Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRITISAK NA RTCG: Vlast hoće svoju Bastilju

Objavljeno prije

na

Kad ovaj broj Monitora bude u štampi, planirano je da se na sjednici parlamenta poslanici izjasne i o prošlonedjeljnom predlogu Administrativnog odbora – da Skupština razriješi reditelja Nikolu Vukčevića sa pozicije člana Savjeta RTCG. Tada će se moguće znati kako napreduje očiti plan vlasti da vrati punu kontrolu nad svojom Bastiljom, koju je je počela da gubi u vrijeme prelazne vlade, kada su kao neki od zahtjeva opozicije za formiranje te vlade postavljena i konkretna razriješenja tamošnjh kadrova, koji su bili simbol snažnog zagrljaja DPS i državne televizije.

Vukčević je jedan od tri člana Savjeta RTCG protiv kojih je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula postupke, zbog sumnje da su prekšili zakon, te da su navodno u sukobu interesa. ASK tvrdi da je Vukčević prekršio zakon jer je ostvario zaradu snimajući dokumentarni film za privatnu produkciju Galileo , koj nije povezan sa TVCG ili televizijskim programom uopšte. Takođe su donijeli odluku da je u konfliktu intreresa jer nije prijavljivao imovinski karton od imenovanja na mjesto člana Savjeta. Osim Vukčevića postupak je pokrenut i protiv Gorana Đurovića jer je direktor kompanije koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom što se navodno kosi za Zakonom. Đurović je, kao i Vukčević, kazao da ne krše zakon i da nijesu u sukobu interesa. U međuvremenu je ostavku na članstvo u Savjetu podnio Ivan Mitrović, kome je ASK stavljala na teret da je za vrijeme dok je bio u Savjetu u RTCG zapošljen njegov sin.

Agencija je reagovala na osnovu anonimne prijave koju joj je proslijedio Administrativni odbor. Na kraju sve je opet završilo u rukama Administrativnog odbora, zaduženog za imenovanja i razrješenja.

Odbor, u čijem su sastavu isključivo članovi vladajuće partije i njenih koalicionih partnera, prošle je srijede jednoglasno ocijenio da je Vukčević prekršio Zakon o nacionalnom javnom emiteru i predložio Skupštini da ga razriješi te funkcije. U odboru su: Luiđ Škrelja (DPS), Adrijan Vuksanović (HGI), Marta Šćepanović (DPS), Milorad Vuletić (DPS), Branko Čavor (DPS), Bogdan Fatić (DPS) i Ana Nikolić, poslanica vladajuće partije sada već poznata po nedavnom javnom pozivu mladima da se učlane u DPS ako je prepreka zapošljavanju partijska knjižica.

Hoće li parlament bez opozicije, kao i do sada, samo podići uvis ruke, znaće se moguće krajem ove sedmice. U međuvremenu se samo poslanik FORCE Genci Nimanbegu, oglasio javno i saopštio da neće dići ruku za predlog Adminstrativnog odbora da parlament razriješi Vukčevića.

,,Po mom mišljenju do konflikta interesa nije došlo. Smatram da je trebalo sačekati odluku Upravnog suda, te za razrješenje Vukčevića neću glasati”, istakao je Nimanbegu za TVCG.

Da treba sačekati odluku Upravnog suda, predsjednika parlamenta Ivana Brajovića pozvao je ranije generalni direktor Evropskog saveza emitera (EBU) Noel Duran. ,,Zabrinut sam zbog procedura koje su nedavno pokrenute protiv nekih članiva Savjeta, koje bi mogle paralizovati njegov rad i ugroziti pozitivne napore koji su dosad primijećeni”, navodi se u pismu Brajoviću.

Duran je od Brajovića zatražio da ,,omogući da Savjet RTCG nastavi sa radom do odluke nadležnih sudova”. Duran je predsjednika parlamenta podsjetio i da je sam Škrelja, koji predsjedava Administrativnom odborom, javno objavio da će to tijelo sačekati stav suda prije odlučivanja, što se na kraju nije desilo.

Vukčević je takođe na saslušanju na Administrativnom odboru zatražio da se sačeka odluka Upravnog suda.

,,Ako Crna Gora ima zakone, ko te zakone prvo treba da poštuje? Vlast, složićemo se. Ako zakoni ne važe za sve jednako – onda svi skupa imamo ozbiljan problem, jer, institucije imaju svoju svrhu i smisao. Ako Administrativni odbor ipak krene u pravcu odluke o mojoj smjeni smatram da će to biti lakmus-papir karaktera i ishodišnog cilja samog ovog postupka, te pozivam javnost i relevantne međunarodne subjekte da sami donesu odluku da li se takvim užurbanim odlukama Administrativnog odbora nedvosmisleno daje odgovor o njihovoj pristrasnosti i time zapravo ide u pravcu onoga što javnost uveliko spekuliše: ka pokušaju promjene uređivačke politike Javnog servisa RTVCG”, kazao je Vukčević.

U vezi sa dešavanjima u RTCG oglasile su se i druge međunarodne adrese. RTCG ,,treba uvijek da ostane nezavisna i zaštićena od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska sa bilo koje strane”, saopštila jeportparolka Evropske komisije (EK) Maja Kosijančić. Podsjetila je da je u Izvještaju o napretku Crne Gore tokom 2016, EK zabilježila da Crna Gora nije načinila nikakav napredak u oblasti slobode medija. ,,Nadamo se da u sljedećem izvještaju možemo zabilježiti pozitivan razvoj događaja u oblasti slobode medija”, kazala je Kocijančić.

Prethodno je reagovala američka ambasada, uz ocjenu da podržava nezavisne i odgovorne medije. Takođe sjednici Administrativnog odbora na kojoj se izjasnio Vukčević, bio je prisutan predstavnik američke ambasade.

Mnogo žustrije reagovao je civilni sektor u zemlji. „Očigledno je da se DPS priprema za nove izbore i da traži način da RTCG ponovo pretvori u političko- propagandnu mašineriju. U tom smislu Agencija je poslužila kao bič u rukama vladajuće partije, da posluži kao formalni osnov i razlog da se po nekim anonimnim prijavama promptno djeluje kako bi se eliminisao Goran Đurović iz Savjeta RTCG”, ocijenila je Vanja Ćalović-Marković, direktorica MANS-a. Ona je ustvrdila da Agencija postupa selektivno: ,,Nemamo nikakvih postupaka protiv bilo kojeg javnog funkcionera za koje su i mediji i civilni sektor ukazivali da postoji enormalno bogaćenje, kao sto je Đukanović, Veljović, Mugoša, bilo koga na koga je ukazano da njegova imovina i životni stil ne može biti zakonit. Agencija postupa krajnje selektivno, bavi se civilnim aktivistima”.

,,Hitno i koordinisano postupanje Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), po ‘anonimnim’ prijavama u vezi sa potencijalnim sukobom interesa članova Savjeta RTCG izaziva našu sumnju i zabrinutost da je riječ o politički instruiranom djelovanju oba organa, naručenog od strane vladajuće partije, a čiji je cilj da se RTCG ponovo vrati pod njhovu direktnu kontrolu”, navodi se i u ranijem reagovanju koje su potpisali Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI), Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Stevo Muk, predsjednik UO Institut alternativa (IA).

Vladajuća partija mnogo je puta pokazala da je spremna na štošta da zadrži punu kontrolu nad RTCG. Više puta parlamentarna većina mijenjala je zakone kako bi ostvarila kontrolu nad javnim servisom, odnosno Savjetom. Mnogim legalistima tada nije smetao očiti konflikt interesa pojedinih bivših članova tog tijela. Vježbanje pravne države u vrijeme kad se RTCG otrgla iz čvrstog zagrljaja, te hitnost cijele akcije, jasno ukazuju šta je po srijedi.

ISTRAŽIVANJE SINDIKATA MEDIJA
Manje slobode za novinare

Više od polovine crnogorskih novinara smatra da je njihov ekonomski položaj u protekloj godini dosta oslabio, a samo šest odsto da se dosta popravio, pokazalo je istraživanje Sindikata medija CG Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koje je, početkom ove nedjelje, predstavljeno u EU info centru. Anketa koja je rađena za potrebe istraživanja pokazala da su zarade novinara i dalje uglavnom manje od prosječne plate na nivou države te da je više od polovine ispitanika (54,7%) prima manje od 500 eura. Loš ekonomski položaj novinara u Crnoj Gori oslikava i činjenica da je čak 31,3% anketiranih bilo prinuđeno da radi i neki drugi, plaćeni posao što je rast od 13% odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istraživanje je pokazalo i da su pritisci ka stvaranju senzacionalističkih vijesti sve veći. U nekim medijima novinari se suočavaju sa samocenzurom u smislu da znaju koje teme mogu raditi i ko su sagovornici koje redakcije preferiraju. U izvještaju su predstavljeni i podaci o slučajevima napada na novinare. Od septembra 2016. do sredine jula 2017. godine u Upravi policije evidentirano je sedam takvih događaja, a simptomatično je što je većina njih svrstana u prekršaje.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo