Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRITISAK NA RTCG: Vlast hoće svoju Bastilju

Objavljeno prije

na

Kad ovaj broj Monitora bude u štampi, planirano je da se na sjednici parlamenta poslanici izjasne i o prošlonedjeljnom predlogu Administrativnog odbora – da Skupština razriješi reditelja Nikolu Vukčevića sa pozicije člana Savjeta RTCG. Tada će se moguće znati kako napreduje očiti plan vlasti da vrati punu kontrolu nad svojom Bastiljom, koju je je počela da gubi u vrijeme prelazne vlade, kada su kao neki od zahtjeva opozicije za formiranje te vlade postavljena i konkretna razriješenja tamošnjh kadrova, koji su bili simbol snažnog zagrljaja DPS i državne televizije.

Vukčević je jedan od tri člana Savjeta RTCG protiv kojih je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula postupke, zbog sumnje da su prekšili zakon, te da su navodno u sukobu interesa. ASK tvrdi da je Vukčević prekršio zakon jer je ostvario zaradu snimajući dokumentarni film za privatnu produkciju Galileo , koj nije povezan sa TVCG ili televizijskim programom uopšte. Takođe su donijeli odluku da je u konfliktu intreresa jer nije prijavljivao imovinski karton od imenovanja na mjesto člana Savjeta. Osim Vukčevića postupak je pokrenut i protiv Gorana Đurovića jer je direktor kompanije koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom što se navodno kosi za Zakonom. Đurović je, kao i Vukčević, kazao da ne krše zakon i da nijesu u sukobu interesa. U međuvremenu je ostavku na članstvo u Savjetu podnio Ivan Mitrović, kome je ASK stavljala na teret da je za vrijeme dok je bio u Savjetu u RTCG zapošljen njegov sin.

Agencija je reagovala na osnovu anonimne prijave koju joj je proslijedio Administrativni odbor. Na kraju sve je opet završilo u rukama Administrativnog odbora, zaduženog za imenovanja i razrješenja.

Odbor, u čijem su sastavu isključivo članovi vladajuće partije i njenih koalicionih partnera, prošle je srijede jednoglasno ocijenio da je Vukčević prekršio Zakon o nacionalnom javnom emiteru i predložio Skupštini da ga razriješi te funkcije. U odboru su: Luiđ Škrelja (DPS), Adrijan Vuksanović (HGI), Marta Šćepanović (DPS), Milorad Vuletić (DPS), Branko Čavor (DPS), Bogdan Fatić (DPS) i Ana Nikolić, poslanica vladajuće partije sada već poznata po nedavnom javnom pozivu mladima da se učlane u DPS ako je prepreka zapošljavanju partijska knjižica.

Hoće li parlament bez opozicije, kao i do sada, samo podići uvis ruke, znaće se moguće krajem ove sedmice. U međuvremenu se samo poslanik FORCE Genci Nimanbegu, oglasio javno i saopštio da neće dići ruku za predlog Adminstrativnog odbora da parlament razriješi Vukčevića.

,,Po mom mišljenju do konflikta interesa nije došlo. Smatram da je trebalo sačekati odluku Upravnog suda, te za razrješenje Vukčevića neću glasati”, istakao je Nimanbegu za TVCG.

Da treba sačekati odluku Upravnog suda, predsjednika parlamenta Ivana Brajovića pozvao je ranije generalni direktor Evropskog saveza emitera (EBU) Noel Duran. ,,Zabrinut sam zbog procedura koje su nedavno pokrenute protiv nekih članiva Savjeta, koje bi mogle paralizovati njegov rad i ugroziti pozitivne napore koji su dosad primijećeni”, navodi se u pismu Brajoviću.

Duran je od Brajovića zatražio da ,,omogući da Savjet RTCG nastavi sa radom do odluke nadležnih sudova”. Duran je predsjednika parlamenta podsjetio i da je sam Škrelja, koji predsjedava Administrativnom odborom, javno objavio da će to tijelo sačekati stav suda prije odlučivanja, što se na kraju nije desilo.

Vukčević je takođe na saslušanju na Administrativnom odboru zatražio da se sačeka odluka Upravnog suda.

,,Ako Crna Gora ima zakone, ko te zakone prvo treba da poštuje? Vlast, složićemo se. Ako zakoni ne važe za sve jednako – onda svi skupa imamo ozbiljan problem, jer, institucije imaju svoju svrhu i smisao. Ako Administrativni odbor ipak krene u pravcu odluke o mojoj smjeni smatram da će to biti lakmus-papir karaktera i ishodišnog cilja samog ovog postupka, te pozivam javnost i relevantne međunarodne subjekte da sami donesu odluku da li se takvim užurbanim odlukama Administrativnog odbora nedvosmisleno daje odgovor o njihovoj pristrasnosti i time zapravo ide u pravcu onoga što javnost uveliko spekuliše: ka pokušaju promjene uređivačke politike Javnog servisa RTVCG”, kazao je Vukčević.

U vezi sa dešavanjima u RTCG oglasile su se i druge međunarodne adrese. RTCG ,,treba uvijek da ostane nezavisna i zaštićena od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska sa bilo koje strane”, saopštila jeportparolka Evropske komisije (EK) Maja Kosijančić. Podsjetila je da je u Izvještaju o napretku Crne Gore tokom 2016, EK zabilježila da Crna Gora nije načinila nikakav napredak u oblasti slobode medija. ,,Nadamo se da u sljedećem izvještaju možemo zabilježiti pozitivan razvoj događaja u oblasti slobode medija”, kazala je Kocijančić.

Prethodno je reagovala američka ambasada, uz ocjenu da podržava nezavisne i odgovorne medije. Takođe sjednici Administrativnog odbora na kojoj se izjasnio Vukčević, bio je prisutan predstavnik američke ambasade.

Mnogo žustrije reagovao je civilni sektor u zemlji. „Očigledno je da se DPS priprema za nove izbore i da traži način da RTCG ponovo pretvori u političko- propagandnu mašineriju. U tom smislu Agencija je poslužila kao bič u rukama vladajuće partije, da posluži kao formalni osnov i razlog da se po nekim anonimnim prijavama promptno djeluje kako bi se eliminisao Goran Đurović iz Savjeta RTCG”, ocijenila je Vanja Ćalović-Marković, direktorica MANS-a. Ona je ustvrdila da Agencija postupa selektivno: ,,Nemamo nikakvih postupaka protiv bilo kojeg javnog funkcionera za koje su i mediji i civilni sektor ukazivali da postoji enormalno bogaćenje, kao sto je Đukanović, Veljović, Mugoša, bilo koga na koga je ukazano da njegova imovina i životni stil ne može biti zakonit. Agencija postupa krajnje selektivno, bavi se civilnim aktivistima”.

,,Hitno i koordinisano postupanje Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), po ‘anonimnim’ prijavama u vezi sa potencijalnim sukobom interesa članova Savjeta RTCG izaziva našu sumnju i zabrinutost da je riječ o politički instruiranom djelovanju oba organa, naručenog od strane vladajuće partije, a čiji je cilj da se RTCG ponovo vrati pod njhovu direktnu kontrolu”, navodi se i u ranijem reagovanju koje su potpisali Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI), Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Stevo Muk, predsjednik UO Institut alternativa (IA).

Vladajuća partija mnogo je puta pokazala da je spremna na štošta da zadrži punu kontrolu nad RTCG. Više puta parlamentarna većina mijenjala je zakone kako bi ostvarila kontrolu nad javnim servisom, odnosno Savjetom. Mnogim legalistima tada nije smetao očiti konflikt interesa pojedinih bivših članova tog tijela. Vježbanje pravne države u vrijeme kad se RTCG otrgla iz čvrstog zagrljaja, te hitnost cijele akcije, jasno ukazuju šta je po srijedi.

ISTRAŽIVANJE SINDIKATA MEDIJA
Manje slobode za novinare

Više od polovine crnogorskih novinara smatra da je njihov ekonomski položaj u protekloj godini dosta oslabio, a samo šest odsto da se dosta popravio, pokazalo je istraživanje Sindikata medija CG Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koje je, početkom ove nedjelje, predstavljeno u EU info centru. Anketa koja je rađena za potrebe istraživanja pokazala da su zarade novinara i dalje uglavnom manje od prosječne plate na nivou države te da je više od polovine ispitanika (54,7%) prima manje od 500 eura. Loš ekonomski položaj novinara u Crnoj Gori oslikava i činjenica da je čak 31,3% anketiranih bilo prinuđeno da radi i neki drugi, plaćeni posao što je rast od 13% odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istraživanje je pokazalo i da su pritisci ka stvaranju senzacionalističkih vijesti sve veći. U nekim medijima novinari se suočavaju sa samocenzurom u smislu da znaju koje teme mogu raditi i ko su sagovornici koje redakcije preferiraju. U izvještaju su predstavljeni i podaci o slučajevima napada na novinare. Od septembra 2016. do sredine jula 2017. godine u Upravi policije evidentirano je sedam takvih događaja, a simptomatično je što je većina njih svrstana u prekršaje.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je Siniša Raičević bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave prihoda i carina, Vlada je za tu funkciju imenovala Vladimira Bulajića. Raičević je podnio tužbu Upravnom sudu u kojoj navodi da procedura nije ispoštovana

 

Siniša Raičević je ove nedjelje podnio tužbu Upravnom sudu kojim pobija rješenje o imenovanju direktora Uprave prihoda i carina Vladimira Bulajića.

Dugogodišnji carinik, zviždač, sada upravnik Carinarnice Podgorica, Raičević je bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave koji je objavljen 20. januara 2023.

Početkom marta Uprava za ljudske resurse utvrdila je Listu za izbor kandidata po javnom konkursu za direktora Uprave prihoda i carina. Raičević je na postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti ostvario 37 bodova, Bulajić 35,67 i Milena Petričević 28,67 bodova.

Vlada na sjednici 20. aprila 2023. donosi rješenje o imenovanju Bulajića za direktora Uprave carina i prihoda na period od pet godina. Predlog za njegovo imenovanje dao je ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je obrazložio da je nakon konkursa, 8. marta obavio razgovor sa kandidatima: „Kandidat Vladimir Bulajić je tokom intervjua pokazao znanje i stručnost, koje se bazira na dugogodišnjem radu u Upravi prihoda i carina, kao i odlično poznavanje nadležnosti Uprave u kojoj se imenuje za direktora. Takođe, imenovani je kao vršilac dužnosti obavljao poslove direktora Uprave i pokazao odlučne vještine i sposobnosti za tu poziciju“, navodi se u obrazloženju koje je Damjanović predložio na sjednici Vlade.

„Koja je svrha javnih konkursa i ocjenjivanja kandidata ako se unaprijed zna ko će biti imenovan“, kaže za Monitor Raičević.

On je 12. marta pisao premijeru Dritanu Abazoviću obrazlažući da je prilikom prijavljivanja na javni konkurs naišao na opstrukcije i pokušaj diskreditacije od predstavnika Ministarstva finansija. I pored toga bio je prvorangirani na konkursu.

„Slobodan sam da postavim jedno logično pitanje, čemu javni konkursi, ukoliko se favorizuju pojedini kandidati, unaprijed im se obeća mjesto za koje se raspiše javni konkurs, a ako se ipak desi da prvorangirani ne bude favorizovani kandidat, komplet postupak imenovanja pokuša da se ospori i obesmisli“, navodi Raičević u pismu premijeru.

On ističe da nije ispoštovan rok za predlog kandidata. Navodi da je ministar finansija bio u zakonskoj obavezi da od utvrđivanja rang liste 3. marta, u roku od 10 dana predloži Vladi kandidata za imenovanje direktora Uprave prihoda i carina.

Predrag NIKOLIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUTKINJA IVANA BECIĆ PRIHVATILA JEMSTVO KOREANSKOG „KRIPTO MOGULA“: Preko kripto love do slobode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni sud u Podgorici treba da odluči o žalbi tužioca Harisa Šabotića, kako bi sudsko rješenje o prihvatanju kaucije za korejske biznismene Do Kvona i Chand Juna postalo pravosnažno. Sudovi SAD, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom

 

Južnokoreanac Do Hjeong Kvon jedan je od osnivača i izvršni direktor firme TerraLabs, iz koje su potekle dvije nekada popularne kriptovalute Terra i Luna. Firma je funkcionisala i rasla sve do maja prošle godine, kada su njihove cijene pale skoro na nulu. Do Kvon je toliko bio popularan u svijetu kripto biznisa da je u svjetskim medijima dobio status „kripto mogula“, a magazin Forbes ga je 2019. godine istakao kao vodećeg mladog lidera u kategoriji finansije i rizični kapital.

Pad vrijednosti njegovih kriptovaluta pogodio je šire kripto tržište i većina sličnih internet novčanica doživjela je pad. Procjenjuje se da je kripto industrija izgubila 42 milijarde dolara, dok su mnogi investitori kompanije TerraLabs ostali bez životne ušteđevine. Sudovi Sjedinjenih Američkih Država, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Zbog optužbi za kriminalno udruživanje Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom.

Iako je tvrdio da ne postoji nadležnost država za „imovinu na internetu“, Do Kvon se dugo krio po svijetu. Nakon gotovo godinu, u martu, isplivao je u Crnoj Gori, i   na podgoričkom aerodromu uhapšen sa lažnim pasošima i pod drugim imenom.

Američki sudski organi su nedugo nakon hapšenja podigli optužnicu protiv korejskog biznismena, dok su interesovanje za njega izrazili i Singapur i Južna Koreja, čije optužnice odavno čekaju Do Kwona. Međutim, ministar pravde Marko Kovač kazao je da će se korejski državljani Do Kvon i njegov dugogodišnji poslovni suradnik Hon Čand Jun, takođe uhapšen na aerodromu sa lažnim ispravama, izručiti tek nakon što se protiv njih okončaju sudski postupci u Crnoj Gori.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici je prošle sedmice počelo suđenje Koreancima zbog falsifikovanja službene isprave. Osnovni tužilac Haris Šabotić podigao je optužni predlog, u kojem se sumnjiče da su falsifikovali pasoš Kostarike, kao i pasoš i ličnu kartu Belgije. Koreanci su se izjasnili kao nevini i ponudili po 400.000 eura jemstva, kako bi ih sud pustio da izađu iz zatvora.

Njihov pravni zastupnik – advokat Branko Anđelić tražio je da se ublaži mjera nadzora, tako što bi im se odredio kućni pritvor. Do Kwon i Chand Jun garantovali su da neće napuštati stan, da će se javljati nadležnom organu i da će se odazivati na svaki poziv suda. Tokom suđenja bi boravili u aprtmanu, koji je registrovan na podgoričku firmu Dalla Nonna čiji je vlasnik Anđelićeva supruga.

„Jednostavna odluka za sudiju. Moji klijenti nemaju namjeru da nigdje bježe, prosto njihov život nije kriminalan i u svjetlu ovakvih dokaza njima nije u interesu ništa sem istine i potvrde njihove odbrane da pasoši nisu falsifikovani“, rekao je Anđelić Vijestima.

Sutkinja Ivana Becić prihvatila je jemstvo Južnokorejaca dan nakon sudskog ročišta. Tužilac se žalio na ovu odluku, pa će Do Kvon i njegov saradnik u zatvoru ostati dok rješenje suda ne postane pravosnažno.

Šabotić se jemstvu protivio i na ročištu. Tada je rekao da je ponuda neuvjerljiva i da ponuđeni iznos neće garantovati njihovo prisustvo u Crnoj Gori, kada se zna o  o kakvom profilu biznismena je riječ. Obojica su tvrdili da će njihove žene uplatiti jemstvo i da su srednjeg imovnog stanja. Chand Jun je, međutim, sudu rekao da je „težak“ otprilike pet miliona eura, dok Do Kvon o svom imovnom stanju nije želio da govori u prisustvu medija.

„Za ovim licima su raspisane dvije Interpolove crvene potjernice i uhvaćeni su na aerodormu prilikom pokušaja da napuste zemlju. Protiv njih se vode krivični postupci u drugim državama, pa ne vidim ništa što ih veže da ostanu u državi. Garancije koje pominju me nijesu uvjerile“, kazao je Šabotić.

Tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja Monitora. Prema nezvaničnim podacima našeg lista, tužilac je sve šta je rekao pred sudom detaljnije obrazložio u žalbi na sudsko rješenje o prihvatanju jemstva. U rješenju navodno nije precizirano kako će jemstvo biti uplaćeno, niti je precizirano da kripto biznismeni ne smiju napuštati stan. Takođe, nije pojašnjeno kojim će se mjerama nadzora obezbijediti prisustvo korejskog dua – da li će biti praćeni posredstvom nanogice ili će prostorije obezbjeđivati policija.

Osnovni sud u Podgorici tvrdi da je uz prihvaćeno jemstvo korejskim državljanima određena i mjera nadzora – zabrana napuštanja stana. Napominju da se na navedeno rješenje žalilo Osnovno državno tužilaštvo.

„S tim u vezi, sud je cijenio da jemstvo uz izrečenu mjeru nadzora, kao mjeru prisustva okrivljenih i za nesmetano vođenje postupka, u znatnoj mjeri supstituiše pritvor“, navodi se u odgovoru suda na pitanja Monitora.

Oni su, međutim, kazali da nijesu nadležni za sprovođenje mjere nadzora, već je to u nadležnosti Uprave policije. Odgovorili su i da još nijesu odlučili o vraćanju predmeta korejskim državljanima koje je tražila odbrana.

Do Kvon i Chang Jun traže da im se vrate svi predmeti koji su „privremeno oduzeti“ prilikom hapšenja, a koji se ne nalaze u spisima krivičnog predmeta koji se vodi pred podgoričkim Osnovnim sudom. U spisima ovog predmeta nalaze se samo lična dokumenta i putne isprave, dok su dodatno oduzeti drugi dokumenti, lap-topovi, mobilni telefoni i druga oprema. Svjetski mediji pišu da bi na tim uređajima mogla da se nalazi vrijedna imovina korejskih biznismena u kriptovalutama. Sud je prihvatio predlog odbrane da se zvanično, posredstvom međunarodne pravne pomoći, Kostarika i Belgija pitaju da li su pasoši falsifikovani. Tužilac je na ročištu kazao da bi to bespotrebno odužilo proces, s obzirom da su svi dokazi sadržani u prepiskama podgoričkog Interpola, Europola i policije San Hozea (Kostarika). Sud je prihvatio predlog advokata Anđelića. Anđelić nije odgovarao na pozive i poruke novinara Monitora.

Za ovaj slučaj do sada su se interesovali mediji od Južne Koreje do Sjedinjenih Američkih Država. Gotovo svi biznis portali, novine i magazini pišu o uhapšenom kripto mogulu. Crna Gora je dospjela na naslovnice svjetskih finansijskih magazina i portala. Na žalost, ne zbog državne ekonomije.

 

Nikola Jovanović: Kako Koreancima sloboda, a Božoviću zatvor?

Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović (DF) pitao je kako je moguće da je državljanima Južne Koreje omogućeno da se brane sa slobode, a da se predsjedniku Opštine Milu Božoviću određuje pritvor do dva mjeseca. Predsjednik budvanskog DF-a uhapšen je 13. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog optužbi da je stvorio kriminalnu organizaciju, a sumnjiče ga i da je učestvovao u najmanje tri transporta kokaina.

„Istovremeno se odlukom Višeg suda predsjedniku Opštine Budva određuje pritvor do dva mjeseca i ne prihvata se odluka SO Budva i peticija preko 4.000 građana da mu se odredi blaža mjera obezbjeđenja. Lica koja su puštena da se brane sa slobode su uhapšena prilikom pokušaja napuštanja Crne Gore sa lažnim dokumentima, dok se Milo Božović nalazio u svom porodičnom domu. Izgleda da je najveći problem što je za pet godina napuštao Crnu Goru uglavnom službeno, 55 puta, i svaki put se vraćao u Budvu, gdje živi i obavlja funkciju predsjednika“, naglasio je Jovanović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NADLEŽNI OPET GLUVI NA PORODIČNO NASILJE: Ničija briga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija prošle sedmice nije reagovala na prijavu porodičnog nasilja, a sudeći prema navodima nevladinih i međunarodnih organizacija – to nije izolovan slučaj

 

Porodični ručak prekinula je neobična buka i galama. Oko zgrade je gradilište pa je nekada teško prepoznati da li se čuju zvuci od vani ili iz hodnika. U jednom trenutku čulo se kako muškarac viče na žensku osobu koja je plakala i molila da se smiri. Muškarac je djelovao prijeteći i bezumno, jedva su se mogle razaznati riječi koje je izgovarao, ali se čuo plač i preklinjanje žene. Izašao sam sa suprugom u hodnik, ali nisam mogao jasno identifikovati odakle dolazi buka. Sada sam već jasno čuo zvuk koji nastaje pri udaru dlana po koži.

Osjetio sam se bespomoćno i odmah pozvao 122, dežurni broj Uprave policije za prijave kršenja zakona. Javio se muškarac – po glasu bih rekao u zrelijim godinama. Objasnio sam da čujem udarce i vrisku, i da je po srijedi najvjerovatnije porodično nasilje zbog čega treba da pošalju patrolu i provjere. Nijesam se predstavljao kao novinar, smatrajući da će poziv zabrinutog građanina biti dovoljan.

„Odakle znate da je riječ o porodičnom nasilju?“, upitao je sumnjičavo službenik s druge strane slušalice.

Ponovio sam da čujem viku i plač, koji su se pojačavali u tom trenutku, čuo sam zvuk padanja predmeta na pod, čuo sam udarce i čuo sam prijetnje. Uhvatio sam sebe kako se ponavljam i pokušavam da naglasim koliko je strašno, ne bih li dobio patrolu. Ali mi nije djelovalo kao da me službenik shvata ozbiljno.

„Ajde vidjećemo da pošaljemo nekog“, odgovorio mi je i pozdravio me.

Nakon toga se već čuje lomljava, a još ne možemo sa hodnika da utvrdimo odakle. Znali smo samo da dolazi iz našeg hodnika. U trenutku nemoći viknuli smo da smo pozvali policiju i da će brzo doći patrola.

Čim smo to izgovorili, zvuci su se utišali. Niko nije izlazio na hodnik. Ništa se više nije čulo. Sati su prolazili, policije nije bilo. Niko me nije zvao iako sam ostavio svoje podatke. Do danas ne znam zašto policija nije izašla.

Kao novinar, još u petak sam im poslao nekoliko pitanja – zašto niko nije reagovao na prijavu porodičnog nasilja, kome da prijavimo slučajeve nasilja i kako da reagujemo kada ih primijetimo u svom okruženju i koliko puta im je od početka godine prijavljeno porodično nasilje i koliko je puta policija izašla na lice mjesta. Ni na jedno od ovih pitanja do zaključenja broja nije odgovoreno.

Organizacija SOS linija za prijavu nasilja nad ženama i djecom više puta je kao problem navodila neadekvatnu reakciju policije. U tom udruženju tvrde da su i oni imali iskustva da nakon prijave u svojstvu građana policija ne izađe na teren, što se nije dešavalo kada organizacija prijavljuje nasilje.

„Često dobijamo pritužbe od strane građana iz mnogih crnogorskih gradova, koji svjedoče o nasilju, a koji navode da policija na poziv nije izašla na teren ili da od njih uporno zahtijevaju lične podatke, na šta nemaju pravo jer su dužni intervenisati i na anonimne prijave. Smatramo da nije dovoljno da budu edukovani samo postupajući inspektori već i službenici koji zaprimaju prijave na broju 122”, kazala je Martina Vučelić iz SOS linije Podgorica.

Na neadekvatno postupanje policije u slučajevima nasilja nad ženama u Crnoj Gori upozorio je i Amnesty International u posljednjem izvještaju. Naglašavaju da su dvije žene prošle godine ubili njihovi partneri ili bivši partneri. Komitet UN protiv torture već je dovodio u pitanje nizak nivo krivičnog gonjenja i blage kazne u slučajevima nasilja u porodici.

Prema Startegiji zaštite od nasilja u porodici najznačajnija ovlašćenja u dijelu zaštite od nasilja u porodici pripadaju policiji i Centru za socijalni rad. Policijski službenici mogu i bez naredbe suda ući u tuđi stan ili druge prostorije i po potrebi izvršiti pretresanje. Zakonske razloge za upad na privatni posjed policajac može imati ako je to neophodno radi sprečavanja krivičnog djela ili neposrednog hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spašavanja ljudi i imovine. Takođe, policijski službenici mogu i bez naredbe i bez prisustva svjedoka pretresti osobu  ako postoji sumnja da posjeduje oružje ili oruđe za napad ili ako postoji sumnja da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete koje treba oduzeti kao dokaz u krivičnom postupku.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije konstatovano je da Crna Gora nema dovoljno servisa za podršku za žene i djecu žrtve nasilja. Istraživanje OEBS-a o percepciji psihičkog nasilja prema ženama i djevojkama u porodici i partnerskim vezama pokazuje da skoro dvije trećine građana smatra da je taj problem važan ali da nije među prioritetima. Istraživanje pokazuje da 85 posto ispitanica prepoznaje da je psihičko nasilje nad ženama i djevojkama veoma učestalo, trećina je doživjela bar jedan oblik psihičkog nasilja. Isti podaci pokazuju da 41 odsto građana smatra da je nasilje u porodici interna stvar u koju se ne treba miješati.

Prije dvije godine crnogorsku javnost potreslo je ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije. Nju je ispred porodične kuće ubio njen bivši partner Ilir Đokaj, teško ranivši njenog oca. Porodica Bakija je više puta prijavljivala nasilje i prijetnje Đokaja. Uzalud.

Dok god policija „gleda“ da pošalje nekog da reaguje na prijavu porodičnog nasilja, dok god građanin nema moć da prizove policiju ako nije novinar i aktivista, uvijek će se prijave nasilja završavati kao što se završila moja s početka priče. Rezultat vidimo po brojevima femicida u Crnoj Gori i brojki od 3000 prijava porodičnog nasilja godišnje.

 

Nasilje uvijek treba prijaviti

Da biste prijavili porodično nasilje u Crnoj Gori, po zakonu o nadležnostima najadekvatnija adresa za to je policija i dežurna linija – 122. Međutim, pored policije postoje i drugi linije za prijavu nasilja. U Crnoj Gori djeluje nacionalna SOS linija za žrtve nasilja u porodici 080 111 111 koja je besplatna, anonimna i dostupna 24 sata dnevno.

Postoji i veliki broj organizacija koje se bave porodičnim nasiljem i nasiljem nad ženama. U Podgorici djeluje nevladina organizacija Sigurna ženska kuća koja ima za cilj sveobuhvatnu podršku ženama i djeci žrtvama nasilja u porodici u Crnoj Gori kroz usluge skloništa, savjetovanja, psihološke i pravne pomoć. Broj Sigurne kuće je 069 013 321.

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica 067 805 297.

Organizacija SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Nikšića ima i SOS sklonište za žene i djecu žrtve.

Centar za ženska prava također pruža besplatnu pravnu pomoć, a dostupni su na broj telefona 020 664 193. Ženska alijansa za razvoj sa sjedištem u Nikšiću i djeluju na teritoriji Crne Gore, te pruža besplatnu pravnu pomoć i dostupni su na email: inicijativa-bfs@t-com.me.

Nevladina organizacija Bonfide Pljevlja takođe pruža sklonište za žene i djecu žrtve nasilja, a njihov broj telefona je 068 450 140.

U Crnoj Gori u svim osnovnim sudovima postoje nadležni za besplatnu pravnu pomoć za žene žrtve nasilja.

U Crnoj Gori je 2013. godine stupila na snagu Istanbulska konvencija, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije jeste nulta tolerancija na nasilje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo