Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIRODNE KATASTROFE SVE UČESTALIJE: Odbrana zemlje od (ne)ljudi

Objavljeno prije

na

ulcinj

U ponedjeljak poslije podne se u uvali Valdanos desio rijedak fenomen: voda se najprije povlačila, a nedugo poslije toga naglo je počela da nadolazi.

Kako svjedoče ulcinjski ribari Jagoš Mirović, Mirko Stojanović i Ratko Knežević, nivo vode je za dvadesetak sekundi porastao za 1,5 metar i gotovo nadvisio malu skelu na jugoistoku ove uvale!? Koliko se sve brzo odvijalo dokazuje činjenica da oni nijesu uspjeli da sklone vozilo koje su bili parkirali nedaleko od skele.

Nakon sat vremena nivo vode je opet bio „po starom” u toj, kako su je pomorci tokom istorije nazivali, ,,uvali mira”.

Poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić kaže za Monitor da je fenomen koji se desio u Valdanosu zapravo ,,način odbrane prirode od antropogenog faktora”, odnosno od čovjeka.

Rezultat toga su, kako navodi, bili i požari tokom ljeta koji su krajem avgusta bijesnili na mnogo lokacija, a dim je zavio pola Crne Gore, zatvaranje desnog kraka Bojane, prvi put od kada je Ada postala ostrvo (1882.g.), česte pijavice, tropski talas sa izuzetno visokim temperaturama i vazduha i morske vode, nove vrste organizama u Jadranu, kao i izuzetno nizak vodostaj rijeka i jezera.

Tako je, na primjer, Morača dijelom presušila (pa se čak naziva ,,Moračica”), a većinom svog toka ima rekordno nizak nivo vode. Slična je situacija sa rijekom Zetom, kao i sa Skadarskim jezerom. Nevjerovatno je da se pola ovog ,,najvećeg rezervoara slatke vode na Balkanu” može preći pješke, što ne pamte ni najstariji stanovnici ovog regiona.

Suše su, inače, ostavile teške posljedice za ratare. Predsjednik Udruženja Agrumi Rudolf Elezović ističe da se ove godine na plantažama mandarina i ostalih agruma očekuje znatno manji rod od prošlogodišnjeg. „Jaka zima i niska temperatura je žestoko uticala na mandarine. Ima plantaža koje uopšte neće imati rod”, dodaje on.

Ekstremno visoke temperature degradiraju i šumski fond. U požarima koji su ovog ljeta gorjeli u Crnoj Gori nestale su ogromne površine šuma, što će dove-sti do trajnih posljedica po ove ekosisteme. Štete se nikada neće izračunati.

U Studiji o ugroženosti od klimatskih promjena se navodi da su u Crnoj Gori poplave najčešći prirodni hazardi. One su posebno izražene u slivu Skadarskog jezera, u Nikšiću, Cetinju, Bjelopavlićkoj ravnici i Zeti, te u delti Bojane.

Inače, u noći između ponedjeljka i utorka su snažan vjetar (sa povremenim udarima od 115k/h) i obilne kiše (palo je čak 29 l/m2) prouzrokovali znatnu štetu na području opštine Herceg Novi.

,,Sada nam predstoji zima i mislim da bi već trebali da se pripremamo za odbranu od eventualnih poplava. Daj Bože da nam se ne ponove 2009. i 2010. godina. Zato brzo treba djelovati i napraviti planove u tom smjeru”, upozorava Hodžić.

Jer, i pored razumijevanja zašto nam se dešavaju poplave i svih zaklinjanja, nevjerovatno je kako zvaničnici ništa ne preduzimaju kako bi se moguće poplave spriječile, te kako ljudi na ovim prostorima imaju kratko pamćenje. A istorija je svjedok da je u priobalnom području Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, čak i nekoliko puta u toku jedne godine. Nekada sa manjim, nekada sa većim posljedicama.

U tom smislu neophodno je očistiti korito Bojane kako bi se povećala njezina propusna moć. Prema tvrdnjama albanskih eksperata, Bojanom sada može da prođe maksimalno oko dvije hiljade litara vode u sekundi, odnosno tri puta manje nego prije tri decenije! Zato je logično što se, kada nadođe Drim, kao najveća pritoka Bojane, napravi ,,čep” nedaleko od Skadra, voda iz Jezera ne može da otiče, pa njegov vodostaj raste i plavi okolna područja.

Stanje može postati apokaliptično, što smo ovih dana mogli da vidimo u Dalmaciji. Zadar i okolina, nakon što je u ponedjeljak palo više od 300 litara kiše po kvadratnom metru, izgledali su kao da je prošao uragan, u gradiću Ninu gdje je praktično uništena tamošnja solana, proglašeno je vanredno stanje, kiša je gotovo potopila ostrvo Ugljan… U pomoć građanima se pored lokalnih službi zaštite i spašavanja, uključila i hrvatska vojska.

No, u poređenju sa uraganom Irma koji je danima harao po Karipskim ostrvima i dijelu Sjedinjenih Američkih Država, ovo se sve doima malenim. Jer, ukupan broj žrtava od te nepogode je 55, a samo šteta na Floridi se procjenjuje na preko 30 milijardi dolara.

,,U slučaju uragana u Crnoj Gori, primorski gradovi bi bili uništeni, ali zahva-ljujući planinskom zaleđu Primorja njegovo dejstvo se ne bi značajnije osjetilo u unutrašnjosti zemlje”, smatra klimatolog Dragan Burić naglašavajući da, za sada, nema ni mogućnosti ni osnova da se uragani kod nas mogu razviti.

Iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kažu da klimatske promjene i rekordne vrijednosti plime upozoravaju da opasnost porasta nivoa mora na Jadranu nije stvar neke daleke budućnosti, nego da more „kuca na naša vrata”.

Slučaj od ponedjeljka u Valdanosu zaista opasno opominje, jer bi da se on desio na Velikoj plaži posljedice bile katastrofalne: veliki dio Ulcinja bi se našao pod slanom vodom.

,,Podizanje nivoa mora, koji je tzv. specifični hazard i erozija tla mogli bi da u Crnoj Gori trajno naruše Solila u Tivtu, močvarno područje buljaričkog zaliva, kao i lokalitete kao što su Velika plaža i Ada Bojana”, dodaje se u navedenoj studiji.

Takođe, regionalni klimatski modeli predviđaju na području većeg dijela Sredozemlja porast temperature vazduha veći od globalnog prosjeka, uz istovremeno smanjenje padavina.

Ne treba nipošto smetnuti sa uma i činjenicu da se čitavo Crnogorsko primorje nalazi na seizmotektonski aktivnom području, gdje su se već događali razorni potresi, pa se može očekivati da će se i ponoviti, iako se, naravno, ne može prognozirati kada, gdje i s kojim intenzitetom. I još nam se, povrh svega, iz crnogorske Vlade najavljuje da će ubrzo početi istraživanje nafte i gasa u podmorju Ulcinja!

,,Dakle, dok nije sasvim kasno, nužno je da stvorimo učinkovitu i ekonomičnu, naučno utemeljenu metodologiju upravljanja prirodnim hazardom i rizikom. Zemlja nam je pokazala da zna da se žestoko brani. Siguran sam da ćemo, ako i dalje budemo vodili ratove sa njom i hranili svoju pohlepu, mi kao ljudska vrsta, biti deklasirani”, zaključuje Hodžić.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo