Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad je život najjeftiniji

Objavljeno prije

na

Poslije posljednjeg krvavog obračuna u Beranama i ranjavanja četiri mladića u jednom kafiću u ovom gradu, poznata društvena grupa okupljena oko fejsbuk profila pod nazivom Opština Berane Општина Беране, uredila je svoj sajt u znaku protivljenja nošenju oružja i imperativa za zaustavljanje opasnih obračuna. Oni su nacrtali pištolj sa znakom zabrane nošenja i krv koja se cijedi sa toga znaka, uz natpis BERA-NE!

Riječ je o alarmantnom upozorenju da grad na Limu postaje mjesto opasno za život. Nakon opljačkane privrede i svega što se moglo pokrasti, bijede i sirotinje koja je zavladala, sada još treba i razmišljati gdje pronaći bezbjedno mjesto da se potroši euro sa dna džepa i na miru ispije popodnevna kafa ili večernje piće. Takvih mjesta u ovom gradu je sve manje.

U prilog tome govori i posljednji slučaj. Kafe Kassa do prošle sedmice bio je sasvim mirno i prijatno mjesto, koje se vikendom, kao i većina drugih kafića, pretvara u poludiskoteku, za omladinu željnu provoda u zemlji u kojoj je pravo na normalan i bezbrižan život postalo luksuz.

Prema zvaničnoj policijskoj verziji, pola sata prije ponoći, u trenutku kada je kafić bio prepun, ušla su dva mladića, Marko Maslovarić (24) i Dražen Simonović (25) i navodno se pozdravili sa četvoricom mladića u koje su, potom, počeli da pucaju. Prema drugoj verziji, koju su prepričavali očevici, prije potezanja oružja i pucnjave ipak je bilo svađe između dvije grupe mladića.

Epilog je poznat. Teško su povrijeđeni Miroslav Femić (25) iz Bijelog Polja i Beranac Aleksandar Marsenić (26). Još dvojica mladića iz Berana koji su bili u istom društvu, Bernard Sujković (26) i Jasmin Piljević (19), zadobili su lakše, prostrelne rane u predjelu nogu. Marko Maslovrić je uhpšen a Dražen Simonović je još u bjekstvu.

Jedan od očevidaca kazao je kako se sve odigralo brzo, da su Maslovarić i Simonović ispalili veliki broj metaka i da je čista sreća da još neko od gostiju nije povrijeđen ili stradao. „Odjednom je nastala vriska i bježanje. Krvi je bilo na sve strane. Na podu je ostao da leži jedan mladić” – rekao je taj očevidac.

Ljekari beranske bolnice su te subotnje noći imali pune ruke posla. Femić je sa najtežim povredama prebačen u podgorički Klinički centar, gdje su vraćene izvjesne nade da neće ostati nepokretan, kako je to u prvi mah izgledalo. Policija vjeruje da iza ovog revolveraškog napada stoji dugogodišnja netrpeljivost između dvije grupe mladića.

„Prema našim dosadašnjim saznanjima, iza ovoga bi mogla da stoji sasvim treća osoba. To provjeravamo i pokušavamo da utvrdimo čitavu pozadinu slučaja” – ispričao je jedan policijski službenik.

Sagovornik iz policije nije, međutim, mogao sa sigurnošću dovesti u vezu ovaj događaj sa pucnjavom koja se dogodila dvadesetak dana prije toga. Tada su na kuću Aleksandra Marsenića, samo stotinu-dvjesta metara od centra grada, nepoznati napadači ispalili čitav rafal iz automatskog oružja. Pucnjavu je čudom preživio njegov najmlađi brat Stefan (19), koji se u tom trenutku našao ispred kuće.

Aleksandar je ispričao medijima da je njegov brat krenuo nešto da kupi, a da je on bio u kući, kada je začuo pucnje.

„Kada sam izašao, vidio sam maskiranog muškarca, sa maramom preko lica i kapom na glavi, kako bježi niz ulicu prema Limu” – rekao je Aleksandar.

On je izrazio uvjerenje da je neko njega čekao i da ga je zamijenio sa najmlađim bratom. „Ipak, ne mogu da pretpostavim ko bi to mogao biti. Ne krijem da smo najstariji brat i ja imali dosta tuča, ali krv nikom ne dugujemo” – kazao je tada Aleksandar Marsenić.

Iako je policija vrlo brzo blokirala čitav kvart, nijesu uspjeli da uđu u trag napadaču, koji do danas nije otkriven. Činjenica je da je Miroslav Femić, koji je u pucnjavi u Kassi najteže ranjen, došao u Berane nakon napada na kuću Marsenića i od tada se nije odvajao od društva u kome se kretao Aleksandar.

Policija još nije ušla u trag ni osobi koja je samo nekoliko dana prije napada na kuću Marsenića ispalila četiri hica u šoferšajbnu, odnosno u džip Borislava Dvoržaka, koji je bio parkiran ispred zgrade u kojoj živi. Dvoržak u tom trenutku nije bio u Beranama. On je sada vlasnik kafea Bistro, a javnosti je poznat kao jedan od bivših vlasnika privatizovanog i opljačkanog hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Policija ispituje da li ova dva slučaja pucnjave, kao i posljednji u kojem su ranjena četiri mladića, imaju neku međusobnu vezu.

Ista društevana grupa okupljena oko Fejsbuk profila Opština Berane Општина Беране podigla je glas i kada su dvojica Beranaca i jedan Bjelopoljac prilikom pljačke zlatare u Vlasotincu ubili Miroslava Stamenkovića, policajca na dužnosti. Tada se doznalo da Berane ima zavidan kriminalni podmladak.

Tako se tek poslije ovog događaja došlo do saznanja da ova tri momka, od kojih su dvojica stradala prilikom pljačke, imaju debeo policijski dosije u Beranama, odnosno u Crnoj Gori. Adnan Šuntić dosije u policiji ima zbog nasilničkog ponašanja i tuče. On je ranjen četvrtog septembra 2010. godine kada je Beranac Marko Zekić poslije svađe pucao na njegovog brata od strica Jasmina Šuntića, koji je tada ubijen. Šuntić i Lutovac bili su predmet istrage pljačke zlatare u Sloveniji i tada im je uzet DNK uzorak.

Ubijeni Velibor Lutovac u krivičnoj evidenciji je imao pet djela. Vijesti su prenijele i da je Beranac Darinko – Beko Vušurović praktično tek bio izašao iz zatvora, i da je u evidenciji imao nekoliko krivičnih djela. Od nanošenja lakših i teških tjelesnih povreda do droge, za koju je i osuđivan.

Zahvaljujući svojim „žestokim” momcima, Berane je godinama redovan gost u medijskim crnim hronikama. Nekoliko posljednjih godina ovaj grad je držao važno mjesto na skali kriminala zahvaljujući aferi Balkanski ratnik, u kojoj su momci iz grada na Limu imali istaknute uloge. Draško Vuković, najpoznatiji od svih, visokorangirani u Šarićevom klanu, izašao je iz cijelog slučaja kao svjedok saradnik.

Da mnogo Beranaca dobro pliva u švercu droge nije bila nikakva tajna ni prije akcije Balkanski ratnik. Neki su u zatvorima u Latinskoj Americi, a o broju onih koji robijaju zbog toga u zemljama okruženja suvišno je i govoriti poslije čitave serije tekstova koje je Monitor ispisao o kriminalnim klanovima i švercu droge. Trojica Beranaca koje potražuje interpol Danske zbog narko-poslova i dalje mirno šetaju beranskim ulicama.

Pri ovim činjenicama ne treba da čudi što Berane i sjever Crne Gore po svijetu više ,,proslavljaju” sumnjivi momci, narko-dileri i kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge druge znamenite ličnosti. Internet stranice postaju sve punije imenima beranskih kriminalaca i umnožavaju se proporcionalno sa povećanjem težine njihovih policijskih dosijea.

Nakon pucnjave u kafiću Kassa, ranjavanja četvorice mladića i pukim slučajem izbjegavanja tragedije širih razmjera, neko je na portalu Vijesti ostavio zanimljiv komentar. ,,Zamislite grad i atmosferu u nekom lokalu kada znate da bar pet ljudi za pojas nosi pištolj. Živjela demokratija Crne Gore. Čekamo Filipa da položi zakletvu i da ih sve pomiluje”.

U internet komentarima bilo je i predloga da ,,Berane treba zatvoriti kao Boston i jednom za svagda se riješiti kriminala”. Mogle su se pročitati i kritike na račun policije i predlozi da se umjeto policije formira civilna zaštita, odnosno da građani preuzmu ulogu u zavođenju reda i stvaranju uslova za miran život.

Sve ovo su reakcije bespomoćnih ljudi pred realnom opasnošću da grad preuzima kriminalni podmladak. Monitor je ranije upozoravao na to da su beranske ulice postale poprište obračuna, eksplozija i zapaljenih automobila, kao i na činjenicu da je od izbijanja rata na teritoriji bivše SFRJ u ovom gradu odjeknulo najmanje četrdeset eksplozija čiji su režiseri ostali nepoznati.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo