Povežite se sa nama

OKO NAS

Prioritetna pomada

Objavljeno prije

na

Početak nove godine u Crnoj Gori protiče u znaku – dama. Što voljno, što nevoljno njih sedam su danima u centru pažnje crnogorske javnosti. Svaki slučaj je priča za sebe, ali i svojevrsna refleksija naše svakodnevice – senzacionalizma u medijima, palanačkog mentaliteta i još ponečega.

Pođimo do najnovijeg. Zamjenica Osnovnog tužioca R. V. optužena je da je skupe pomade stavljala u kutije u kojima su pakovane jeftinije kreme i tako ih kupovala po znatno nižoj cijeni. O tome je ekskluzivno izvijestio jedini državni dnevnik. I to iz pera svog odgovornog urednika Srđana Kusovca, koji se potom pohvalio kako je ta Pobjedina vijest obišla region i u zasjenak bacila čak i posjetu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Crnoj Gori! Kakav profesionalni uzlet.

Da je ova priča ostala samo na Pobjedinom pisanju bila bi zanimljiva kao još jedna ilustracija široko odomaćenog neprofesionalizma u crnogorskim medijima i palanačkog duha koji još nije odselio iz glavnog grada države, a kad će ne znamo. No, novu dimenziju ovom događaju dala je vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, koja se takođe na zanimljiv način umiješala u ovaj slučaj.

Ona je Dnevnim novinama izjavila da je utvrđivanje činjenica u vezi sa ovim, kako ga je taj list nazvao, skandalom – trenutno prioritet u radu tužilaštva! „Svi smo angažovani na ovom slučaju”, objavila je vrhovna tužiteljica.

Vjerovatno to znači da je revnosno tužilaštvo upreglo svo ljudstvo i ostale raspoložive kapacitete da rasvijetli šta se to desilo s pomadom u jednoj podgoričkoj prodavnici.

Nešto ranije TV gledaoci državne televizije (kako li su efikasni crnogorski državni mediji) imali su priliku da im lično specijalna državna tužiteljica Đurđina Ivanović iščita ljekarski nalaz bivše generalne direktorice Crnogorske komercijalne banke, koja je, zajedno sa bivšim menadžmentom, optužena za davanje višemilionskih kredita bez valjanog pokrića. To što detalji iz ljekarskog nalaza bivše direktorice CKB nisu predmet istrage specijalnu tužiteljicu nije zanimalo.

Poštovanje tajnosti zdravstvenih podataka ličnosti spada u korpus posebno čuvanih ličnih prava. Mora da to dobro zna i specijalna tužiteljica Ivanović i teško je povjerovati u to da se slučajno posredstvom državne televizije ovako umiješala u privatni život bivše direktorice Crnogorske komercijalne banke. Time je direktorici, kako tvrde njeni advokati, ,,ekstremno povrijedila njeno osnovno ljudsko pravo – pravo na privatnost”, koje je zagarantovano Ustavom Crne Gore.

Agencija za zaštitu ličnih podataka najavila je pokretanje procedure kako bi utvrdila da li je Ivanović prekršila zakon. Maksimalna kazna za kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je 20.000 eura.

Podsjetimo da je već pomenuti urednik Pobjede ljetos objavio kopije medicinskih nalaza, i to iz osamdesetih godina prošlog vijeka, sindikalnog vođe nikšićke Željezare Janka Vučinića.

Ovaj slučaj je samo jedan u nizu raznih zloupotreba podataka iz privatnog života crnogorskih građana, o čemu su čitaoci Monitora mogli detaljno da se upoznaju u prošlom broju iz intervjua člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Alekse Ivanovića.

O tome da se objavljivanjem nečijih medicinskih podataka krši svako načelo novinarske etike suvišno je govoriti. U zemljama gdje se poštuju medijski profesionalni standardi autor takvog teksta završio bi novinarsku karijeru.

Dokle doseže trka za senzacionalizmom u medijima svjedoči i primjer izvještavanja o slučaju nastavnice iz Podgorice Marije Fatić. Namjerno joj navodimo ime i prezime, jer je Više državno tužilaštvo u ponedjeljak odbacilo kao neosnovanu krivičnu prijavu protiv nje, a u novembru je bila uhapšena zbog sumnje da se bavi preprodajom heroina, o čemu su mnogi mediji naširoko pisali i osudili je prije zvaničnog suda.

Nešto slično dešava se ovih dana i sa dvjema doktoricama Kliničko-bolničkog centra Crne Gore. Valjda će relevantnu riječ o tom slučaju izreći nadležni državni organi.

Vratimo se vrhovnoj državnoj tužiteljici. Ukoliko sa svojim saradnicima bude imala snage nakon silnog angažovanja na ,,slučaju pomade”, možda će se pozabaviti i nekim beznačajnim aferama. Na primjer aferom Listing koja je krajem 2011. godine potresla Crnu Goru kada je objavljeno da su tadašnji premijer Igor Lukšić i ministar vanjskih poslova Milan Roćen 2008. godine kontaktirali sa odbjeglim narko bosom iz Pljevalja Darkom Šarićem, koji, kako ovih dana tvrde zvaničnici Srbije, samo što nije uhapšen. U akciju je tada stupilo Vrhovno državno tužilaštvo, ali ni do dan danas nije saopštilo šta je utvrdilo povodom te afere, koja se odavno i ne pominje.

Možda će se tužiteljica, kad završi istragu o pomadama, prisjetiti da tužilaštvo javnosti duguje istinu i o aferi Telekom.

Ima toga još. Recimo, bilo bi takođe zanimljivo da tužilaštvo objasni kako je biznismen Dragan Brković uspio da raznim firmama napravi dug od 185 miliona eura i da li će za to odgovarati.

Prije nekoliko dana visoki zvaničnici EU još jednom su poručili Crnoj Gori da od nje očekuju konkretne rezultate u oblasti vladavine prava i pravosuđa, naročito kad je riječ o nezavisnosti sudstva. Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej je u Briselu premijeru Milu Đukanoviću rekao da je od prvenstvene važnosti da Podgorica na putu u Evropsku uniju pokaže dodatne opipljive rezultate u jačanju vladavine zakona i pravosuđa.

Teško da je izgaranje državnog tužilaštva na slučaju pomada doprinos prilagođavanju crnogorskog pravosuđa evropskim standardima. Da budemo jasni – svako treba da odgovara za svoja nedjela, pa i za prepakivanje pomade, ali isto tako treba da bude jasno i ovo – sve dok vrhovnoj državnoj tužiteljici bude preča pomada vrijedna stotinak eura od sumnjivih milionskih transakcija, organizovanog kriminala, korupcije i nepotizma, koji cvjetaju pod okriljem vlasti, Crna Gora će ostati privatna država političke elite i društvo čiji većinski dio čine siromašni i obespravljeni građani.

Uglađena zaklinjanja u evropske vrijednosti sa palanačkim duhom i estradizacijom pravosudnog sistema, politike i medija takvu Crnu Goru samo će i dalje betonirati na neograničeni rok. Reforme treba otpočeti u glavama i od glavnih.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo