OKO NAS
KOLAŠIN: OBJEKTI TURISTIČKE PONUDE NA METI VANDALA: Svijest je daleko

Samo pet dana nakon što je otvoreno šetalište pored Tare, prije tri godine, ukraden je dio mobilijara kojim je bilo opremljeno. Iz nekoliko kanti za smeće izvučeni su metalni ulošci, a Komunalna policija spriječila je sugrađane da sa dječjeg igrališta, u okiru tog objekata, ukradu tobogan. Šetelište je meta vandala i dalje, pa nadležne službe ulažu ogromne napore da sačuvaju mobilijar i uklone ogromne količine smeća. U Komunalnoj policiji kažu da nekada u tom naumu uspiju, a nekada su nemoćni. Nejasan je, kažu, odnos sugrađana, prema vrijednom dijelu kolašinske turističke ponude.
„Na dječjem igralištu, koje je sastavni dio šetališta, prije par godina, zatekli smo nekoliko članova jedne porodice iz obližnjeg naselja kako pokušavaju da odnesu tobogan. Došli su s kompletnim alatom, namjeravajući da tobogan odšarafe s postolja. Metalne uloške iz kanti za smeće mještani su nosili, koliko sam čuo, da bi iz njih hranili svinje. Zbog toga su na neko vrijeme bili sklonjeni i preostali djelovi kanti za smeće, ali i ljuljaške s igrališta”, sjeća se jedan komunalni policajac.
Šetalište na desnoj obali Tare izgrađeno je u okviru Poziva za male infrastrukturne projekte koji je raspisan 2011. godine. Većinski dio od 300.000 eura finansiran je grantom Evropske unije, a izgradnju su pomogle i Vlada Crne Gore preko Direkcije javnih radova i kolašinska Opština. Na šetalištu su izgrađene pješačke i biciklističke staze s pratećim mobilijarom. Na taj način prostor uz obalu Tare, 2014. godine, dobio je dodatnu vrijednost, a predstavlja i značajno unapređivanje turističke ponude.
Nerijetko se dešava da prostor oko šetališta bude zatrpan gomilama, uglavnom, građevinskog, ali i ostalih vrsta otpada. Uništavane su sadnice drveća, samo nekoliko mjeseci nakon što su posađene. U Komunalnom preduzeću tvrde da kontinuirano vode bitku s neogovornošću Kolašinaca. Po više puta mjesečno, kako kaže direktor Dragan Šekularac, uklanjaju se divlje deponije, s te i ostalih javnih površina. Prostor oko šetališta čišćen je više puta i volonterskim akcijama, ali gotovo nikada razultati tih napora nijesu ostali vidljivi duže od dva-tri dana.
,,Gotovo svakodnevno formiraju se divlje deponije. Ljudi, jednostavno, istovare smeće gdje im je najlakše, ne vodeći računa o kojoj lokaciji se radi. Tako je i sa šetalištem. Još jednom apelujemo na sugrađane da vode računa o tome, kao i o utiscima koje prizori javnih površina zatrpanih smećem ostavljaju na turiste”.
Prema riječima potpredsjednika Opštine Đura Miloševića, problemi na toj lokaciji nastaju ne zbog nebrige nadležnih službi već zbog neodgovornosti građana, koji ,,ne shvataju važnost prostora pored Tare”.
,,Mnogo puta je odatle uklanjan otpad, prošle godine je organizovana i volonterska akcija čišćenja, u kojoj je učestvovalo mnogo građana. Nažalost, nedugo nakon toga stanje je bilo isto. Uništavanje mobilijara na šetelištu, takođe, govori o stanju svijesti pojednih Kolašinca. Kao i do sada, ulagaćemo napore da se ta, kao i ostale javne površine po gradu, redovno održavaju”, kaže Milošević.
U lokalnoj upravi se nadaju da će nedavnim raspisivanjem oglasa za izvršioce javnih radova, kojim je predviđeno i angažovanje dva zaposlena za održavanje šetališta i parkova, djelimično riješti problem. Sa sviješću pojedinih sugrađana, priznaju, ipak, teško će se izboriti.
Još gori je odnos Kolašinaca prema drugom objektu, sagrađenom, takođe, stranom donacijom. Stijene za penjanje u Biočinovićima, na tri kilometra od grada turistička su atrakcija i omiljeno mjesto ljubitelja ekstremnih sportova. Nažalost, ovih dana se do stijena ne može, jer je most preko rijeke Svinjače, koji vodi od magistrale do terena za penjanje, potpuno spaljen.
Tereni za slobodno penjanje rezultat su realizacije projekta, koje su podržali Austrijsko-crnogorsko partnerstvo i Opstina.
Kao nastavak aktivnosti, uz podršku Ministarstva turizma, nevladine organizacije Natura i Highlander su
izgradili platformu s nadstrešnicom na samoj stijeni.
Prije nego što je spaljen most, prošle sedmice, tokom minulih nekoliko godina više puta je bila uništavana i ostala infrastruktura blizu stijena. Oštećena je nadstrešnica platforme i veći dio materijala od kojeg je napravljena je ukraden.
„Tri puta je rušena tabla koja se nalazi na pristupnom putu stijeni, ispisvani su grafiti neprimjerenog sadrzaja, podmetnut je požar ispod platforme s nadsterešnicom i konačno, sada je taj ‘posao’ završen. Ovakvim djelovanjem jako se umanjuje šansa za razvoj Kolašina kao turističke destinacije, a samim tim smanjuju se i razvojne šanse. Pozivamo sve ljude dobre volje da pruže doprinos kako bi se stalo na put ovim i sličnim destruktivnim radnjama, koje zbog obijesti ili sticanja male materijalne koristi nanose veliku štetu”, kazao je Mikan Medenica iz NVO Natura.
Sve je prijavljivano policiji, ali do sada nijesu otkriveni počinioci. Željko Pejović iz NVO Highlander, misli da će tako biti i kad je riječ o spaljivanju mosta. On podsjeća da stijena za slobodno penjanje u Biočinovicima predstavlja izuzetno vrijedan objekat za bavljenje tom vrstom sporta, kao i za pružanje turističkih usluga. Poligon u Biočinovićima dobro je opremljen i sastoji se od dva dijela. Tu stijenu su trasirali i uredili francuski alpinisti Rado Jovanović i Catrin Coque.
,,Slobodno penjanje na stijeni ima sve više poklonika u
Evropi i svijetu. Pokazuje se veliko interesovanje za ovakvim atraktivnim
lokacijama što potvrđuju i eksperti u pružanju turističkih
usluga. Na žalost, nemoguće je obezbijediti cjelodnevni nadzor terena za slobodno penjanje, a nezaštićeni su izloženi obijesti nerazumnih. Veliki je problem ponovo obezbijediti novac za popravke svega onoga što su vandali uništili do sada”, kaže Pejović.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije