Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRITISAK NA RTCG: Vlast hoće svoju Bastilju

Objavljeno prije

na

Kad ovaj broj Monitora bude u štampi, planirano je da se na sjednici parlamenta poslanici izjasne i o prošlonedjeljnom predlogu Administrativnog odbora – da Skupština razriješi reditelja Nikolu Vukčevića sa pozicije člana Savjeta RTCG. Tada će se moguće znati kako napreduje očiti plan vlasti da vrati punu kontrolu nad svojom Bastiljom, koju je je počela da gubi u vrijeme prelazne vlade, kada su kao neki od zahtjeva opozicije za formiranje te vlade postavljena i konkretna razriješenja tamošnjh kadrova, koji su bili simbol snažnog zagrljaja DPS i državne televizije.

Vukčević je jedan od tri člana Savjeta RTCG protiv kojih je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula postupke, zbog sumnje da su prekšili zakon, te da su navodno u sukobu interesa. ASK tvrdi da je Vukčević prekršio zakon jer je ostvario zaradu snimajući dokumentarni film za privatnu produkciju Galileo , koj nije povezan sa TVCG ili televizijskim programom uopšte. Takođe su donijeli odluku da je u konfliktu intreresa jer nije prijavljivao imovinski karton od imenovanja na mjesto člana Savjeta. Osim Vukčevića postupak je pokrenut i protiv Gorana Đurovića jer je direktor kompanije koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom što se navodno kosi za Zakonom. Đurović je, kao i Vukčević, kazao da ne krše zakon i da nijesu u sukobu interesa. U međuvremenu je ostavku na članstvo u Savjetu podnio Ivan Mitrović, kome je ASK stavljala na teret da je za vrijeme dok je bio u Savjetu u RTCG zapošljen njegov sin.

Agencija je reagovala na osnovu anonimne prijave koju joj je proslijedio Administrativni odbor. Na kraju sve je opet završilo u rukama Administrativnog odbora, zaduženog za imenovanja i razrješenja.

Odbor, u čijem su sastavu isključivo članovi vladajuće partije i njenih koalicionih partnera, prošle je srijede jednoglasno ocijenio da je Vukčević prekršio Zakon o nacionalnom javnom emiteru i predložio Skupštini da ga razriješi te funkcije. U odboru su: Luiđ Škrelja (DPS), Adrijan Vuksanović (HGI), Marta Šćepanović (DPS), Milorad Vuletić (DPS), Branko Čavor (DPS), Bogdan Fatić (DPS) i Ana Nikolić, poslanica vladajuće partije sada već poznata po nedavnom javnom pozivu mladima da se učlane u DPS ako je prepreka zapošljavanju partijska knjižica.

Hoće li parlament bez opozicije, kao i do sada, samo podići uvis ruke, znaće se moguće krajem ove sedmice. U međuvremenu se samo poslanik FORCE Genci Nimanbegu, oglasio javno i saopštio da neće dići ruku za predlog Adminstrativnog odbora da parlament razriješi Vukčevića.

,,Po mom mišljenju do konflikta interesa nije došlo. Smatram da je trebalo sačekati odluku Upravnog suda, te za razrješenje Vukčevića neću glasati”, istakao je Nimanbegu za TVCG.

Da treba sačekati odluku Upravnog suda, predsjednika parlamenta Ivana Brajovića pozvao je ranije generalni direktor Evropskog saveza emitera (EBU) Noel Duran. ,,Zabrinut sam zbog procedura koje su nedavno pokrenute protiv nekih članiva Savjeta, koje bi mogle paralizovati njegov rad i ugroziti pozitivne napore koji su dosad primijećeni”, navodi se u pismu Brajoviću.

Duran je od Brajovića zatražio da ,,omogući da Savjet RTCG nastavi sa radom do odluke nadležnih sudova”. Duran je predsjednika parlamenta podsjetio i da je sam Škrelja, koji predsjedava Administrativnom odborom, javno objavio da će to tijelo sačekati stav suda prije odlučivanja, što se na kraju nije desilo.

Vukčević je takođe na saslušanju na Administrativnom odboru zatražio da se sačeka odluka Upravnog suda.

,,Ako Crna Gora ima zakone, ko te zakone prvo treba da poštuje? Vlast, složićemo se. Ako zakoni ne važe za sve jednako – onda svi skupa imamo ozbiljan problem, jer, institucije imaju svoju svrhu i smisao. Ako Administrativni odbor ipak krene u pravcu odluke o mojoj smjeni smatram da će to biti lakmus-papir karaktera i ishodišnog cilja samog ovog postupka, te pozivam javnost i relevantne međunarodne subjekte da sami donesu odluku da li se takvim užurbanim odlukama Administrativnog odbora nedvosmisleno daje odgovor o njihovoj pristrasnosti i time zapravo ide u pravcu onoga što javnost uveliko spekuliše: ka pokušaju promjene uređivačke politike Javnog servisa RTVCG”, kazao je Vukčević.

U vezi sa dešavanjima u RTCG oglasile su se i druge međunarodne adrese. RTCG ,,treba uvijek da ostane nezavisna i zaštićena od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska sa bilo koje strane”, saopštila jeportparolka Evropske komisije (EK) Maja Kosijančić. Podsjetila je da je u Izvještaju o napretku Crne Gore tokom 2016, EK zabilježila da Crna Gora nije načinila nikakav napredak u oblasti slobode medija. ,,Nadamo se da u sljedećem izvještaju možemo zabilježiti pozitivan razvoj događaja u oblasti slobode medija”, kazala je Kocijančić.

Prethodno je reagovala američka ambasada, uz ocjenu da podržava nezavisne i odgovorne medije. Takođe sjednici Administrativnog odbora na kojoj se izjasnio Vukčević, bio je prisutan predstavnik američke ambasade.

Mnogo žustrije reagovao je civilni sektor u zemlji. „Očigledno je da se DPS priprema za nove izbore i da traži način da RTCG ponovo pretvori u političko- propagandnu mašineriju. U tom smislu Agencija je poslužila kao bič u rukama vladajuće partije, da posluži kao formalni osnov i razlog da se po nekim anonimnim prijavama promptno djeluje kako bi se eliminisao Goran Đurović iz Savjeta RTCG”, ocijenila je Vanja Ćalović-Marković, direktorica MANS-a. Ona je ustvrdila da Agencija postupa selektivno: ,,Nemamo nikakvih postupaka protiv bilo kojeg javnog funkcionera za koje su i mediji i civilni sektor ukazivali da postoji enormalno bogaćenje, kao sto je Đukanović, Veljović, Mugoša, bilo koga na koga je ukazano da njegova imovina i životni stil ne može biti zakonit. Agencija postupa krajnje selektivno, bavi se civilnim aktivistima”.

,,Hitno i koordinisano postupanje Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), po ‘anonimnim’ prijavama u vezi sa potencijalnim sukobom interesa članova Savjeta RTCG izaziva našu sumnju i zabrinutost da je riječ o politički instruiranom djelovanju oba organa, naručenog od strane vladajuće partije, a čiji je cilj da se RTCG ponovo vrati pod njhovu direktnu kontrolu”, navodi se i u ranijem reagovanju koje su potpisali Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI), Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Stevo Muk, predsjednik UO Institut alternativa (IA).

Vladajuća partija mnogo je puta pokazala da je spremna na štošta da zadrži punu kontrolu nad RTCG. Više puta parlamentarna većina mijenjala je zakone kako bi ostvarila kontrolu nad javnim servisom, odnosno Savjetom. Mnogim legalistima tada nije smetao očiti konflikt interesa pojedinih bivših članova tog tijela. Vježbanje pravne države u vrijeme kad se RTCG otrgla iz čvrstog zagrljaja, te hitnost cijele akcije, jasno ukazuju šta je po srijedi.

ISTRAŽIVANJE SINDIKATA MEDIJA
Manje slobode za novinare

Više od polovine crnogorskih novinara smatra da je njihov ekonomski položaj u protekloj godini dosta oslabio, a samo šest odsto da se dosta popravio, pokazalo je istraživanje Sindikata medija CG Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koje je, početkom ove nedjelje, predstavljeno u EU info centru. Anketa koja je rađena za potrebe istraživanja pokazala da su zarade novinara i dalje uglavnom manje od prosječne plate na nivou države te da je više od polovine ispitanika (54,7%) prima manje od 500 eura. Loš ekonomski položaj novinara u Crnoj Gori oslikava i činjenica da je čak 31,3% anketiranih bilo prinuđeno da radi i neki drugi, plaćeni posao što je rast od 13% odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istraživanje je pokazalo i da su pritisci ka stvaranju senzacionalističkih vijesti sve veći. U nekim medijima novinari se suočavaju sa samocenzurom u smislu da znaju koje teme mogu raditi i ko su sagovornici koje redakcije preferiraju. U izvještaju su predstavljeni i podaci o slučajevima napada na novinare. Od septembra 2016. do sredine jula 2017. godine u Upravi policije evidentirano je sedam takvih događaja, a simptomatično je što je većina njih svrstana u prekršaje.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo