je položaj romske i egipćanske zajednice izuzetno važan i da doprinose njegovom poboljšanju”, kaže on. ,,U SNP-u su mišljenja da je korišćenje principa afirmativne akcije otežano zbog nedovoljnog broja pripadnika Roma i Egipćana. U PCG smatraju da je izostavljanje Roma iz parlamenta diskriminacija i nedostatak političke volje. U DF su spremni da to pitanje otvore i nađu najbolje rješenje kako bi prava RE bila u potpunosti ostvarena. U DPS-u su istakli kako se među njihovim članovima nalazi veliki broj pripadnika te populacije. Pa ipak prethodni izbori prošli su bez Roma i Egipćana na njihovoj poslaničkoj listi.”, kaže Đukanović

Iako su sve parlamentarne partije ocijenile da se bave problemima Roma i Egipćana i da se zalažu za njihovo političko predstavljanje, u praksi se taj napor slabo primjećuje.

,,Za hrvatsku manjinsku zajednicu napravljen je ustupak i omogućeno im je da, ukoliko osvoje 0, 35 odsto glasova, imaju jednog poslanika. Zašto za Rome i Egipćane nije napravljen isti ustupak”, dodaje Đukanović. ,,Dakle, Roma nema u parlamentu jer ne postoji politička volja i zbog previsokog cenzusa s obzirom na njihov broj u ukupnom stanovništvu”, konstatuje on.

Broj Roma i Hrvata u Crnoj Gori je približno isti. Po zadnjem popisu, koji je sproveo Monstat, Roma je čak više od Hrvata.

Romska populacija je i izuzetno mlada tako da je broj maloljetnika visok. Sve to utiče na smanjenje broja potencijalnih glasača romske partije, ukoliko bi se formirala. Zbog svega ovoga Romi i Egipćani ostaju van Skupštine.

PREDIZBORNA MANIPULACIJA VLASTI
Kad DPS krene u kupovinu

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objelodanila je da je od oktobra prošle godine do predsjedničkih izbora 7. aprila u podgoričkim naseljima Konik i Vrela Ribnička upisano čak 520 novih glasača.

Iz MANS-a su saopštili da su do tog podatka došli upoređujući birački spisak sa oktobarskih parlamentarnih izbora i spisak sa predsjedničkih izbora koji su održani 7. aprila.

„Sumnjamo da je riječ o još jednoj predizbornoj manipulaciji vlasti, odnosno o kupovini glasova romskog stanovništva”, naveli su u MANS-u.

Monitorov izvor tvrdi da su aktivisti DPS-a na Koniku kupovali glasove pripadnika romske i egipćanske zajednice za 30 eura po osobi.

,,Romske familije su brojne i koliko god uzeli za glas njima se isplati pa i tih 30 eura.

Još ako su u lošoj finansijskoj situaciji, a znamo da većim dijelom jesu, onda naravno da pristaju na to”, ispričao je Monitorov sagovornik koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi da su Romi koji su zbog glasanja došli iz inostranstva dobijali više novca.

,,Nijesu se samo kupovali glasovi. Bilo je i pritisaka. Aktivisti DPS-a dolaze kući i ucjenjuju one koji žele da sačuvaju posao, posebno zaposlene u Javnom komunalnom preduzeću”.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo