Povežite se sa nama

OKO NAS

Pobjednik unaprijed poznat

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Ministar zdravlja Crne Gore Miodrag Radunović nikako da prizna da crnogorsko zdravstvo odavno napadaju razne boljke, među kojima je, prema mnogim istraživanjima, i korupcija. Do njega ne stižu ni žalopojke pacijenata da, recimo, mjesecima moraju da čekaju na specijalističke preglede ili da u apotekama često nema ni zamjenine zamjene pojedinih ljekova.

Mjesecima se čeka i na razna snimanja u Kliničkom centru Crne Gore. Razlog, čemu je posvećen i dio ovog priloga, je teško shvatljiv: tender za nabavku RTG filmova, ni osam mjeseci nakon što je prvi put raspisan, još nije realizovan. Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki usvojila je žalbu podgoričke firme Montemedicom i poništila odluku Fonda zdravstvenog osiguranja o izboru najpovoljnije ponude za nabavku tih filmova i potrošnog materijala za zdravstvene ustanove na tenderu raspisanom u novembru prošle godine.

Javna je tajna da tendere za nabavku medicinskih sredstava prate razne nepravilnosti i protekcionizam, a za to su posebno zaslužni Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja.

„Tender, kao pravična utakmica, je obesmišljen. Oni koji nisu na listi izabranih nemaju nikakvu šansu. Na tenderu je pobjednik unaprijed privilegovana firma. Ostali učesnici, pa i kad nude povoljniju cijenu i ostale uslove, diskvalifikuju se. Ne pomažu im ni žalbe sa relevantnim dokazima Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, kaže Angelina Vuković, izvršna direktorica podgoričke kompanije Osmi red – D, koja se skoro dvadeset godina bavi prodajom medicinske opreme.

U Crnoj Gori ima blizu trideset veledrogerija registrovanih za nabavku ljekova i medicinskih sredstava. Previše? Za one koji vole statističke podatke – Crna Gora ima dvadeset dvije firme registrovane za izvoz oružja.

Vrijednost godišnjih nabavki standardnog potrošnog medicinskog materijala dostiže po nekoliko miliona eura. Velika suma i još veća šansa da privelegovani dobro zarade. A da se često lovi u mutnom, svjedoče brojni primjeri.

Trenutno je aktuelna istraga Uprave policije o prošlogodišnjem postupku nabavke rentgenskih i ultrazvučnih aparata u aranžmanu Ministarstva zdravlja zbog sumnje da je tender namješten. Ugovor je vrijedan 440.000 eura, a posao je finansiran kreditima Svjetske banke.

Javni oglasi za nabavke medicinske opreme i aparata raspisuju se svake godine. Dio raspisuju zdravstvene ustanove, a dio, u njihovo ime, Fond za zdravstvo. Fond je izmjenom Zakona o javnim nabavkama preuzeo ulogu nabavljača i ima glavnu riječ u donošenju odluka o nabavkama. Takva praksa nepoznata je u razvijenim zemljama. Fondovi nabavljaju pomagala za pacijente i ne bave se nabavkama za zdravstvene ustanove.

„Kad već Fond zdravstva raspisuje tendere, zašto to ne radi pravovremeno? Za tender se najčešće čeka posljednji momenat i najveći broj tendera raspisuje se u julu i avgustu. Da li slučajno baš kada su godišnji odmori? Zašto ne postoji planski kalendar nabavki po kojem bi se novi ugovori potpisivali čim isteknu tekući”, javno pita Angelina Vuković.

Ona kaže da pojedine protekcionisane firme dobijaju specifikacije prije oficijelne objave tendera za nabavku medicinske opreme.

Isti je slučaj i sa deficitarnim ljekovima. Do nestašice ljekova ne dolazi zbog nedostaka u Zakonu o javnim nabavkama, iako bi se on mogao poboljšati, nego zato što se na vrijeme ne raspisuju tenderi. Sve to plaćaju nedužni građani.

Iskustva kompanije Osmi red – D su vrlo ilustrativna.

Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki usvojila je žalbu te kompanije i poništila odluku Fonda zdravstva od početka februara 2011. godine o izboru najpovoljnije ponude za nabavku laboratorijskog potrošnog materijala i testova za Klinički centar Crne Gore, Dom zdravlja Podgorica, Opštu bolnicu Nikšić i Dom zdravlja Nikšić.

U ovoj priči posebno je zanimljiv slučaj podgoričke firme Urion.

Prije tri godine Osmi red – D obratio se Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i Agenciji za lijekove i medicinska sredstva da provjere da li Urion ima zakonom propisan stručni kadar da se bavi prometom medicinskih sredstava i proizvoda, odnosno da li ispunjava uslove za učestvovanje na tenderima. Osmi red – D je navedenim adresama predočio relevantne dokaze da Urion nema pravno valjano rješenje Ministarstva zdravlja, izdato 18. avgusta 2006. godine, niti zakonom propisani stručni kadar za učestvovanje na tenderima za snabdijevanje zdravstvenom opremom, a pet godina pobjeđuje na svim najvećim tenderima.

Ministarstvo zdravlja nije se udostojilo da odgovori kompaniji Osmi red – D ni na jedno od šest obraćanja.

„Bilo je očigledno da se radi o protekcionisanoj firmi. Takođe, navedena firma je imala privilegije prilikom naplate, a određene nabavke velike vrijednosti koje je na tenderima dobijao Urion obavljane su bez tenderskih procedura i posebnih saglasnosti”, tvrdi Vuković.

Prema izvodima iz registra Privrednog suda, Urion d.o.o. Podgorica 2003. zapošljavao je samo direktora Milana Ćukovića, a tek 2008. godine imao je šest zaposlenih.

Urion je i ranije prozivan zbog favorizovanja na tenderima.

Povodom odluka Opšte bolnice Berane iz 2008. godine da firma Urion bude prvorangirana na deset od jedanaest poziva za nabavku roba, medicinskih aparata i opreme, NVO MANS je Direkciji za javne nabavke podnio prijavu da ispita zakonitost postupka i da li je odgovorna osoba beranske bolnice svjesno prekršila zakon da bi za sebe ili treće lice pribavila imovinsku korist. Direkcija nikad nije odgovorila na ovu prijavu.

Iste godina Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki poništava postupak za nabavku dijagnostičke opreme za potrebe zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori vrijedne 6.705.000 eura, po žalbi firme Montemedicom. Fond zdravstva odbija odluku državne komisije o poništavanju postupka i kao prvorangiranu za tri pozicije bira firmu Urion, koja je poslala ponudu za opremu i servis vrijednosti 4.625.000 eura.

U izvještaju Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, koja je ispitivala odluku jednog naručioca od 8. marta ove godine o izboru najpovoljnije ponude, navodi se da Urion ima šifru djelatnosti 7112- Inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje!

Iz Fonda zdravstva, kako je u maju 2010. godine pisao i Monitor, negirane su optužbe kompanije Osmi red – D da se tenderi namještaju. Čak se i uštedi zahvaljujući centralizovanim javnim nabavkama, saopšteno je iz Fonda.

Tada je i firma Urion odbacila tvrdnje da je favorizuje Fond zdravstva u svojim nabavkama.

Prije tri godine digla se prašina oko tendera za izradu softverskog rješenja integralnog bolničkog informacionog sistema Kliničkog centra Crne Gore. Fond za zdravstvo planirao je da za taj posao utroši 2,5 miliona eura, ali Fond je na kraju poništio tender zbog velikog broja žalbi zainteresovanih kompanija. „Prestala potreba za predmetom javne nabavke”- obrazložio je Fond. Ostalo je nejasno kako je to Kliničkom centru prvo bio potreban taj softver, a onda je, nakon svega nekoliko mjeseci, za njim prestala potreba.

„Svim kompanijama koje se bave nabavkom opreme i medicinskih sredstava treba garantovati ravnopravnost i spriječiti nepoštovanje zakona. To je i jedini cilj naših brojnih javnih reagovanja i obraćanja nadležnim državnim tijelima proteklih godina”, kaže Vuković.

Zbog namještanja tendera za nabavku medicinske opreme i materijala država trpi štete koje dostižu milione eura. Zloupotrebom Zakona o javnim nabavkama, u zdravstvu buja i korupcija. Na nju često upozoravaju i iz Evropske unije. Zato nije čudno što pominjanje zdravstva u Crnoj Gori prvo asocira na – korupciju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

OKO NAS

ŠTA ĆE BITI SA REGIONALNIM MEDICINSKIM CENTROM VRIJEDNIM 200 MILIONA: Kontinuitet ili restart

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aktuelna ministarka nauke Sanja Damjanović smatra da bi Crna Gora mogla da izgubi regionalni medicinski centar za liječenje kancera – SEEIIST, ukoliko se buduća vlast ne bude jednako ozbiljno odnosila prema njemu

 

Kada je Ministarstvo nauke, na čelu sa novom ministarkom – fizičarkom Sanjom Damjanović, prije četiri godine najavilo projekat regionalnog centra za liječenje kancera – najvećeg takvog poduhvata u Evropi, mnogim građanima, a i većem dijelu naučne zajednice, to je djelovalo kao nova markentinška žvaka  vlasti. Međutim, projekat Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) prije nepunih godinu ušao je u drugu fazu, odnosno, sa ideje se prešlo na djelo.

U evropskim naučnim krugovima uveliko se govori o regionalnom naučnom centru u Jugoistočnoj Evropi, kao nečemu šta je izvjesno. Ministarstvo nauke je nedavno sa projektom SEEIIST apliciralo za Mapu puta Evropskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu –  „ESFRI Roadmap“. Ukoliko se projekat nađe na toj mapi kapitalnih projekata EU, a već je dobio podršku velikog broja država i međunarodnih organizacija, među kojima i Švajcarske i CERN-a, izvjesno da će regionalni centar, težak oko 200 miliona eura biti izgrađen.

Iako gotovo na svim međunarodnim naučnim konferencijama, kao što su Međunarodni forum nauke (WFSJ) i Evropski otvoreni forum nauke (ESOF), SEEIIST vezuju za Crnu Goru, Damjanovićeva strahuje da bi mogli da izgubimo takav projekat ukoliko se nova vlast (prije svega novi ministar nauke) prema njemu ne bude jednako ozbiljno odnosio.

Ona je za Monitor kazala da je SEEIIST projekat „mnogo veći od politike“ i da je riječ o centru za liječenje kancera, koji će biti značajan za razvoj Crne Gore i regiona. Zbog toga je, tvrdi, mnogo bitno da Crna Gora dobije centar i da počne sa njegovom izgradnjom. Istakla je da stoji na raspolaganju svakom ko dođe na njeno mjesto kako bi pomogla da se taj projekat realizuje.

„Ovaj projekat je iznad svih političkih i identitetskih podjela i veoma je značajan za razvoj nauke. Ovo je prvi put da je Crna Gora pokazala Evropskoj komisiji da kod nas postoji naučni kapital. Centar će oko sebe izgraditi poseban naučni ekosistem, koji neće biti samo generator naučnog, već i ekonomskog razvoja Crne Gore i regiona“, pojasnila je Damjanovićeva.

Ona je predsjedavajuća Upravnog odbora SEEIIST-a, a tvrdi da tu funkciju, kao i sve vezano za projekat regionalnog medicinskog centra radi volonterski.

Potpredsjednica Pokreta za promjene (PZP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Branka Bošnjak, pak, smatra da je Damjanovićeva „privatizovala“ Ministarstvo nauke „promovišući i finansijski podržavajući megalomanske projekte iz svoje uže specijalnosti za koje je lično kao naučni radnik zainteresovana“. Ona je Monitoru rekla da je „vrlo diskutabilno kakvu će korist Crna Gora od tih projekata imati, kad će i da li će se uopšte realizovati“.

„Otud i ovaj njen očajnički vapaj da zadrži ministarsku fotelju, jer navodno sve sad zavisi od nje, što je još jedna obmana. Nama valjda ne treba sistem koji bi zavisio od samo jedne osobe, nije ona pregovarala i potpisivala te projekte u lično ime, nego u ime države… Njenim slatkorječivim ’šarenim lažama’ mogla je fascinirati samo neznavenog premijera Markovića i njegovu ekipu ali ne i ljude koji znaju da nauka treba da bude u službi razvoja i progresa države a ne da služi za samopromociju“, oštra je Bošnjak.

Ona je poručila da Damjanovićeva nije nezamjenjiva jer, kako tvrdi, Univerzitet Crne Gore ima mnogo kompetentnih i dokazanih naučnika iz njene uže specijalnosti, a koji su dio te takozvane ekipe iz CERN-a.  Smatra da aktuelna ministarka nauke nije slučajno izopštila te ljude iz „svojih projekata“.

Damjanovićeva negira ove tvrdnje i kaže da je radila u javnom interesu. Tvrdi da je za vrijeme njenog mandata budžet za nauku i inovacije uvećan za 120 odsto, dok je izglasano više ključnih zakona za kreiranje dobre atmosfere za bavljenje naukom i inovacijama.

Bošnjak je, međutim, naglasila da treba pogledati uslove za bavljenje naukom u našoj zemlji, zastarelu opremu u laboratorijama, mizerna izdvajanja iz budžeta za istraživanja od svega 0,04 odsto. „Da podsjetim da smo se još davne 2000. godine  saglasili sa Lisabonskom strategijom i u tom cilju se obavezali da ćemo izdvajati za istraživanja i razvoj najmanje tri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) do 2010. godine, a kao što vidite mi smo 2020. godine na nivou od svega 0,04 odsto. Toliko o tome koliko je odlazeći režim cijenio nauku, istraživanje, razvoj i inovacije“, pojašnjava Bošnjak.

Priznati biolog i jedan od organizatora Otvorenih dana nauke Danilo Mrdak smatra da je Damjanovićeva učinila više za crnogorsku nauku od njenih prethodnika. On ističe da je njegov stav isključivo vezan za profesionalni angažman ministarke i njenog tima, dok ne želi da komentariše njeno članstvo u DPS-u, niti politiku te stranke.

Mrdak smatra da je nastavak realizacije projekta SEEIIST „veoma zavisan“ od Damjanovićeve. Tvrdi da je ona, koliko je njemu poznato, iskoristila sve svoje poslovne i privatne kontakte kako bi se uopšte počelo pričati o njemu.

„Takav centar je prije četiri godine izgledao kao naučna fantastika i siguran sam da ni članovi Vlade kojoj je gospođa Damjanović pripadala nijesu ni u snu pomišljali da je ovo moguće i izvodljivo. Kako su se polako slagale kockice oko ovog centra rasla je i zainteresovanost naučne zajednice, ali i Vlade za njegovu realizaciju te je on polako dospio u fokus javnosti. Do tada su u mogućnost realizacije ovog centra vjerovali samo njen tim iz ministarstva nauke i ona. Siguran sam da  i danas mnogi smatraju da je ovo skoro pa nemoguća misija i da je za ovaj centar potreban ogroma uticaj, to jeste intezivno lobiranje u ’šumi’ EU administracije“, kazao je Mrdak Monitoru.

Smatra da bi njen nasljednik, ali i budući premijer morali da razmisle o nastavku ovog projekta kao i o tome da se pronađe mjesto za Damjanovićevu kako bi nastavila sa njegovom realizacijom. Taj angažman bi, smatra, trebala da prihvati i aktuelna ministarka.

„Naravno ovdje postoji i dio politike koji ne smijemo zanemariti, odnosno činjenice da će budući premijer voditi računa o popularnosti poteza angažovanja bivše ministarke Vlade, iz Vlade koja je uradila puno toga lošeg za društvene prilike i samu ekonomiju, ali i toga da je potrebno da takav angažman prihvati i gospođa Damjanović“, pojašnjava Mrdak.

Damjanovićeva tvrdi da je sa svojim timom u posljednje četiri godine trasirala put razvoja nauke i naučnih politika u Crnoj Gori, ali i započela brojne projekte od značaja za cjelokupno društvo i region. Nada se da će i buduća Vlada i novi ministar nauke to prepoznati i sa svojim kadrovima nastaviti taj put.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

OTKUP JAGNJADI: Slaba vajda za stočare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Program otkupa tržišnih viškova jagnjadi, koji je podržala Vlada, prema izjavama stočara sa sjevera, ne može obezbijediti svima sigurnu prodaju. Zbog toga, mnogi koji žive od ovčarstva dočekuju početak jeseni s neizvjesnošću i strahom da neće uspjeti da nađu kupce

 

Otkup tržišnih viškova jagnjadi, kako su kazali iz Ministarstva  poljoprivrede i ruralnog razvoja, počeo je tokom prve sedmice septembra.  Realizuju ga Mesna industrija Goranović, Mesopromet i HM Durmitor. Procjena je da će ta preduzeća otkupiti oko 14.000 jagnjadi od stočara širom Crne Gore.

Među njima nijesu i jagnjad mladog stočara Nemanje Vlahovića iz Rovaca. U buljuku je i dalje, priča, oko 30 jagnjadi za koje nije uspio da nađe kupca.

„Teško sam i ostala prodao. Za svako sam sam naša kupca ili su mi prijatelji pomogli. Prodavao sam jedno po jedno, s vremena na vrijeme. To, uglavnom, na veresiju. Za sopstvenu upotrebu zaklao sam nekoliko, više no što mi je realno trebalo. Nakupci ucjenjuju nudeći mizerne cijene. Radije ću ih „u potočinu“ no da ih prodam za „ništa“ pare. Ne znam za to da Ministarstvo organizuje otkup, niko mi nije javaljao ni ove ni ranijih godina“ – priča sagovornik Monitora.

Tvrdi da zna još desetak stočara koji još nijesu prodali viškove jagnjadi. Sve njih, objašnjava, očekuje neizvjesnost. Treba obezbijediti hranu za ovce tokom zime, što prilično košta. Vlahović tvrdi da ukolio se situacija sa otkupom ne popravi od tog načina zarađivanja za život nema mnogo vajde. Najvjerovatnije će, najavljuje, vrlo skoro i promijeniti zanimanje.

Na katunima na Bjelasici u nekoliko buljuka ovaca su neprodata jagnjad.

„Prošlog ljeta je bilo mnogo drugačije. Jasno je da ovom aktivnošću Vlade ne mogu biti obuhvaćen sva jagdnjad u Crnoj Gori. Međutim, ranije dok je bilo nešto od turizma, bilo je i prodaje. Ove godine slabo. Smanjena potreba ugostitelja, te vlasnika etno sela i katuna za domaćom hranom uslovljena je propalom sezonom. Sve to utiče i na nas stočare“ – objašnjavaju u domaćinstvu  Vuković na Bjelasici. Oni ističu i kako je značajno opala i  prodaja sira i kajmaka.

Još od kako je početkom 90-ih propalo preduzeće Sinjavina, nekadašnji OOUR Veletrgovine, u Kolašinu nema organizovanog otkupa mesa, ali ni klanice, čak ni one koja bi bila uslužna, tzv. „komunalna“.

Nekadašnja kolašinska klanica  prvobitno je  služila za uslužna klanja stoke. Sve je bilo pod kontrolom veterinarske inspekcije. Kasnije, ta klanica je registrovana i za izvoz, jedina u Crnoj Gori, pored bjelopoljske. Krajem 80-ih godina prošlog vijeka u tom objektu klalo se i po  500 komada jagnjadi za jednu noć. Prema podacima iz tog doba, OOOUR Veletrgovine je otkupljivao za jedan  dan i po 1.700 jagnjadi na Sinjavini. Zadnji izvoz sa područja te opštine bio je 12.000 jagnjadi.

Otkup stoke na području Kolašina i Mojkovca sada obavlja par manjih  preduzeća za prodaju mesa, što ne garantuje prodaju svih viškova. No, stočari tvrde da je i to bolje od situacije od prije nekoliko godina kada su to radili nakupci, pa se dešavalo da neki nikada ne plate stoku koju su uzeli. Cijene koje diktiraju monopolska preduzeća nijesu često zadovoljavajuće, ali su, kako tvrde vlasnici stoke, „pare sigurne“.

A u okviru otkupa ograničene količine jagnjadi, koje je ove godine organizovalo Ministarstvo, cijena je 2,5 eura po kilogramu „žive“  mjere. To je skuplje nego ranije. Povećanje otkupne cijene kako je objašnjeno, „oblik je podrške dohotku poljoprivrednih proizvođača, u cilju ublažavanja posljedica pandemije Covid-19“.

Istovremeno, objašnjavaju iz Ministarstva, to će biti „prilika i da se kvalitetnim domaćim mesom, po povoljnim cijenama, snabdiju i penzioneri koji će kilogram jagnjetine plaćati plačati 4,4 eura“. Vlada će finansijski podržati  program, pa će ministarstva poljoprivrede i rada i socijalnog staranja i Fond PIO obezbijediti subvencije u iznosu od 1,3 eura po kilogramu mesa.

„Vlada je podržala taj program i ove godine, kao nastavak brige prema potrebama i penzionera i farmera, sa posebnim senzibilitetom u ovoj izazovnoj godini… Sprovođenje programa omogućiće realizaciju tržišnih viškova jagnjadi i očuvanje dohotka poljoprivrednih proizvođača, s jedne strane, i snabdijevanje penzionera kvalitetnim mesom po povoljnim cijenama, s druge strane“ – piše u saopštenju tog ministarstva.

Kako je objašnjeno, Investiciono-razvojni fond (IRF) obezbijedio je kreditna sredstva u iznosu od dva miliona eura za finansiranje otkupa i blagovremenog plaćanje poljoprivrednim proizvođačima.

„U program su uključena preduzeća iz sektora mesne industrije, koji su ispunili uslove IRF-a za dobijanje kreditnih sredstava. To će biti garancija blagovremenog i sigurnog plaćanja farmerima za otkupljenu jagnjad“ – tvrde iz Ministarstva.

Plaćanje je sigurno, ali je cijena preniska, tvrdi bjelopoljski ovčar Dragomir Naco Šćepanović. Još nije prodao jagnjad, ali se nada da će to učiniti, kao i ranijih godina, kad siđe s katuna. Od njega jagnjad otkupljuje Mesopromet.

„Ove godine Vlada je podigla cijenu za 0,20 eura. Jeste bolje nego lani, ali je to, zaista, preniska cijena, ako pogledate sve ostale. Međutim, s obzirom na situaciju u kojoj se stočari nalaze, ohrabruje što Mesopromet drži riječ za rok uplate. Ja drugog izbora nema, jer ne mogu sam tražiti kupce. Ovce zahtijevaju cjelodnevnu brigu, mnogo bi mi bilo još i da tražim kupce“ – objašnjava Šćepanović.

Početkom septembra mnogi uzgajivači ovaca na području Pljevalja bili su zabrinuti zbog, kako tvrde, kasnog otkupa. Do prije par sedmica ni jedno jagnje sa prostora te opštine nije otkupljneno kroz program Vlade. Prošle godine stočari su zahtijevali da otkup počne ranije, a ove godine zakasnio je više nego obično.

„Sve to ide na našu štetu. Jagnjad u ovo doba „kaliraju“. Trebalo bi voditi računa i otkup organizovati mnogo ranije, u doba kad imamo najviše koristi od toga“ – poručili su nedavno pljevaljski stočari.

Prema podacima Monstata od prije dvije godine, ukupan broj ovaca u Crnoj Gori iznosio je 187.021. Iz godine u godinu stada su sve malobrojnija. Osnovni prizvod te grane poljoprivrede je meso, u značajno manjoj mjeri mlječni proizvodi, dok se vuna gotovo i ne koristi.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POŽARI I MI: Kad institucije gledaju u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima,  harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše

 

U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je  prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.

Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.

Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.

Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.

Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su  formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.

Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo