Povežite se sa nama

OKO NAS

Na margini politike

Objavljeno prije

na

parovi

,,Romi, kao politička zajednica u Crnoj Gori ne postoje . Njihov glas se ne čuje tamo gdje se odlučuje, u parlamentu. Oni ne mogu na pravi način da artikulišu svoje političke interese preko svojih izabranih predstavnika i njihovi stvarni problemi ostaju neprimijećeni”, kaže za Monitor novinar Muhamed Uković.

Pravo na autentičnu zastupljenost po Ustavu imaju sve manjine. Zakon o izboru poslanika i odbornika precizira da u raspodjeli skupštinskih mandata učestvuju sve liste koje su osvojile tri odsto glasova, te da u slučaju da nijedna od nacionalnih stranaka ne osvoji tri odsto glasova a osvoji 0,70 odsto glasova stiče pravo na jedan mandat.

,,Ovo je dobar princip, ali za Rome i Egipćane neostvariv. Zbog toga što je ta populacija čak osam puta manja od ostalih”, objašnjava Andrija Đukanović iz Instituta socijalne inkluzije. Ta se NVO bavila ovom temom i komunicirala sa svim parlamentarnim partijama u vezi pitanja političke participacije Roma i Egipćana.

,,Da su Romi kojim slučajem na zadnjim parlamentarnim izborima formirali nacionalnu stranku, za jedan poslanički mandat bilo bi im potrebno oko 3000 glasova što je previsok cenzus za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa jedan odsto ili nešto malo preko 6000 glasova”, objašnjava Uković. Zato je, smatra, apsurdno tvrditi da je za Rome Zakon o izboru odbornika i poslanika afirmativan.

Romi i Egipćani su u posljednjih nekoliko godina na dnevnom redu globalne svjetske politike, sve u cilju poboljšanja položaja. No, u mnogim državama Evrope oni nemaju status nacionalne manjine čime im je uskraćena mogućnost ostvarivanja političkih i nacionalnih prava, koja im kao manjinskim zajednicama pripadaju. Za razliku od ostalih manjinskih zajednica, nemaju svoje matične države, što dodatno otežava situaciju.

Uković, koji od ranije ukazuje da su, i pored Ustavom zagarantovanih prava, Romi i dalje na margini društveno-političkih dešavanja, smatra da je pitanje sistemskog rješavanja problema Roma i Egipćana donekle shvaćeno kao nešto što je nametnuto spolja, a ne kao istinska potreba u procesu demokratizacije društva.

,,U čitavoj ovoj priči ne možemo zanemariti primjetno odsustvo političke volje da se ovaj problem riješi”, kaže.

Sa tom ocjenom slaže se i Andrija Đukanović.

,,Sve partije u parlamentu sa kojima smo razgovarali ističu da im je položaj romske i egipćanske zajednice izuzetno važan i da doprinose njegovom poboljšanju”, kaže on. ,,U SNP-u su mišljenja da je korišćenje principa afirmativne akcije otežano zbog nedovoljnog broja pripadnika Roma i Egipćana. U PCG smatraju da je izostavljanje Roma iz parlamenta diskriminacija i nedostatak političke volje. U DF su spremni da to pitanje otvore i nađu najbolje rješenje kako bi prava RE bila u potpunosti ostvarena. U DPS-u su istakli kako se među njihovim članovima nalazi veliki broj pripadnika te populacije. Pa ipak prethodni izbori prošli su bez Roma i Egipćana na njihovoj poslaničkoj listi.”, kaže Đukanović

Iako su sve parlamentarne partije ocijenile da se bave problemima Roma i Egipćana i da se zalažu za njihovo političko predstavljanje, u praksi se taj napor slabo primjećuje.

,,Za hrvatsku manjinsku zajednicu napravljen je ustupak i omogućeno im je da, ukoliko osvoje 0, 35 odsto glasova, imaju jednog poslanika. Zašto za Rome i Egipćane nije napravljen isti ustupak”, dodaje Đukanović. ,,Dakle, Roma nema u parlamentu jer ne postoji politička volja i zbog previsokog cenzusa s obzirom na njihov broj u ukupnom stanovništvu”, konstatuje on.

Broj Roma i Hrvata u Crnoj Gori je približno isti. Po zadnjem popisu, koji je sproveo Monstat, Roma je čak više od Hrvata.

Romska populacija je i izuzetno mlada tako da je broj maloljetnika visok. Sve to utiče na smanjenje broja potencijalnih glasača romske partije, ukoliko bi se formirala. Zbog svega ovoga Romi i Egipćani ostaju van Skupštine.

PREDIZBORNA MANIPULACIJA VLASTI
Kad DPS krene u kupovinu

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objelodanila je da je od oktobra prošle godine do predsjedničkih izbora 7. aprila u podgoričkim naseljima Konik i Vrela Ribnička upisano čak 520 novih glasača.

Iz MANS-a su saopštili da su do tog podatka došli upoređujući birački spisak sa oktobarskih parlamentarnih izbora i spisak sa predsjedničkih izbora koji su održani 7. aprila.

„Sumnjamo da je riječ o još jednoj predizbornoj manipulaciji vlasti, odnosno o kupovini glasova romskog stanovništva”, naveli su u MANS-u.

Monitorov izvor tvrdi da su aktivisti DPS-a na Koniku kupovali glasove pripadnika romske i egipćanske zajednice za 30 eura po osobi.

,,Romske familije su brojne i koliko god uzeli za glas njima se isplati pa i tih 30 eura.

Još ako su u lošoj finansijskoj situaciji, a znamo da većim dijelom jesu, onda naravno da pristaju na to”, ispričao je Monitorov sagovornik koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi da su Romi koji su zbog glasanja došli iz inostranstva dobijali više novca.

,,Nijesu se samo kupovali glasovi. Bilo je i pritisaka. Aktivisti DPS-a dolaze kući i ucjenjuju one koji žele da sačuvaju posao, posebno zaposlene u Javnom komunalnom preduzeću”.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo