Povežite se sa nama

OKO NAS

Čuda prirode

Objavljeno prije

na

Uvala Valdanos za Ulcinjane je uvijek predstavljala izvor nadahnuća i mitsko mjesto. Ime mu, prema mišljenju lingviste dr Ruždi Ušakua, dolazi od albanske kovanice „vallja e nuses”, što se na crnogorskom prevodi kao igra nevjeste, odnosno vile ili morske sirene. U tom je kontekstu razumljivo što se na tom prostoru sa 18 hiljada blagoslovljenih stabala masline nalaze čudotvorne Viline vode i Vilina greda, kao i što se uz taj prostor vežu nebrojene priče i legende. Pomorci su ga nazivali „uvalom spasa” ili „uvalom tišine”, jer je zaštićen od južnih vjetrova, a u vrijeme Osmanske imperije u njemu se nalazio karantin.

Zbog jedinstvene ljepote te uvale, iz Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) nedavno su predložili da Valdanos postane Međunarodni ekološki centar, oaza bez betona, područje održivog razvoja kroz suživot čovjeka i prirode. „On treba biti uvršten u zaštićena područja Mediterana i u mrežu NATURA 2000, a zbog svoje bioraznolikosti trebalo bi ga proglasiti parkom prirode ili podvodnim parkom prirode”, kažu u toj organizaciji i navode da u toj rajskoj uvali raste biljka koja se naziva Zostera marina ili ,,morska svilina”, poznata u narodu i kao morska trava. Riječ je o endemskoj mediteranskoj vrsti, što znači da ona živi samo u Sredozemnom moru i niđe drugdje! Livade sviline područja su najveće biološke raznolikosti, dokaz čistoće mora i bogatstva ribom. One su prvenstveno značajne zbog zaštite obale od većih talasa koje u Valdanosu stvara punenat (zapadni vjetar), stabilizacije podloge, taloženja i konsolidacije sedimenata kojim ujedno i lokalno prečišćava vodu, te strujanja i predatora koju pružaju ribama i malim beskičmenjacima. Ta trava godišnje raste samo jedan centimetar, što znači da u Valdanosu postoje biljke i u moru i na kopnu starije od 800 godina. To je dovoljna pouka i znak za razumom obdarene da shvate da u poređenju s tom travom i stoljetnim maslinama, mi, ljudi, veoma kratko boravimo na ovom svijetu.

Zanimljivo je napomenuti da su listove ,,morske sviline” Ulcinjani tokom istorije koristili za punjenje jastuka, a velike količine ove cvjećnice koje bi talasi izbacili na morsku obalu koristili su kao prirodno gnojivo.

Pravo ulcinjsko čudo prirode je Bojana (duga 44 kilometra), jedina rijeka u svijetu koja ponekad teče uzvodno. I pored velikog proticaja (Bojana donosi u Mediteran najviše vode poslije Nila i Poa), morska voda prodire duboko uzvodno kroz njezino korito. Tako nastaje prva od četiri karakteristične dvojnosti rijeke Bojane. Naime, u njezinom koritu nalaze se i morska slana i slatka riječna voda. Morska voda, kao teža, prodire dnom korita rijeke Bojane sve do oko Svetog Đorđa, odnosno na oko osam kilometara uzvodno od ušća.

Druga dvojnost ove rijeke je izražena u njezinom podzemnom vodotoku. Istraživanja eksperata pokazala su da je nekadašnje korito Bojane bilo za oko 40 metara više u odnosu na današnji teren osnovne stijene kod Fraskanjela. Rijeka Bojana zasula je svoje staro korito šljunkom. Preko šljunka nataloženi su glinoviti vodonepropusni sedimenti u kojima je usječeno današnje korito rijeke Bojane. Tako danas, u istom smjeru, jedan iznad drugog prema moru, teku površinski vodotok rijeke Bojane, a na dubini od oko 10 do 15 metara podzemni vodotok rijeke Bojane.

Podzemni vodotok se kreće, takođe, od sjevera prema jugu i može se predstaviti kao kretanje vode kroz podzemnu cijev ispunjenu šljunkom. Podzemni vodotok je poznat po izvorištu Lisna-Bori, iz kojeg Ulcinj dobija najveći dio vode. Treća dvojnost ostvaruje se u delti Bojane – ova se rijeka račva na dva dijela koji se kao posebni vodotoci ulivaju u more, dok se četvrta dvojnost rijeke Bojane ogleda u dvojnim oscilacijama njezinog vodostaja. „Dvojnost karakteristika ne mora uvijek da pojačava kvalitet prirodne pojave, ali dvojne karakteristike rijeke Bojane povećavaju bogatstvo strukture njezinih karakteristika, pa time i njezinu ukupnu vrijednost kao prirodnog fenomena”, kaže profesor Mihailo Burić.

A u Limanu, tik pored zapadnih zidina Starog grada, pri nailasku juga ili promjene vremena, osjeća se karakterističan miris uvelih algi i more promijeni boju u zelenu. Ulcinjane to uvijek podsjeća na neku nepogodu, obično zemljotres, jer je ta pojava naročito bila izražena u proljeće 1979. godine. Samo nekoliko sekundi nakon tog katastrofalnog potresa na površinu mora u Limanu je izbilo pravo sumporno vrelo, a more u zalivu je poprimilo zeleno-pepeljasti sjaj.

U Ulcinju je još živo predanje koje govori da je zapadno od Starog grada, u zalivu Liman, izvirala divna zelena voda. Iznad izvora izrasla su sve do mora mnogobrojna stabla agava, palmi i drugog mediteranskog rastinja. Prema predanju, boja mora u sjenci tih mediteranskih biljaka oslikavala se u uvali kao sivozelena. Kupajući se u neobičnoj zelenoj boji Limana, žene su vremenom postajale ljepše. Čak su i starije žene, koje su ovdje dolazile da se kupaju, postajale vitalnije. Stoga je ovaj zaliv postao banja za sve žene iz grada i okoline. Hroničari navode da su žene iz uglednih vlastelinskih i bogatih porodica nerado prihvatale da se na ovom skučenom prostoru (plaža je široka nekoliko metara) miješaju sa ženama ulcinjskog puka. Zato je Liman postao lječiliste i kupalište samo za pripadnice ,,ljepšeg pola” iz familija plemića, dok su žene ili djevojke iz porodica plebsa odlazile da se kupaju i liječe u Pinješkom zalivu, odnosno na „Ženskoj plaži”.

Interesantno je da na širem prostoru između rijeke Bojane i Solane, u zaleđu Velike plaže, postoje mnogobrojna mala jezerca sa slatkom vodom. U njima postoje rupe iz kojih izbija voda, a narod ih naziva „izvori bez dna”. Još je možda čudniji jedan izvor u Valdanosu, ispod Viline grede, iz kojeg ponekad izbija voda za piće, a nekada se on transformiše u vrelo sumporne vode.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo