OKO NAS
Pobjednik unaprijed poznat

Ministar zdravlja Crne Gore Miodrag Radunović nikako da prizna da crnogorsko zdravstvo odavno napadaju razne boljke, među kojima je, prema mnogim istraživanjima, i korupcija. Do njega ne stižu ni žalopojke pacijenata da, recimo, mjesecima moraju da čekaju na specijalističke preglede ili da u apotekama često nema ni zamjenine zamjene pojedinih ljekova.
Mjesecima se čeka i na razna snimanja u Kliničkom centru Crne Gore. Razlog, čemu je posvećen i dio ovog priloga, je teško shvatljiv: tender za nabavku RTG filmova, ni osam mjeseci nakon što je prvi put raspisan, još nije realizovan. Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki usvojila je žalbu podgoričke firme Montemedicom i poništila odluku Fonda zdravstvenog osiguranja o izboru najpovoljnije ponude za nabavku tih filmova i potrošnog materijala za zdravstvene ustanove na tenderu raspisanom u novembru prošle godine.
Javna je tajna da tendere za nabavku medicinskih sredstava prate razne nepravilnosti i protekcionizam, a za to su posebno zaslužni Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja.
„Tender, kao pravična utakmica, je obesmišljen. Oni koji nisu na listi izabranih nemaju nikakvu šansu. Na tenderu je pobjednik unaprijed privilegovana firma. Ostali učesnici, pa i kad nude povoljniju cijenu i ostale uslove, diskvalifikuju se. Ne pomažu im ni žalbe sa relevantnim dokazima Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, kaže Angelina Vuković, izvršna direktorica podgoričke kompanije Osmi red – D, koja se skoro dvadeset godina bavi prodajom medicinske opreme.
U Crnoj Gori ima blizu trideset veledrogerija registrovanih za nabavku ljekova i medicinskih sredstava. Previše? Za one koji vole statističke podatke – Crna Gora ima dvadeset dvije firme registrovane za izvoz oružja.
Vrijednost godišnjih nabavki standardnog potrošnog medicinskog materijala dostiže po nekoliko miliona eura. Velika suma i još veća šansa da privelegovani dobro zarade. A da se često lovi u mutnom, svjedoče brojni primjeri.
Trenutno je aktuelna istraga Uprave policije o prošlogodišnjem postupku nabavke rentgenskih i ultrazvučnih aparata u aranžmanu Ministarstva zdravlja zbog sumnje da je tender namješten. Ugovor je vrijedan 440.000 eura, a posao je finansiran kreditima Svjetske banke.
Javni oglasi za nabavke medicinske opreme i aparata raspisuju se svake godine. Dio raspisuju zdravstvene ustanove, a dio, u njihovo ime, Fond za zdravstvo. Fond je izmjenom Zakona o javnim nabavkama preuzeo ulogu nabavljača i ima glavnu riječ u donošenju odluka o nabavkama. Takva praksa nepoznata je u razvijenim zemljama. Fondovi nabavljaju pomagala za pacijente i ne bave se nabavkama za zdravstvene ustanove.
„Kad već Fond zdravstva raspisuje tendere, zašto to ne radi pravovremeno? Za tender se najčešće čeka posljednji momenat i najveći broj tendera raspisuje se u julu i avgustu. Da li slučajno baš kada su godišnji odmori? Zašto ne postoji planski kalendar nabavki po kojem bi se novi ugovori potpisivali čim isteknu tekući”, javno pita Angelina Vuković.
Ona kaže da pojedine protekcionisane firme dobijaju specifikacije prije oficijelne objave tendera za nabavku medicinske opreme.
Isti je slučaj i sa deficitarnim ljekovima. Do nestašice ljekova ne dolazi zbog nedostaka u Zakonu o javnim nabavkama, iako bi se on mogao poboljšati, nego zato što se na vrijeme ne raspisuju tenderi. Sve to plaćaju nedužni građani.
Iskustva kompanije Osmi red – D su vrlo ilustrativna.
Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki usvojila je žalbu te kompanije i poništila odluku Fonda zdravstva od početka februara 2011. godine o izboru najpovoljnije ponude za nabavku laboratorijskog potrošnog materijala i testova za Klinički centar Crne Gore, Dom zdravlja Podgorica, Opštu bolnicu Nikšić i Dom zdravlja Nikšić.
U ovoj priči posebno je zanimljiv slučaj podgoričke firme Urion.
Prije tri godine Osmi red – D obratio se Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i Agenciji za lijekove i medicinska sredstva da provjere da li Urion ima zakonom propisan stručni kadar da se bavi prometom medicinskih sredstava i proizvoda, odnosno da li ispunjava uslove za učestvovanje na tenderima. Osmi red – D je navedenim adresama predočio relevantne dokaze da Urion nema pravno valjano rješenje Ministarstva zdravlja, izdato 18. avgusta 2006. godine, niti zakonom propisani stručni kadar za učestvovanje na tenderima za snabdijevanje zdravstvenom opremom, a pet godina pobjeđuje na svim najvećim tenderima.
Ministarstvo zdravlja nije se udostojilo da odgovori kompaniji Osmi red – D ni na jedno od šest obraćanja.
„Bilo je očigledno da se radi o protekcionisanoj firmi. Takođe, navedena firma je imala privilegije prilikom naplate, a određene nabavke velike vrijednosti koje je na tenderima dobijao Urion obavljane su bez tenderskih procedura i posebnih saglasnosti”, tvrdi Vuković.
Prema izvodima iz registra Privrednog suda, Urion d.o.o. Podgorica 2003. zapošljavao je samo direktora Milana Ćukovića, a tek 2008. godine imao je šest zaposlenih.
Urion je i ranije prozivan zbog favorizovanja na tenderima.
Povodom odluka Opšte bolnice Berane iz 2008. godine da firma Urion bude prvorangirana na deset od jedanaest poziva za nabavku roba, medicinskih aparata i opreme, NVO MANS je Direkciji za javne nabavke podnio prijavu da ispita zakonitost postupka i da li je odgovorna osoba beranske bolnice svjesno prekršila zakon da bi za sebe ili treće lice pribavila imovinsku korist. Direkcija nikad nije odgovorila na ovu prijavu.
Iste godina Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki poništava postupak za nabavku dijagnostičke opreme za potrebe zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori vrijedne 6.705.000 eura, po žalbi firme Montemedicom. Fond zdravstva odbija odluku državne komisije o poništavanju postupka i kao prvorangiranu za tri pozicije bira firmu Urion, koja je poslala ponudu za opremu i servis vrijednosti 4.625.000 eura.
U izvještaju Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, koja je ispitivala odluku jednog naručioca od 8. marta ove godine o izboru najpovoljnije ponude, navodi se da Urion ima šifru djelatnosti 7112- Inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje!
Iz Fonda zdravstva, kako je u maju 2010. godine pisao i Monitor, negirane su optužbe kompanije Osmi red – D da se tenderi namještaju. Čak se i uštedi zahvaljujući centralizovanim javnim nabavkama, saopšteno je iz Fonda.
Tada je i firma Urion odbacila tvrdnje da je favorizuje Fond zdravstva u svojim nabavkama.
Prije tri godine digla se prašina oko tendera za izradu softverskog rješenja integralnog bolničkog informacionog sistema Kliničkog centra Crne Gore. Fond za zdravstvo planirao je da za taj posao utroši 2,5 miliona eura, ali Fond je na kraju poništio tender zbog velikog broja žalbi zainteresovanih kompanija. „Prestala potreba za predmetom javne nabavke”- obrazložio je Fond. Ostalo je nejasno kako je to Kliničkom centru prvo bio potreban taj softver, a onda je, nakon svega nekoliko mjeseci, za njim prestala potreba.
„Svim kompanijama koje se bave nabavkom opreme i medicinskih sredstava treba garantovati ravnopravnost i spriječiti nepoštovanje zakona. To je i jedini cilj naših brojnih javnih reagovanja i obraćanja nadležnim državnim tijelima proteklih godina”, kaže Vuković.
Zbog namještanja tendera za nabavku medicinske opreme i materijala država trpi štete koje dostižu milione eura. Zloupotrebom Zakona o javnim nabavkama, u zdravstvu buja i korupcija. Na nju često upozoravaju i iz Evropske unije. Zato nije čudno što pominjanje zdravstva u Crnoj Gori prvo asocira na – korupciju.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru
,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.
Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.
Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.
U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.
,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”, priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.
Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.
Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti, osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina
Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti, još je na nivou projektnog zadatka. Kako su saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano. Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za zaštitu životne sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.
Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.
“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.
Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.
Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim, cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.
Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje. Za to bi bile neophodne cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.
Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani, ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta. Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima, kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati sistemom za vodosnabdijevanje objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.
Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi, 110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg i kada.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada
Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.
Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane. „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.
On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .
Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.
„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.
Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“
Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.
Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.
Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.
Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.
Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.
Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.
Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.
Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično