Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIRODNE KATASTROFE SVE UČESTALIJE: Odbrana zemlje od (ne)ljudi

Objavljeno prije

na

U ponedjeljak poslije podne se u uvali Valdanos desio rijedak fenomen: voda se najprije povlačila, a nedugo poslije toga naglo je počela da nadolazi.

Kako svjedoče ulcinjski ribari Jagoš Mirović, Mirko Stojanović i Ratko Knežević, nivo vode je za dvadesetak sekundi porastao za 1,5 metar i gotovo nadvisio malu skelu na jugoistoku ove uvale!? Koliko se sve brzo odvijalo dokazuje činjenica da oni nijesu uspjeli da sklone vozilo koje su bili parkirali nedaleko od skele.

Nakon sat vremena nivo vode je opet bio „po starom” u toj, kako su je pomorci tokom istorije nazivali, ,,uvali mira”.

Poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić kaže za Monitor da je fenomen koji se desio u Valdanosu zapravo ,,način odbrane prirode od antropogenog faktora”, odnosno od čovjeka.

Rezultat toga su, kako navodi, bili i požari tokom ljeta koji su krajem avgusta bijesnili na mnogo lokacija, a dim je zavio pola Crne Gore, zatvaranje desnog kraka Bojane, prvi put od kada je Ada postala ostrvo (1882.g.), česte pijavice, tropski talas sa izuzetno visokim temperaturama i vazduha i morske vode, nove vrste organizama u Jadranu, kao i izuzetno nizak vodostaj rijeka i jezera.

Tako je, na primjer, Morača dijelom presušila (pa se čak naziva ,,Moračica”), a većinom svog toka ima rekordno nizak nivo vode. Slična je situacija sa rijekom Zetom, kao i sa Skadarskim jezerom. Nevjerovatno je da se pola ovog ,,najvećeg rezervoara slatke vode na Balkanu” može preći pješke, što ne pamte ni najstariji stanovnici ovog regiona.

Suše su, inače, ostavile teške posljedice za ratare. Predsjednik Udruženja Agrumi Rudolf Elezović ističe da se ove godine na plantažama mandarina i ostalih agruma očekuje znatno manji rod od prošlogodišnjeg. „Jaka zima i niska temperatura je žestoko uticala na mandarine. Ima plantaža koje uopšte neće imati rod”, dodaje on.

Ekstremno visoke temperature degradiraju i šumski fond. U požarima koji su ovog ljeta gorjeli u Crnoj Gori nestale su ogromne površine šuma, što će dove-sti do trajnih posljedica po ove ekosisteme. Štete se nikada neće izračunati.

U Studiji o ugroženosti od klimatskih promjena se navodi da su u Crnoj Gori poplave najčešći prirodni hazardi. One su posebno izražene u slivu Skadarskog jezera, u Nikšiću, Cetinju, Bjelopavlićkoj ravnici i Zeti, te u delti Bojane.

Inače, u noći između ponedjeljka i utorka su snažan vjetar (sa povremenim udarima od 115k/h) i obilne kiše (palo je čak 29 l/m2) prouzrokovali znatnu štetu na području opštine Herceg Novi.

,,Sada nam predstoji zima i mislim da bi već trebali da se pripremamo za odbranu od eventualnih poplava. Daj Bože da nam se ne ponove 2009. i 2010. godina. Zato brzo treba djelovati i napraviti planove u tom smjeru”, upozorava Hodžić.

Jer, i pored razumijevanja zašto nam se dešavaju poplave i svih zaklinjanja, nevjerovatno je kako zvaničnici ništa ne preduzimaju kako bi se moguće poplave spriječile, te kako ljudi na ovim prostorima imaju kratko pamćenje. A istorija je svjedok da je u priobalnom području Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, čak i nekoliko puta u toku jedne godine. Nekada sa manjim, nekada sa većim posljedicama.

U tom smislu neophodno je očistiti korito Bojane kako bi se povećala njezina propusna moć. Prema tvrdnjama albanskih eksperata, Bojanom sada može da prođe maksimalno oko dvije hiljade litara vode u sekundi, odnosno tri puta manje nego prije tri decenije! Zato je logično što se, kada nadođe Drim, kao najveća pritoka Bojane, napravi ,,čep” nedaleko od Skadra, voda iz Jezera ne može da otiče, pa njegov vodostaj raste i plavi okolna područja.

Stanje može postati apokaliptično, što smo ovih dana mogli da vidimo u Dalmaciji. Zadar i okolina, nakon što je u ponedjeljak palo više od 300 litara kiše po kvadratnom metru, izgledali su kao da je prošao uragan, u gradiću Ninu gdje je praktično uništena tamošnja solana, proglašeno je vanredno stanje, kiša je gotovo potopila ostrvo Ugljan… U pomoć građanima se pored lokalnih službi zaštite i spašavanja, uključila i hrvatska vojska.

No, u poređenju sa uraganom Irma koji je danima harao po Karipskim ostrvima i dijelu Sjedinjenih Američkih Država, ovo se sve doima malenim. Jer, ukupan broj žrtava od te nepogode je 55, a samo šteta na Floridi se procjenjuje na preko 30 milijardi dolara.

,,U slučaju uragana u Crnoj Gori, primorski gradovi bi bili uništeni, ali zahva-ljujući planinskom zaleđu Primorja njegovo dejstvo se ne bi značajnije osjetilo u unutrašnjosti zemlje”, smatra klimatolog Dragan Burić naglašavajući da, za sada, nema ni mogućnosti ni osnova da se uragani kod nas mogu razviti.

Iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kažu da klimatske promjene i rekordne vrijednosti plime upozoravaju da opasnost porasta nivoa mora na Jadranu nije stvar neke daleke budućnosti, nego da more „kuca na naša vrata”.

Slučaj od ponedjeljka u Valdanosu zaista opasno opominje, jer bi da se on desio na Velikoj plaži posljedice bile katastrofalne: veliki dio Ulcinja bi se našao pod slanom vodom.

,,Podizanje nivoa mora, koji je tzv. specifični hazard i erozija tla mogli bi da u Crnoj Gori trajno naruše Solila u Tivtu, močvarno područje buljaričkog zaliva, kao i lokalitete kao što su Velika plaža i Ada Bojana”, dodaje se u navedenoj studiji.

Takođe, regionalni klimatski modeli predviđaju na području većeg dijela Sredozemlja porast temperature vazduha veći od globalnog prosjeka, uz istovremeno smanjenje padavina.

Ne treba nipošto smetnuti sa uma i činjenicu da se čitavo Crnogorsko primorje nalazi na seizmotektonski aktivnom području, gdje su se već događali razorni potresi, pa se može očekivati da će se i ponoviti, iako se, naravno, ne može prognozirati kada, gdje i s kojim intenzitetom. I još nam se, povrh svega, iz crnogorske Vlade najavljuje da će ubrzo početi istraživanje nafte i gasa u podmorju Ulcinja!

,,Dakle, dok nije sasvim kasno, nužno je da stvorimo učinkovitu i ekonomičnu, naučno utemeljenu metodologiju upravljanja prirodnim hazardom i rizikom. Zemlja nam je pokazala da zna da se žestoko brani. Siguran sam da ćemo, ako i dalje budemo vodili ratove sa njom i hranili svoju pohlepu, mi kao ljudska vrsta, biti deklasirani”, zaključuje Hodžić.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo