OKO NAS
PRIRODNE KATASTROFE SVE UČESTALIJE: Odbrana zemlje od (ne)ljudi

U ponedjeljak poslije podne se u uvali Valdanos desio rijedak fenomen: voda se najprije povlačila, a nedugo poslije toga naglo je počela da nadolazi.
Kako svjedoče ulcinjski ribari Jagoš Mirović, Mirko Stojanović i Ratko Knežević, nivo vode je za dvadesetak sekundi porastao za 1,5 metar i gotovo nadvisio malu skelu na jugoistoku ove uvale!? Koliko se sve brzo odvijalo dokazuje činjenica da oni nijesu uspjeli da sklone vozilo koje su bili parkirali nedaleko od skele.
Nakon sat vremena nivo vode je opet bio „po starom” u toj, kako su je pomorci tokom istorije nazivali, ,,uvali mira”.
Poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić kaže za Monitor da je fenomen koji se desio u Valdanosu zapravo ,,način odbrane prirode od antropogenog faktora”, odnosno od čovjeka.
Rezultat toga su, kako navodi, bili i požari tokom ljeta koji su krajem avgusta bijesnili na mnogo lokacija, a dim je zavio pola Crne Gore, zatvaranje desnog kraka Bojane, prvi put od kada je Ada postala ostrvo (1882.g.), česte pijavice, tropski talas sa izuzetno visokim temperaturama i vazduha i morske vode, nove vrste organizama u Jadranu, kao i izuzetno nizak vodostaj rijeka i jezera.
Tako je, na primjer, Morača dijelom presušila (pa se čak naziva ,,Moračica”), a većinom svog toka ima rekordno nizak nivo vode. Slična je situacija sa rijekom Zetom, kao i sa Skadarskim jezerom. Nevjerovatno je da se pola ovog ,,najvećeg rezervoara slatke vode na Balkanu” može preći pješke, što ne pamte ni najstariji stanovnici ovog regiona.
Suše su, inače, ostavile teške posljedice za ratare. Predsjednik Udruženja Agrumi Rudolf Elezović ističe da se ove godine na plantažama mandarina i ostalih agruma očekuje znatno manji rod od prošlogodišnjeg. „Jaka zima i niska temperatura je žestoko uticala na mandarine. Ima plantaža koje uopšte neće imati rod”, dodaje on.
Ekstremno visoke temperature degradiraju i šumski fond. U požarima koji su ovog ljeta gorjeli u Crnoj Gori nestale su ogromne površine šuma, što će dove-sti do trajnih posljedica po ove ekosisteme. Štete se nikada neće izračunati.
U Studiji o ugroženosti od klimatskih promjena se navodi da su u Crnoj Gori poplave najčešći prirodni hazardi. One su posebno izražene u slivu Skadarskog jezera, u Nikšiću, Cetinju, Bjelopavlićkoj ravnici i Zeti, te u delti Bojane.
Inače, u noći između ponedjeljka i utorka su snažan vjetar (sa povremenim udarima od 115k/h) i obilne kiše (palo je čak 29 l/m2) prouzrokovali znatnu štetu na području opštine Herceg Novi.
,,Sada nam predstoji zima i mislim da bi već trebali da se pripremamo za odbranu od eventualnih poplava. Daj Bože da nam se ne ponove 2009. i 2010. godina. Zato brzo treba djelovati i napraviti planove u tom smjeru”, upozorava Hodžić.
Jer, i pored razumijevanja zašto nam se dešavaju poplave i svih zaklinjanja, nevjerovatno je kako zvaničnici ništa ne preduzimaju kako bi se moguće poplave spriječile, te kako ljudi na ovim prostorima imaju kratko pamćenje. A istorija je svjedok da je u priobalnom području Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, čak i nekoliko puta u toku jedne godine. Nekada sa manjim, nekada sa većim posljedicama.
U tom smislu neophodno je očistiti korito Bojane kako bi se povećala njezina propusna moć. Prema tvrdnjama albanskih eksperata, Bojanom sada može da prođe maksimalno oko dvije hiljade litara vode u sekundi, odnosno tri puta manje nego prije tri decenije! Zato je logično što se, kada nadođe Drim, kao najveća pritoka Bojane, napravi ,,čep” nedaleko od Skadra, voda iz Jezera ne može da otiče, pa njegov vodostaj raste i plavi okolna područja.
Stanje može postati apokaliptično, što smo ovih dana mogli da vidimo u Dalmaciji. Zadar i okolina, nakon što je u ponedjeljak palo više od 300 litara kiše po kvadratnom metru, izgledali su kao da je prošao uragan, u gradiću Ninu gdje je praktično uništena tamošnja solana, proglašeno je vanredno stanje, kiša je gotovo potopila ostrvo Ugljan… U pomoć građanima se pored lokalnih službi zaštite i spašavanja, uključila i hrvatska vojska.
No, u poređenju sa uraganom Irma koji je danima harao po Karipskim ostrvima i dijelu Sjedinjenih Američkih Država, ovo se sve doima malenim. Jer, ukupan broj žrtava od te nepogode je 55, a samo šteta na Floridi se procjenjuje na preko 30 milijardi dolara.
,,U slučaju uragana u Crnoj Gori, primorski gradovi bi bili uništeni, ali zahva-ljujući planinskom zaleđu Primorja njegovo dejstvo se ne bi značajnije osjetilo u unutrašnjosti zemlje”, smatra klimatolog Dragan Burić naglašavajući da, za sada, nema ni mogućnosti ni osnova da se uragani kod nas mogu razviti.
Iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kažu da klimatske promjene i rekordne vrijednosti plime upozoravaju da opasnost porasta nivoa mora na Jadranu nije stvar neke daleke budućnosti, nego da more „kuca na naša vrata”.
Slučaj od ponedjeljka u Valdanosu zaista opasno opominje, jer bi da se on desio na Velikoj plaži posljedice bile katastrofalne: veliki dio Ulcinja bi se našao pod slanom vodom.
,,Podizanje nivoa mora, koji je tzv. specifični hazard i erozija tla mogli bi da u Crnoj Gori trajno naruše Solila u Tivtu, močvarno područje buljaričkog zaliva, kao i lokalitete kao što su Velika plaža i Ada Bojana”, dodaje se u navedenoj studiji.
Takođe, regionalni klimatski modeli predviđaju na području većeg dijela Sredozemlja porast temperature vazduha veći od globalnog prosjeka, uz istovremeno smanjenje padavina.
Ne treba nipošto smetnuti sa uma i činjenicu da se čitavo Crnogorsko primorje nalazi na seizmotektonski aktivnom području, gdje su se već događali razorni potresi, pa se može očekivati da će se i ponoviti, iako se, naravno, ne može prognozirati kada, gdje i s kojim intenzitetom. I još nam se, povrh svega, iz crnogorske Vlade najavljuje da će ubrzo početi istraživanje nafte i gasa u podmorju Ulcinja!
,,Dakle, dok nije sasvim kasno, nužno je da stvorimo učinkovitu i ekonomičnu, naučno utemeljenu metodologiju upravljanja prirodnim hazardom i rizikom. Zemlja nam je pokazala da zna da se žestoko brani. Siguran sam da ćemo, ako i dalje budemo vodili ratove sa njom i hranili svoju pohlepu, mi kao ljudska vrsta, biti deklasirani”, zaključuje Hodžić.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom