Povežite se sa nama

OKO NAS

Na margini politike

Objavljeno prije

na

,,Romi, kao politička zajednica u Crnoj Gori ne postoje . Njihov glas se ne čuje tamo gdje se odlučuje, u parlamentu. Oni ne mogu na pravi način da artikulišu svoje političke interese preko svojih izabranih predstavnika i njihovi stvarni problemi ostaju neprimijećeni”, kaže za Monitor novinar Muhamed Uković.

Pravo na autentičnu zastupljenost po Ustavu imaju sve manjine. Zakon o izboru poslanika i odbornika precizira da u raspodjeli skupštinskih mandata učestvuju sve liste koje su osvojile tri odsto glasova, te da u slučaju da nijedna od nacionalnih stranaka ne osvoji tri odsto glasova a osvoji 0,70 odsto glasova stiče pravo na jedan mandat.

,,Ovo je dobar princip, ali za Rome i Egipćane neostvariv. Zbog toga što je ta populacija čak osam puta manja od ostalih”, objašnjava Andrija Đukanović iz Instituta socijalne inkluzije. Ta se NVO bavila ovom temom i komunicirala sa svim parlamentarnim partijama u vezi pitanja političke participacije Roma i Egipćana.

,,Da su Romi kojim slučajem na zadnjim parlamentarnim izborima formirali nacionalnu stranku, za jedan poslanički mandat bilo bi im potrebno oko 3000 glasova što je previsok cenzus za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa jedan odsto ili nešto malo preko 6000 glasova”, objašnjava Uković. Zato je, smatra, apsurdno tvrditi da je za Rome Zakon o izboru odbornika i poslanika afirmativan.

Romi i Egipćani su u posljednjih nekoliko godina na dnevnom redu globalne svjetske politike, sve u cilju poboljšanja položaja. No, u mnogim državama Evrope oni nemaju status nacionalne manjine čime im je uskraćena mogućnost ostvarivanja političkih i nacionalnih prava, koja im kao manjinskim zajednicama pripadaju. Za razliku od ostalih manjinskih zajednica, nemaju svoje matične države, što dodatno otežava situaciju.

Uković, koji od ranije ukazuje da su, i pored Ustavom zagarantovanih prava, Romi i dalje na margini društveno-političkih dešavanja, smatra da je pitanje sistemskog rješavanja problema Roma i Egipćana donekle shvaćeno kao nešto što je nametnuto spolja, a ne kao istinska potreba u procesu demokratizacije društva.

,,U čitavoj ovoj priči ne možemo zanemariti primjetno odsustvo političke volje da se ovaj problem riješi”, kaže.

Sa tom ocjenom slaže se i Andrija Đukanović.

,,Sve partije u parlamentu sa kojima smo razgovarali ističu da im je položaj romske i egipćanske zajednice izuzetno važan i da doprinose njegovom poboljšanju”, kaže on. ,,U SNP-u su mišljenja da je korišćenje principa afirmativne akcije otežano zbog nedovoljnog broja pripadnika Roma i Egipćana. U PCG smatraju da je izostavljanje Roma iz parlamenta diskriminacija i nedostatak političke volje. U DF su spremni da to pitanje otvore i nađu najbolje rješenje kako bi prava RE bila u potpunosti ostvarena. U DPS-u su istakli kako se među njihovim članovima nalazi veliki broj pripadnika te populacije. Pa ipak prethodni izbori prošli su bez Roma i Egipćana na njihovoj poslaničkoj listi.”, kaže Đukanović

Iako su sve parlamentarne partije ocijenile da se bave problemima Roma i Egipćana i da se zalažu za njihovo političko predstavljanje, u praksi se taj napor slabo primjećuje.

,,Za hrvatsku manjinsku zajednicu napravljen je ustupak i omogućeno im je da, ukoliko osvoje 0, 35 odsto glasova, imaju jednog poslanika. Zašto za Rome i Egipćane nije napravljen isti ustupak”, dodaje Đukanović. ,,Dakle, Roma nema u parlamentu jer ne postoji politička volja i zbog previsokog cenzusa s obzirom na njihov broj u ukupnom stanovništvu”, konstatuje on.

Broj Roma i Hrvata u Crnoj Gori je približno isti. Po zadnjem popisu, koji je sproveo Monstat, Roma je čak više od Hrvata.

Romska populacija je i izuzetno mlada tako da je broj maloljetnika visok. Sve to utiče na smanjenje broja potencijalnih glasača romske partije, ukoliko bi se formirala. Zbog svega ovoga Romi i Egipćani ostaju van Skupštine.

PREDIZBORNA MANIPULACIJA VLASTI
Kad DPS krene u kupovinu

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objelodanila je da je od oktobra prošle godine do predsjedničkih izbora 7. aprila u podgoričkim naseljima Konik i Vrela Ribnička upisano čak 520 novih glasača.

Iz MANS-a su saopštili da su do tog podatka došli upoređujući birački spisak sa oktobarskih parlamentarnih izbora i spisak sa predsjedničkih izbora koji su održani 7. aprila.

„Sumnjamo da je riječ o još jednoj predizbornoj manipulaciji vlasti, odnosno o kupovini glasova romskog stanovništva”, naveli su u MANS-u.

Monitorov izvor tvrdi da su aktivisti DPS-a na Koniku kupovali glasove pripadnika romske i egipćanske zajednice za 30 eura po osobi.

,,Romske familije su brojne i koliko god uzeli za glas njima se isplati pa i tih 30 eura.

Još ako su u lošoj finansijskoj situaciji, a znamo da većim dijelom jesu, onda naravno da pristaju na to”, ispričao je Monitorov sagovornik koji je želio da ostane anoniman. On tvrdi da su Romi koji su zbog glasanja došli iz inostranstva dobijali više novca.

,,Nijesu se samo kupovali glasovi. Bilo je i pritisaka. Aktivisti DPS-a dolaze kući i ucjenjuju one koji žele da sačuvaju posao, posebno zaposlene u Javnom komunalnom preduzeću”.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo