U ponedjeljak poslije podne se u uvali Valdanos desio rijedak fenomen: voda se najprije povlačila, a nedugo poslije toga naglo je počela da nadolazi.
Kako svjedoče ulcinjski ribari Jagoš Mirović, Mirko Stojanović i Ratko Knežević, nivo vode je za dvadesetak sekundi porastao za 1,5 metar i gotovo nadvisio malu skelu na jugoistoku ove uvale!? Koliko se sve brzo odvijalo dokazuje činjenica da oni nijesu uspjeli da sklone vozilo koje su bili parkirali nedaleko od skele.
Nakon sat vremena nivo vode je opet bio „po starom” u toj, kako su je pomorci tokom istorije nazivali, ,,uvali mira”.
Poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić kaže za Monitor da je fenomen koji se desio u Valdanosu zapravo ,,način odbrane prirode od antropogenog faktora”, odnosno od čovjeka.
Rezultat toga su, kako navodi, bili i požari tokom ljeta koji su krajem avgusta bijesnili na mnogo lokacija, a dim je zavio pola Crne Gore, zatvaranje desnog kraka Bojane, prvi put od kada je Ada postala ostrvo (1882.g.), česte pijavice, tropski talas sa izuzetno visokim temperaturama i vazduha i morske vode, nove vrste organizama u Jadranu, kao i izuzetno nizak vodostaj rijeka i jezera.
Tako je, na primjer, Morača dijelom presušila (pa se čak naziva ,,Moračica”), a većinom svog toka ima rekordno nizak nivo vode. Slična je situacija sa rijekom Zetom, kao i sa Skadarskim jezerom. Nevjerovatno je da se pola ovog ,,najvećeg rezervoara slatke vode na Balkanu” može preći pješke, što ne pamte ni najstariji stanovnici ovog regiona.
Suše su, inače, ostavile teške posljedice za ratare. Predsjednik Udruženja Agrumi Rudolf Elezović ističe da se ove godine na plantažama mandarina i ostalih agruma očekuje znatno manji rod od prošlogodišnjeg. „Jaka zima i niska temperatura je žestoko uticala na mandarine. Ima plantaža koje uopšte neće imati rod”, dodaje on.
Ekstremno visoke temperature degradiraju i šumski fond. U požarima koji su ovog ljeta gorjeli u Crnoj Gori nestale su ogromne površine šuma, što će dove-sti do trajnih posljedica po ove ekosisteme. Štete se nikada neće izračunati.
U Studiji o ugroženosti od klimatskih promjena se navodi da su u Crnoj Gori poplave najčešći prirodni hazardi. One su posebno izražene u slivu Skadarskog jezera, u Nikšiću, Cetinju, Bjelopavlićkoj ravnici i Zeti, te u delti Bojane.
Inače, u noći između ponedjeljka i utorka su snažan vjetar (sa povremenim udarima od 115k/h) i obilne kiše (palo je čak 29 l/m2) prouzrokovali znatnu štetu na području opštine Herceg Novi.
,,Sada nam predstoji zima i mislim da bi već trebali da se pripremamo za odbranu od eventualnih poplava. Daj Bože da nam se ne ponove 2009. i 2010. godina. Zato brzo treba djelovati i napraviti planove u tom smjeru”, upozorava Hodžić.
Jer, i pored razumijevanja zašto nam se dešavaju poplave i svih zaklinjanja, nevjerovatno je kako zvaničnici ništa ne preduzimaju kako bi se moguće poplave spriječile, te kako ljudi na ovim prostorima imaju kratko pamćenje. A istorija je svjedok da je u priobalnom području Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, čak i nekoliko puta u toku jedne godine. Nekada sa manjim, nekada sa većim posljedicama.
U tom smislu neophodno je očistiti korito Bojane kako bi se povećala njezina propusna moć. Prema tvrdnjama albanskih eksperata, Bojanom sada može da prođe maksimalno oko dvije hiljade litara vode u sekundi, odnosno tri puta manje nego prije tri decenije! Zato je logično što se, kada nadođe Drim, kao najveća pritoka Bojane, napravi ,,čep” nedaleko od Skadra, voda iz Jezera ne može da otiče, pa njegov vodostaj raste i plavi okolna područja.
Stanje može postati apokaliptično, što smo ovih dana mogli da vidimo u Dalmaciji. Zadar i okolina, nakon što je u ponedjeljak palo više od 300 litara kiše po kvadratnom metru, izgledali su kao da je prošao uragan, u gradiću Ninu gdje je praktično uništena tamošnja solana, proglašeno je vanredno stanje, kiša je gotovo potopila ostrvo Ugljan… U pomoć građanima se pored lokalnih službi zaštite i spašavanja, uključila i hrvatska vojska.
No, u poređenju sa uraganom Irma koji je danima harao po Karipskim ostrvima i dijelu Sjedinjenih Američkih Država, ovo se sve doima malenim. Jer, ukupan broj žrtava od te nepogode je 55, a samo šteta na Floridi se procjenjuje na preko 30 milijardi dolara.
,,U slučaju uragana u Crnoj Gori, primorski gradovi bi bili uništeni, ali zahva-ljujući planinskom zaleđu Primorja njegovo dejstvo se ne bi značajnije osjetilo u unutrašnjosti zemlje”, smatra klimatolog Dragan Burić naglašavajući da, za sada, nema ni mogućnosti ni osnova da se uragani kod nas mogu razviti.
Iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kažu da klimatske promjene i rekordne vrijednosti plime upozoravaju da opasnost porasta nivoa mora na Jadranu nije stvar neke daleke budućnosti, nego da more „kuca na naša vrata”.
Slučaj od ponedjeljka u Valdanosu zaista opasno opominje, jer bi da se on desio na Velikoj plaži posljedice bile katastrofalne: veliki dio Ulcinja bi se našao pod slanom vodom.
,,Podizanje nivoa mora, koji je tzv. specifični hazard i erozija tla mogli bi da u Crnoj Gori trajno naruše Solila u Tivtu, močvarno područje buljaričkog zaliva, kao i lokalitete kao što su Velika plaža i Ada Bojana”, dodaje se u navedenoj studiji.
Takođe, regionalni klimatski modeli predviđaju na području većeg dijela Sredozemlja porast temperature vazduha veći od globalnog prosjeka, uz istovremeno smanjenje padavina.
Ne treba nipošto smetnuti sa uma i činjenicu da se čitavo Crnogorsko primorje nalazi na seizmotektonski aktivnom području, gdje su se već događali razorni potresi, pa se može očekivati da će se i ponoviti, iako se, naravno, ne može prognozirati kada, gdje i s kojim intenzitetom. I još nam se, povrh svega, iz crnogorske Vlade najavljuje da će ubrzo početi istraživanje nafte i gasa u podmorju Ulcinja!
,,Dakle, dok nije sasvim kasno, nužno je da stvorimo učinkovitu i ekonomičnu, naučno utemeljenu metodologiju upravljanja prirodnim hazardom i rizikom. Zemlja nam je pokazala da zna da se žestoko brani. Siguran sam da ćemo, ako i dalje budemo vodili ratove sa njom i hranili svoju pohlepu, mi kao ljudska vrsta, biti deklasirani”, zaključuje Hodžić.
Mustafa CANKA
HORIZONTI4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice