Povežite se sa nama

OKO NAS

Prioritetna pomada

Objavljeno prije

na

Početak nove godine u Crnoj Gori protiče u znaku – dama. Što voljno, što nevoljno njih sedam su danima u centru pažnje crnogorske javnosti. Svaki slučaj je priča za sebe, ali i svojevrsna refleksija naše svakodnevice – senzacionalizma u medijima, palanačkog mentaliteta i još ponečega.

Pođimo do najnovijeg. Zamjenica Osnovnog tužioca R. V. optužena je da je skupe pomade stavljala u kutije u kojima su pakovane jeftinije kreme i tako ih kupovala po znatno nižoj cijeni. O tome je ekskluzivno izvijestio jedini državni dnevnik. I to iz pera svog odgovornog urednika Srđana Kusovca, koji se potom pohvalio kako je ta Pobjedina vijest obišla region i u zasjenak bacila čak i posjetu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Crnoj Gori! Kakav profesionalni uzlet.

Da je ova priča ostala samo na Pobjedinom pisanju bila bi zanimljiva kao još jedna ilustracija široko odomaćenog neprofesionalizma u crnogorskim medijima i palanačkog duha koji još nije odselio iz glavnog grada države, a kad će ne znamo. No, novu dimenziju ovom događaju dala je vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, koja se takođe na zanimljiv način umiješala u ovaj slučaj.

Ona je Dnevnim novinama izjavila da je utvrđivanje činjenica u vezi sa ovim, kako ga je taj list nazvao, skandalom – trenutno prioritet u radu tužilaštva! „Svi smo angažovani na ovom slučaju”, objavila je vrhovna tužiteljica.

Vjerovatno to znači da je revnosno tužilaštvo upreglo svo ljudstvo i ostale raspoložive kapacitete da rasvijetli šta se to desilo s pomadom u jednoj podgoričkoj prodavnici.

Nešto ranije TV gledaoci državne televizije (kako li su efikasni crnogorski državni mediji) imali su priliku da im lično specijalna državna tužiteljica Đurđina Ivanović iščita ljekarski nalaz bivše generalne direktorice Crnogorske komercijalne banke, koja je, zajedno sa bivšim menadžmentom, optužena za davanje višemilionskih kredita bez valjanog pokrića. To što detalji iz ljekarskog nalaza bivše direktorice CKB nisu predmet istrage specijalnu tužiteljicu nije zanimalo.

Poštovanje tajnosti zdravstvenih podataka ličnosti spada u korpus posebno čuvanih ličnih prava. Mora da to dobro zna i specijalna tužiteljica Ivanović i teško je povjerovati u to da se slučajno posredstvom državne televizije ovako umiješala u privatni život bivše direktorice Crnogorske komercijalne banke. Time je direktorici, kako tvrde njeni advokati, ,,ekstremno povrijedila njeno osnovno ljudsko pravo – pravo na privatnost”, koje je zagarantovano Ustavom Crne Gore.

Agencija za zaštitu ličnih podataka najavila je pokretanje procedure kako bi utvrdila da li je Ivanović prekršila zakon. Maksimalna kazna za kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je 20.000 eura.

Podsjetimo da je već pomenuti urednik Pobjede ljetos objavio kopije medicinskih nalaza, i to iz osamdesetih godina prošlog vijeka, sindikalnog vođe nikšićke Željezare Janka Vučinića.

Ovaj slučaj je samo jedan u nizu raznih zloupotreba podataka iz privatnog života crnogorskih građana, o čemu su čitaoci Monitora mogli detaljno da se upoznaju u prošlom broju iz intervjua člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Alekse Ivanovića.

O tome da se objavljivanjem nečijih medicinskih podataka krši svako načelo novinarske etike suvišno je govoriti. U zemljama gdje se poštuju medijski profesionalni standardi autor takvog teksta završio bi novinarsku karijeru.

Dokle doseže trka za senzacionalizmom u medijima svjedoči i primjer izvještavanja o slučaju nastavnice iz Podgorice Marije Fatić. Namjerno joj navodimo ime i prezime, jer je Više državno tužilaštvo u ponedjeljak odbacilo kao neosnovanu krivičnu prijavu protiv nje, a u novembru je bila uhapšena zbog sumnje da se bavi preprodajom heroina, o čemu su mnogi mediji naširoko pisali i osudili je prije zvaničnog suda.

Nešto slično dešava se ovih dana i sa dvjema doktoricama Kliničko-bolničkog centra Crne Gore. Valjda će relevantnu riječ o tom slučaju izreći nadležni državni organi.

Vratimo se vrhovnoj državnoj tužiteljici. Ukoliko sa svojim saradnicima bude imala snage nakon silnog angažovanja na ,,slučaju pomade”, možda će se pozabaviti i nekim beznačajnim aferama. Na primjer aferom Listing koja je krajem 2011. godine potresla Crnu Goru kada je objavljeno da su tadašnji premijer Igor Lukšić i ministar vanjskih poslova Milan Roćen 2008. godine kontaktirali sa odbjeglim narko bosom iz Pljevalja Darkom Šarićem, koji, kako ovih dana tvrde zvaničnici Srbije, samo što nije uhapšen. U akciju je tada stupilo Vrhovno državno tužilaštvo, ali ni do dan danas nije saopštilo šta je utvrdilo povodom te afere, koja se odavno i ne pominje.

Možda će se tužiteljica, kad završi istragu o pomadama, prisjetiti da tužilaštvo javnosti duguje istinu i o aferi Telekom.

Ima toga još. Recimo, bilo bi takođe zanimljivo da tužilaštvo objasni kako je biznismen Dragan Brković uspio da raznim firmama napravi dug od 185 miliona eura i da li će za to odgovarati.

Prije nekoliko dana visoki zvaničnici EU još jednom su poručili Crnoj Gori da od nje očekuju konkretne rezultate u oblasti vladavine prava i pravosuđa, naročito kad je riječ o nezavisnosti sudstva. Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej je u Briselu premijeru Milu Đukanoviću rekao da je od prvenstvene važnosti da Podgorica na putu u Evropsku uniju pokaže dodatne opipljive rezultate u jačanju vladavine zakona i pravosuđa.

Teško da je izgaranje državnog tužilaštva na slučaju pomada doprinos prilagođavanju crnogorskog pravosuđa evropskim standardima. Da budemo jasni – svako treba da odgovara za svoja nedjela, pa i za prepakivanje pomade, ali isto tako treba da bude jasno i ovo – sve dok vrhovnoj državnoj tužiteljici bude preča pomada vrijedna stotinak eura od sumnjivih milionskih transakcija, organizovanog kriminala, korupcije i nepotizma, koji cvjetaju pod okriljem vlasti, Crna Gora će ostati privatna država političke elite i društvo čiji većinski dio čine siromašni i obespravljeni građani.

Uglađena zaklinjanja u evropske vrijednosti sa palanačkim duhom i estradizacijom pravosudnog sistema, politike i medija takvu Crnu Goru samo će i dalje betonirati na neograničeni rok. Reforme treba otpočeti u glavama i od glavnih.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo