Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: OBJEKTI TURISTIČKE PONUDE NA METI VANDALA: Svijest je daleko

Objavljeno prije

na

Samo pet dana nakon što je otvoreno šetalište pored Tare, prije tri godine, ukraden je dio mobilijara kojim je bilo opremljeno. Iz nekoliko kanti za smeće izvučeni su metalni ulošci, a Komunalna policija spriječila je sugrađane da sa dječjeg igrališta, u okiru tog objekata, ukradu tobogan. Šetelište je meta vandala i dalje, pa nadležne službe ulažu ogromne napore da sačuvaju mobilijar i uklone ogromne količine smeća. U Komunalnoj policiji kažu da nekada u tom naumu uspiju, a nekada su nemoćni. Nejasan je, kažu, odnos sugrađana, prema vrijednom dijelu kolašinske turističke ponude.

„Na dječjem igralištu, koje je sastavni dio šetališta, prije par godina, zatekli smo nekoliko članova jedne porodice iz obližnjeg naselja kako pokušavaju da odnesu tobogan. Došli su s kompletnim alatom, namjeravajući da tobogan odšarafe s postolja. Metalne uloške iz kanti za smeće mještani su nosili, koliko sam čuo, da bi iz njih hranili svinje. Zbog toga su na neko vrijeme bili sklonjeni i preostali djelovi kanti za smeće, ali i ljuljaške s igrališta”, sjeća se jedan komunalni policajac.

Šetalište na desnoj obali Tare izgrađeno je u okviru Poziva za male infrastrukturne projekte koji je raspisan 2011. godine. Većinski dio od 300.000 eura finansiran je grantom Evropske unije, a izgradnju su pomogle i Vlada Crne Gore preko Direkcije javnih radova i kolašinska Opština. Na šetalištu su izgrađene pješačke i biciklističke staze s pratećim mobilijarom. Na taj način prostor uz obalu Tare, 2014. godine, dobio je dodatnu vrijednost, a predstavlja i značajno unapređivanje turističke ponude.

Nerijetko se dešava da prostor oko šetališta bude zatrpan gomilama, uglavnom, građevinskog, ali i ostalih vrsta otpada. Uništavane su sadnice drveća, samo nekoliko mjeseci nakon što su posađene. U Komunalnom preduzeću tvrde da kontinuirano vode bitku s neogovornošću Kolašinaca. Po više puta mjesečno, kako kaže direktor Dragan Šekularac, uklanjaju se divlje deponije, s te i ostalih javnih površina. Prostor oko šetališta čišćen je više puta i volonterskim akcijama, ali gotovo nikada razultati tih napora nijesu ostali vidljivi duže od dva-tri dana.

,,Gotovo svakodnevno formiraju se divlje deponije. Ljudi, jednostavno, istovare smeće gdje im je najlakše, ne vodeći računa o kojoj lokaciji se radi. Tako je i sa šetalištem. Još jednom apelujemo na sugrađane da vode računa o tome, kao i o utiscima koje prizori javnih površina zatrpanih smećem ostavljaju na turiste”.

Prema riječima potpredsjednika Opštine Đura Miloševića, problemi na toj lokaciji nastaju ne zbog nebrige nadležnih službi već zbog neodgovornosti građana, koji ,,ne shvataju važnost prostora pored Tare”.

,,Mnogo puta je odatle uklanjan otpad, prošle godine je organizovana i volonterska akcija čišćenja, u kojoj je učestvovalo mnogo građana. Nažalost, nedugo nakon toga stanje je bilo isto. Uništavanje mobilijara na šetelištu, takođe, govori o stanju svijesti pojednih Kolašinca. Kao i do sada, ulagaćemo napore da se ta, kao i ostale javne površine po gradu, redovno održavaju”, kaže Milošević.

U lokalnoj upravi se nadaju da će nedavnim raspisivanjem oglasa za izvršioce javnih radova, kojim je predviđeno i angažovanje dva zaposlena za održavanje šetališta i parkova, djelimično riješti problem. Sa sviješću pojedinih sugrađana, priznaju, ipak, teško će se izboriti.

Još gori je odnos Kolašinaca prema drugom objektu, sagrađenom, takođe, stranom donacijom. Stijene za penjanje u Biočinovićima, na tri kilometra od grada turistička su atrakcija i omiljeno mjesto ljubitelja ekstremnih sportova. Nažalost, ovih dana se do stijena ne može, jer je most preko rijeke Svinjače, koji vodi od magistrale do terena za penjanje, potpuno spaljen.

Tereni za slobodno penjanje rezultat su realizacije projekta, koje su podržali Austrijsko-crnogorsko partnerstvo i Opstina.

Kao nastavak aktivnosti, uz podršku Ministarstva turizma, nevladine organizacije Natura i Highlander su

izgradili platformu s nadstrešnicom na samoj stijeni.

Prije nego što je spaljen most, prošle sedmice, tokom minulih nekoliko godina više puta je bila uništavana i ostala infrastruktura blizu stijena. Oštećena je nadstrešnica platforme i veći dio materijala od kojeg je napravljena je ukraden.

„Tri puta je rušena tabla koja se nalazi na pristupnom putu stijeni, ispisvani su grafiti neprimjerenog sadrzaja, podmetnut je požar ispod platforme s nadsterešnicom i konačno, sada je taj ‘posao’ završen. Ovakvim djelovanjem jako se umanjuje šansa za razvoj Kolašina kao turističke destinacije, a samim tim smanjuju se i razvojne šanse. Pozivamo sve ljude dobre volje da pruže doprinos kako bi se stalo na put ovim i sličnim destruktivnim radnjama, koje zbog obijesti ili sticanja male materijalne koristi nanose veliku štetu”, kazao je Mikan Medenica iz NVO Natura.

Sve je prijavljivano policiji, ali do sada nijesu otkriveni počinioci. Željko Pejović iz NVO Highlander, misli da će tako biti i kad je riječ o spaljivanju mosta. On podsjeća da stijena za slobodno penjanje u Biočinovicima predstavlja izuzetno vrijedan objekat za bavljenje tom vrstom sporta, kao i za pružanje turističkih usluga. Poligon u Biočinovićima dobro je opremljen i sastoji se od dva dijela. Tu stijenu su trasirali i uredili francuski alpinisti Rado Jovanović i Catrin Coque.

,,Slobodno penjanje na stijeni ima sve više poklonika u

Evropi i svijetu. Pokazuje se veliko interesovanje za ovakvim atraktivnim

lokacijama što potvrđuju i eksperti u pružanju turističkih

usluga. Na žalost, nemoguće je obezbijediti cjelodnevni nadzor terena za slobodno penjanje, a nezaštićeni su izloženi obijesti nerazumnih. Veliki je problem ponovo obezbijediti novac za popravke svega onoga što su vandali uništili do sada”, kaže Pejović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPREDNA TEHNOLOGIJA I KOD NAS: 3D revolucija i u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj se proizvodi 3D štampač. Kako su uspjeli da naprave ovaj za Crnu Goru neuobičajen tehnološki iskorak i za šta se sve ova tehnologija može koristiti, za Monitor govore Miloš Grbović i Aleksandar Mašić

 

Samo pet zemalja u EU imaju svoje 3D štampače. Mi smo šesti u Evropi koji smo napravili svoj proizvod, počinje priču o 3D štampaču proizvedenom prošle godine u Crnoj Gori Miloš Grbović, direktor 3D sobe.

,,Jednog dana je došao inženjer Aleksandar Mašić i rekao da li postoji mogućnost da mu dam određenu svotu novca da pokuša da napravi 3D štampač. Nakon devet mjeseci imali smo proizvod, tri mjeseca smo ga testirali i shvatili da smo uspjeli”, prisjeća se Grbović.

Tvrde da njihov štampač ima bolje karakteristike od pojedinih koji se prodaju na Zapadu i što je bitno skoro je duplo jeftiniji – košta 1.200 eura. Već su uspjeli da par svojih štampača izvezu u EU, u Sloveniju.

,,Inicijalno smo počeli kao distributeri dva najjača brenda u svijetu mađarski CraftBot i američki 3D Sistem koji je inače i izmislio prvi 3D štampač. Cijena tih mašina je preskupa za naše uslove. Pokušali smo da prevaziđemo tu finansijsku barijeru i napravimo nešto svoje i da spustimo tu cijenu koliko je maksimalno moguće, da bismo crnogorskom društvu približili tu tehnologiju i učinili je dostupnijom”, kaže Mašić.

On objašnjava da kada je 70-godina prošlog vijeka 3D štampa izmišljena, bila idealno rješenje za izradu prototipa: ,,Ranije je taj proces za jednostavan objekat kao što je recimo plastični dio upaljača trajao od pet nedjelja do dva mjeseca. Sve to je koštalo desetine hiljada eura. Sa 3D štampačem taj proces sa dva mjeseca se sveo na nekih par sati uz trošak od jedan dolar”.

Objašnjava da su 3D štampači u komercijalnoj upotrebi od 2015. godine, kada je Jozef Prusa iz Poljske napravio prvi desk top štampač. Iako na početku urađen sa ciljem izrade prototipa, da bi konstruktori mogli realno da vide kako izgleda na primjer mobilni telefon koji su kreirali, sada se ovim štampačima može izraditi skoro sve – od igle do lokomotive.

,,Samo je stvar mašte onog ko ga koristi. Mi radimo zamjenske djelove bukvalno za svaku mašinu koja postoji. Čak smo u dosta slučajeva aluminijske ili djelove od mesinga mijenjali našim plastičnim. Klijentima je protekle godine, zbog virusa, teško bilo da nabavljaju rezervne djelove.  Donosili su nam slomljene djelove koje smo mi crtali, kopirali i pravili  rezervni dio za dva dana. A i u idelnim uslovima taj dio koji naruče na primjer iz Njemačke ne mogu dobiti za 15 dana”, objašnjava Mašić. „Sami transport je skuplji nego da taj dio uradimo mi“, nadovezuje se Grbović.

Ova firma je zajedno sa Naučno-tehnološkim parkom, Open boxom, M tel-om, Fabrikom i  Mašinskim fakultetom tokom prošle godine 3D štampom izradila oko 4.000 vizira za potrebe KC-a i domova zdravlja.

,,Tada smo imali informaciju da je u Italiji stalo sa radom oko 30 odsto respiratora jer im nijesu mogli da nabave potrošni plastični dio. Onda smo mi za naše respiratore napravili te rezervne djelove i ni u jednom momentu naši respiratori u Crnoj Gori zbog toga nijesu mogli stati”, priča Grbović.

U saradnji sa Bibliotekom za slijepe uradili su 24 makete značajnih objekata u Crnoj Gori. ,,Nakon toga svaka slijepa osoba je u svojoj glavi mogla da stvori sliku kako taj objekat izgleda. Pored medicine, stomatologije, 3D štampači imaju neograničene mogućnosti”, kaže Grbović. Navodi i da je vlasnik auto servisa kupio njihov štampač, platio kurs i sada sam izrađuje rezervne djelove za skupe autobomile.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSVJETA: Škripi sa izborom novih direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako zakonski rok od mjesec dana za imenovanje direktora polako curi, mnoge škole još nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Najnoviji dopis Ministarstva unio je dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti

 

Završena je školska godina. U čak 12 škola đacima nema kod da izda svjedočanstva jer u njima nema direktora. Naime, njima su istekli polugodišnji v.d. imandati, a Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije imenovalo nove.

Iz ovog ministarstva najavljuju da će sve biti riješeno u najskorijem roku – nastavnička vijeća će morati da sačekaju izbor vršilaca dužnosti direktora. „Izborom novih vršilaca dužnosti, koji će na sebe preuzeti obaveze svojih prethodnika, MPNКS će se potruditi da dodjela svjedočanstava ne kasni u odnosu na druge škole“, obećavaju iz resora Vesne Bratić.

Ministarka Bratić najavila je depolitizaciju školstva, smjene partijskih, uglavnom DPS kadrova, i onih koji su na direktorskim foteljama bili po nekoliko mandata, čak deceniju ili duže.

„Imenovanje novih direktora javnih ustanova izvršiće se, bez izuzetka, u skladu sa zakonom i bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji“, izjavila je u Parlamentu Bratić. Poručila je i da oni koji su radili po zakonu mogu mirno da spavaju ukoliko su politička i sva druga angažovanja držali dalje od vaspitanja i obrazovanja.

Skupštinska većina je krajem maja usvojila izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića.

Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna. Predviđa da se u roku od mjesec dana izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da s njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu.

Sindikat prosvjete Podgorice predložio je da se rok za imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova produži na pola godine, uz neophodno preciziranje uloga školskih odbora i nastavničkog vijeća.

Kako je inicijalni motiv bio da se smijene direktori koji su školu zloupotrebljavali u političke svrhe i nezakonito donosili odluke, predstavnici aktiva direktora škola pozvali su da se novi čelnici škola razrješavaju i biraju na osnovu rada i učinka. Ističu da su mnogi od njih na polovini mandata, a pojedini i pred penzijom, i da strahuju za svoje radno mjesto. Poručuju da neće biti nijemi i neće ćutati ako budu neosnovano smijenjeni.

Iako rok od mjesec dana polako curi, mnoge škole još uvije nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Škole su nedavno dobile dopis Ministarstva koji je unio dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića, traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova. Kasnije je iz Ministarstva objašnjeno da ovo mišljenje nije obavezujuće.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I KONCESIJE: Isto i nakon 30. avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se ne osjeća promjena vlasti i da šumama i dalje gazduju stari koncesionari

 

Mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja Vodovod Čeoča glava, podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv koncesionara šuma, preduzeća Boj komerc, odnosno vlasnika Dragana Bojovića. Oni traže da Tužilaštvo reaguje jer je Bojović u zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta na planini Gradišnici, posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.

U krivičnoj prijavi terete i pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.

Mještani su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe. Podsjetili su da je Elaborat o zoni sanitarne zaštitite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Bojović.

Jedan od mještana Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamoviine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.

„Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na to da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo” – kaže Čukić.

Prema njegovim riječima, ovim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice.

Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.

„Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, jer je posljednja godina koncesije, pa grabi što se ugrabiti može” – kaže Čukić.

Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.

„Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama” – kaže Čukić.

Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo