Povežite se sa nama

OKO NAS

Prioritetna pomada

Objavljeno prije

na

Početak nove godine u Crnoj Gori protiče u znaku – dama. Što voljno, što nevoljno njih sedam su danima u centru pažnje crnogorske javnosti. Svaki slučaj je priča za sebe, ali i svojevrsna refleksija naše svakodnevice – senzacionalizma u medijima, palanačkog mentaliteta i još ponečega.

Pođimo do najnovijeg. Zamjenica Osnovnog tužioca R. V. optužena je da je skupe pomade stavljala u kutije u kojima su pakovane jeftinije kreme i tako ih kupovala po znatno nižoj cijeni. O tome je ekskluzivno izvijestio jedini državni dnevnik. I to iz pera svog odgovornog urednika Srđana Kusovca, koji se potom pohvalio kako je ta Pobjedina vijest obišla region i u zasjenak bacila čak i posjetu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Crnoj Gori! Kakav profesionalni uzlet.

Da je ova priča ostala samo na Pobjedinom pisanju bila bi zanimljiva kao još jedna ilustracija široko odomaćenog neprofesionalizma u crnogorskim medijima i palanačkog duha koji još nije odselio iz glavnog grada države, a kad će ne znamo. No, novu dimenziju ovom događaju dala je vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, koja se takođe na zanimljiv način umiješala u ovaj slučaj.

Ona je Dnevnim novinama izjavila da je utvrđivanje činjenica u vezi sa ovim, kako ga je taj list nazvao, skandalom – trenutno prioritet u radu tužilaštva! „Svi smo angažovani na ovom slučaju”, objavila je vrhovna tužiteljica.

Vjerovatno to znači da je revnosno tužilaštvo upreglo svo ljudstvo i ostale raspoložive kapacitete da rasvijetli šta se to desilo s pomadom u jednoj podgoričkoj prodavnici.

Nešto ranije TV gledaoci državne televizije (kako li su efikasni crnogorski državni mediji) imali su priliku da im lično specijalna državna tužiteljica Đurđina Ivanović iščita ljekarski nalaz bivše generalne direktorice Crnogorske komercijalne banke, koja je, zajedno sa bivšim menadžmentom, optužena za davanje višemilionskih kredita bez valjanog pokrića. To što detalji iz ljekarskog nalaza bivše direktorice CKB nisu predmet istrage specijalnu tužiteljicu nije zanimalo.

Poštovanje tajnosti zdravstvenih podataka ličnosti spada u korpus posebno čuvanih ličnih prava. Mora da to dobro zna i specijalna tužiteljica Ivanović i teško je povjerovati u to da se slučajno posredstvom državne televizije ovako umiješala u privatni život bivše direktorice Crnogorske komercijalne banke. Time je direktorici, kako tvrde njeni advokati, ,,ekstremno povrijedila njeno osnovno ljudsko pravo – pravo na privatnost”, koje je zagarantovano Ustavom Crne Gore.

Agencija za zaštitu ličnih podataka najavila je pokretanje procedure kako bi utvrdila da li je Ivanović prekršila zakon. Maksimalna kazna za kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je 20.000 eura.

Podsjetimo da je već pomenuti urednik Pobjede ljetos objavio kopije medicinskih nalaza, i to iz osamdesetih godina prošlog vijeka, sindikalnog vođe nikšićke Željezare Janka Vučinića.

Ovaj slučaj je samo jedan u nizu raznih zloupotreba podataka iz privatnog života crnogorskih građana, o čemu su čitaoci Monitora mogli detaljno da se upoznaju u prošlom broju iz intervjua člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Alekse Ivanovića.

O tome da se objavljivanjem nečijih medicinskih podataka krši svako načelo novinarske etike suvišno je govoriti. U zemljama gdje se poštuju medijski profesionalni standardi autor takvog teksta završio bi novinarsku karijeru.

Dokle doseže trka za senzacionalizmom u medijima svjedoči i primjer izvještavanja o slučaju nastavnice iz Podgorice Marije Fatić. Namjerno joj navodimo ime i prezime, jer je Više državno tužilaštvo u ponedjeljak odbacilo kao neosnovanu krivičnu prijavu protiv nje, a u novembru je bila uhapšena zbog sumnje da se bavi preprodajom heroina, o čemu su mnogi mediji naširoko pisali i osudili je prije zvaničnog suda.

Nešto slično dešava se ovih dana i sa dvjema doktoricama Kliničko-bolničkog centra Crne Gore. Valjda će relevantnu riječ o tom slučaju izreći nadležni državni organi.

Vratimo se vrhovnoj državnoj tužiteljici. Ukoliko sa svojim saradnicima bude imala snage nakon silnog angažovanja na ,,slučaju pomade”, možda će se pozabaviti i nekim beznačajnim aferama. Na primjer aferom Listing koja je krajem 2011. godine potresla Crnu Goru kada je objavljeno da su tadašnji premijer Igor Lukšić i ministar vanjskih poslova Milan Roćen 2008. godine kontaktirali sa odbjeglim narko bosom iz Pljevalja Darkom Šarićem, koji, kako ovih dana tvrde zvaničnici Srbije, samo što nije uhapšen. U akciju je tada stupilo Vrhovno državno tužilaštvo, ali ni do dan danas nije saopštilo šta je utvrdilo povodom te afere, koja se odavno i ne pominje.

Možda će se tužiteljica, kad završi istragu o pomadama, prisjetiti da tužilaštvo javnosti duguje istinu i o aferi Telekom.

Ima toga još. Recimo, bilo bi takođe zanimljivo da tužilaštvo objasni kako je biznismen Dragan Brković uspio da raznim firmama napravi dug od 185 miliona eura i da li će za to odgovarati.

Prije nekoliko dana visoki zvaničnici EU još jednom su poručili Crnoj Gori da od nje očekuju konkretne rezultate u oblasti vladavine prava i pravosuđa, naročito kad je riječ o nezavisnosti sudstva. Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej je u Briselu premijeru Milu Đukanoviću rekao da je od prvenstvene važnosti da Podgorica na putu u Evropsku uniju pokaže dodatne opipljive rezultate u jačanju vladavine zakona i pravosuđa.

Teško da je izgaranje državnog tužilaštva na slučaju pomada doprinos prilagođavanju crnogorskog pravosuđa evropskim standardima. Da budemo jasni – svako treba da odgovara za svoja nedjela, pa i za prepakivanje pomade, ali isto tako treba da bude jasno i ovo – sve dok vrhovnoj državnoj tužiteljici bude preča pomada vrijedna stotinak eura od sumnjivih milionskih transakcija, organizovanog kriminala, korupcije i nepotizma, koji cvjetaju pod okriljem vlasti, Crna Gora će ostati privatna država političke elite i društvo čiji većinski dio čine siromašni i obespravljeni građani.

Uglađena zaklinjanja u evropske vrijednosti sa palanačkim duhom i estradizacijom pravosudnog sistema, politike i medija takvu Crnu Goru samo će i dalje betonirati na neograničeni rok. Reforme treba otpočeti u glavama i od glavnih.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo