Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad je život najjeftiniji

Objavljeno prije

na

Poslije posljednjeg krvavog obračuna u Beranama i ranjavanja četiri mladića u jednom kafiću u ovom gradu, poznata društvena grupa okupljena oko fejsbuk profila pod nazivom Opština Berane Општина Беране, uredila je svoj sajt u znaku protivljenja nošenju oružja i imperativa za zaustavljanje opasnih obračuna. Oni su nacrtali pištolj sa znakom zabrane nošenja i krv koja se cijedi sa toga znaka, uz natpis BERA-NE!

Riječ je o alarmantnom upozorenju da grad na Limu postaje mjesto opasno za život. Nakon opljačkane privrede i svega što se moglo pokrasti, bijede i sirotinje koja je zavladala, sada još treba i razmišljati gdje pronaći bezbjedno mjesto da se potroši euro sa dna džepa i na miru ispije popodnevna kafa ili večernje piće. Takvih mjesta u ovom gradu je sve manje.

U prilog tome govori i posljednji slučaj. Kafe Kassa do prošle sedmice bio je sasvim mirno i prijatno mjesto, koje se vikendom, kao i većina drugih kafića, pretvara u poludiskoteku, za omladinu željnu provoda u zemlji u kojoj je pravo na normalan i bezbrižan život postalo luksuz.

Prema zvaničnoj policijskoj verziji, pola sata prije ponoći, u trenutku kada je kafić bio prepun, ušla su dva mladića, Marko Maslovarić (24) i Dražen Simonović (25) i navodno se pozdravili sa četvoricom mladića u koje su, potom, počeli da pucaju. Prema drugoj verziji, koju su prepričavali očevici, prije potezanja oružja i pucnjave ipak je bilo svađe između dvije grupe mladića.

Epilog je poznat. Teško su povrijeđeni Miroslav Femić (25) iz Bijelog Polja i Beranac Aleksandar Marsenić (26). Još dvojica mladića iz Berana koji su bili u istom društvu, Bernard Sujković (26) i Jasmin Piljević (19), zadobili su lakše, prostrelne rane u predjelu nogu. Marko Maslovrić je uhpšen a Dražen Simonović je još u bjekstvu.

Jedan od očevidaca kazao je kako se sve odigralo brzo, da su Maslovarić i Simonović ispalili veliki broj metaka i da je čista sreća da još neko od gostiju nije povrijeđen ili stradao. „Odjednom je nastala vriska i bježanje. Krvi je bilo na sve strane. Na podu je ostao da leži jedan mladić” – rekao je taj očevidac.

Ljekari beranske bolnice su te subotnje noći imali pune ruke posla. Femić je sa najtežim povredama prebačen u podgorički Klinički centar, gdje su vraćene izvjesne nade da neće ostati nepokretan, kako je to u prvi mah izgledalo. Policija vjeruje da iza ovog revolveraškog napada stoji dugogodišnja netrpeljivost između dvije grupe mladića.

„Prema našim dosadašnjim saznanjima, iza ovoga bi mogla da stoji sasvim treća osoba. To provjeravamo i pokušavamo da utvrdimo čitavu pozadinu slučaja” – ispričao je jedan policijski službenik.

Sagovornik iz policije nije, međutim, mogao sa sigurnošću dovesti u vezu ovaj događaj sa pucnjavom koja se dogodila dvadesetak dana prije toga. Tada su na kuću Aleksandra Marsenića, samo stotinu-dvjesta metara od centra grada, nepoznati napadači ispalili čitav rafal iz automatskog oružja. Pucnjavu je čudom preživio njegov najmlađi brat Stefan (19), koji se u tom trenutku našao ispred kuće.

Aleksandar je ispričao medijima da je njegov brat krenuo nešto da kupi, a da je on bio u kući, kada je začuo pucnje.

„Kada sam izašao, vidio sam maskiranog muškarca, sa maramom preko lica i kapom na glavi, kako bježi niz ulicu prema Limu” – rekao je Aleksandar.

On je izrazio uvjerenje da je neko njega čekao i da ga je zamijenio sa najmlađim bratom. „Ipak, ne mogu da pretpostavim ko bi to mogao biti. Ne krijem da smo najstariji brat i ja imali dosta tuča, ali krv nikom ne dugujemo” – kazao je tada Aleksandar Marsenić.

Iako je policija vrlo brzo blokirala čitav kvart, nijesu uspjeli da uđu u trag napadaču, koji do danas nije otkriven. Činjenica je da je Miroslav Femić, koji je u pucnjavi u Kassi najteže ranjen, došao u Berane nakon napada na kuću Marsenića i od tada se nije odvajao od društva u kome se kretao Aleksandar.

Policija još nije ušla u trag ni osobi koja je samo nekoliko dana prije napada na kuću Marsenića ispalila četiri hica u šoferšajbnu, odnosno u džip Borislava Dvoržaka, koji je bio parkiran ispred zgrade u kojoj živi. Dvoržak u tom trenutku nije bio u Beranama. On je sada vlasnik kafea Bistro, a javnosti je poznat kao jedan od bivših vlasnika privatizovanog i opljačkanog hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Policija ispituje da li ova dva slučaja pucnjave, kao i posljednji u kojem su ranjena četiri mladića, imaju neku međusobnu vezu.

Ista društevana grupa okupljena oko Fejsbuk profila Opština Berane Општина Беране podigla je glas i kada su dvojica Beranaca i jedan Bjelopoljac prilikom pljačke zlatare u Vlasotincu ubili Miroslava Stamenkovića, policajca na dužnosti. Tada se doznalo da Berane ima zavidan kriminalni podmladak.

Tako se tek poslije ovog događaja došlo do saznanja da ova tri momka, od kojih su dvojica stradala prilikom pljačke, imaju debeo policijski dosije u Beranama, odnosno u Crnoj Gori. Adnan Šuntić dosije u policiji ima zbog nasilničkog ponašanja i tuče. On je ranjen četvrtog septembra 2010. godine kada je Beranac Marko Zekić poslije svađe pucao na njegovog brata od strica Jasmina Šuntića, koji je tada ubijen. Šuntić i Lutovac bili su predmet istrage pljačke zlatare u Sloveniji i tada im je uzet DNK uzorak.

Ubijeni Velibor Lutovac u krivičnoj evidenciji je imao pet djela. Vijesti su prenijele i da je Beranac Darinko – Beko Vušurović praktično tek bio izašao iz zatvora, i da je u evidenciji imao nekoliko krivičnih djela. Od nanošenja lakših i teških tjelesnih povreda do droge, za koju je i osuđivan.

Zahvaljujući svojim „žestokim” momcima, Berane je godinama redovan gost u medijskim crnim hronikama. Nekoliko posljednjih godina ovaj grad je držao važno mjesto na skali kriminala zahvaljujući aferi Balkanski ratnik, u kojoj su momci iz grada na Limu imali istaknute uloge. Draško Vuković, najpoznatiji od svih, visokorangirani u Šarićevom klanu, izašao je iz cijelog slučaja kao svjedok saradnik.

Da mnogo Beranaca dobro pliva u švercu droge nije bila nikakva tajna ni prije akcije Balkanski ratnik. Neki su u zatvorima u Latinskoj Americi, a o broju onih koji robijaju zbog toga u zemljama okruženja suvišno je i govoriti poslije čitave serije tekstova koje je Monitor ispisao o kriminalnim klanovima i švercu droge. Trojica Beranaca koje potražuje interpol Danske zbog narko-poslova i dalje mirno šetaju beranskim ulicama.

Pri ovim činjenicama ne treba da čudi što Berane i sjever Crne Gore po svijetu više ,,proslavljaju” sumnjivi momci, narko-dileri i kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge druge znamenite ličnosti. Internet stranice postaju sve punije imenima beranskih kriminalaca i umnožavaju se proporcionalno sa povećanjem težine njihovih policijskih dosijea.

Nakon pucnjave u kafiću Kassa, ranjavanja četvorice mladića i pukim slučajem izbjegavanja tragedije širih razmjera, neko je na portalu Vijesti ostavio zanimljiv komentar. ,,Zamislite grad i atmosferu u nekom lokalu kada znate da bar pet ljudi za pojas nosi pištolj. Živjela demokratija Crne Gore. Čekamo Filipa da položi zakletvu i da ih sve pomiluje”.

U internet komentarima bilo je i predloga da ,,Berane treba zatvoriti kao Boston i jednom za svagda se riješiti kriminala”. Mogle su se pročitati i kritike na račun policije i predlozi da se umjeto policije formira civilna zaštita, odnosno da građani preuzmu ulogu u zavođenju reda i stvaranju uslova za miran život.

Sve ovo su reakcije bespomoćnih ljudi pred realnom opasnošću da grad preuzima kriminalni podmladak. Monitor je ranije upozoravao na to da su beranske ulice postale poprište obračuna, eksplozija i zapaljenih automobila, kao i na činjenicu da je od izbijanja rata na teritoriji bivše SFRJ u ovom gradu odjeknulo najmanje četrdeset eksplozija čiji su režiseri ostali nepoznati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo