Povežite se sa nama

OKO NAS

Na margini politike

Objavljeno prije

na

,,Romi, kao politička zajednica u Crnoj Gori ne postoje . Njihov glas se ne čuje tamo gdje se odlučuje, u parlamentu. Oni ne mogu na pravi način da artikulišu svoje političke interese preko svojih izabranih predstavnika i njihovi stvarni problemi ostaju neprimijećeni”, kaže za Monitor novinar Muhamed Uković.

Pravo na autentičnu zastupljenost po Ustavu imaju sve manjine. Zakon o izboru poslanika i odbornika precizira da u raspodjeli skupštinskih mandata učestvuju sve liste koje su osvojile tri odsto glasova, te da u slučaju da nijedna od nacionalnih stranaka ne osvoji tri odsto glasova a osvoji 0,70 odsto glasova stiče pravo na jedan mandat.

,,Ovo je dobar princip, ali za Rome i Egipćane neostvariv. Zbog toga što je ta populacija čak osam puta manja od ostalih”, objašnjava Andrija Đukanović iz Instituta socijalne inkluzije. Ta se NVO bavila ovom temom i komunicirala sa svim parlamentarnim partijama u vezi pitanja političke participacije Roma i Egipćana.

,,Da su Romi kojim slučajem na zadnjim parlamentarnim izborima formirali nacionalnu stranku, za jedan poslanički mandat bilo bi im potrebno oko 3000 glasova što je previsok cenzus za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa jedan odsto ili nešto malo preko 6000 glasova”, objašnjava Uković. Zato je, smatra, apsurdno tvrditi da je za Rome Zakon o izboru odbornika i poslanika afirmativan.

Romi i Egipćani su u posljednjih nekoliko godina na dnevnom redu globalne svjetske politike, sve u cilju poboljšanja položaja. No, u mnogim državama Evrope oni nemaju status nacionalne manjine čime im je uskraćena mogućnost ostvarivanja političkih i nacionalnih prava, koja im kao manjinskim zajednicama pripadaju. Za razliku od ostalih manjinskih zajednica, nemaju svoje matične države, što dodatno otežava situaciju.

Uković, koji od ranije ukazuje da su, i pored Ustavom zagarantovanih prava, Romi i dalje na margini društveno-političkih dešavanja, smatra da je pitanje sistemskog rješavanja problema Roma i Egipćana donekle shvaćeno kao nešto što je nametnuto spolja, a ne kao istinska potreba u procesu demokratizacije društva.

,,U čitavoj ovoj priči ne možemo zanemariti primjetno odsustvo političke volje da se ovaj problem riješi”, kaže.

Sa tom ocjenom slaže se i Andrija Đukanović.

,,Sve partije u parlamentu sa kojima smo razgovarali ističu da im je položaj romske i egipćanske zajednice izuzetno važan i da doprinose njegovom poboljšanju”, kaže on. ,,U SNP-u su mišljenja da je korišćenje principa afirmativne akcije otežano zbog nedovoljnog broja pripadnika Roma i Egipćana. U PCG smatraju da je izostavljanje Roma iz parlamenta diskriminacija i nedostatak političke volje. U DF su spremni da to pitanje otvore i nađu najbolje rješenje kako bi prava RE bila u potpunosti ostvarena. U DPS-u su istakli kako se među njihovim članovima nalazi veliki broj pripadnika te populacije. Pa ipak prethodni izbori prošli su bez Roma i Egipćana na njihovoj poslaničkoj listi.”, kaže Đukanović

Iako su sve parlamentarne partije ocijenile da se bave problemima Roma i Egipćana i da se zalažu za njihovo političko predstavljanje, u praksi se taj napor slabo primjećuje.

,,Za hrvatsku manjinsku zajednicu napravljen je ustupak i omogućeno im je da, ukoliko osvoje 0, 35 odsto glasova, imaju jednog poslanika. Zašto za Rome i Egipćane nije napravljen isti ustupak”, dodaje Đukanović. ,,Dakle, Roma nema u parlamentu jer ne postoji politička volja i zbog previsokog cenzusa s obzirom na njihov broj u ukupnom stanovništvu”, konstatuje on.

Broj Roma i Hrvata u Crnoj Gori je približno isti. Po zadnjem popisu, koji je sproveo Monstat, Roma je čak više od Hrvata.

Romska populacija je i izuzetno mlada tako da je broj maloljetnika visok. Sve to utiče na smanjenje broja potencijalnih glasača romske partije, ukoliko bi se formirala. Zbog svega ovoga Romi i Egipćani ostaju van Skupštine.

PREDIZBORNA MANIPULACIJA VLASTI
Kad DPS krene u kupovinu

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objelodanila je da je od oktobra prošle godine do predsjedničkih izbora 7. aprila u podgoričkim naseljima Konik i Vrela Ribnička upisano čak 520 novih glasača.

Iz MANS-a su saopštili da su do tog podatka došli upoređujući birački spisak sa oktobarskih parlamentarnih izbora i spisak sa predsjedničkih izbora koji su održani 7. aprila.

„Sumnjamo da je riječ o još jednoj predizbornoj manipulaciji vlasti, odnosno o kupovini glasova romskog stanovništva”, naveli su u MANS-u.

Monitorov izvor tvrdi da su aktivisti DPS-a na Koniku kupovali glasove pripadnika romske i egipćanske zajednice za 30 eura po osobi.

,,Romske familije su brojne i koliko god uzeli za glas njima se isplati pa i tih 30 eura.

Još ako su u lošoj finansijskoj situaciji, a znamo da većim dijelom jesu, onda naravno da pristaju na to”, ispričao je Monitorov sagovornik koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi da su Romi koji su zbog glasanja došli iz inostranstva dobijali više novca.

,,Nijesu se samo kupovali glasovi. Bilo je i pritisaka. Aktivisti DPS-a dolaze kući i ucjenjuju one koji žele da sačuvaju posao, posebno zaposlene u Javnom komunalnom preduzeću”.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo