Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZNA LI VLADA ŠTA ĆE SA ELEKTROPRIVREDOM: Prst na čelu, ruka u džepu

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore još nije odlučila na koji način će otkupiti 41,7 odsto akcija Elektroprivrede koje se od 2009. godine nalaze u vlasništvu italijanske A2A. „Krajnji rok za isplatu, najmanje jedne sedmine ugovorenog iznosa, je maj 2018. godine i Vlada će do pomenutog roka razmotriti sve raspoložive opcije”, ponovila je nedavno Dragica Sekulić, ministarka ekonomije u aktuelnoj Vladi Duška Markovića. „U ovom trenutku ne otpisujem niti favorizujem bilo koju opciju, samo kažem da analiziramo sve mogućnosti i tvrdim da odluka o načinu otkupa akcija A2A ne smije ni na koji način da poremeti stabilnost našeg budžeta, niti razvojni potencijal EPCG”.

Izvršna vlast, dakle, još nije u cajtnotu. Čudi, ipak, činjenica da odluka o načinu na koji će se staviti tačka na (ne)uspješno partnerstvo sa A2A čeka poslednji momenat. Tim prije što su Italijani još ljetos aktivirali tzv. put opciju i tako započeli formalnu proceduru izlaska iz vlasničkih i upravljačkih struktura Elektroprivrede. A da „strateški partner” nema druge varijante nego da izađe iz zajedničkog posla, bilo je jasno još krajem prošle godine. Za sve to vrijeme Vlada nije pronašla model isplate (otkupa akcija) koji bi, istovremeno, bio u skladu sa Akcionarskim ugovorom i trenutnim mogućnostima Crne Gore i njenog najvrjednijeg infrastrukturnog preduzeća.

Ne znamo ni da li Vlada samostalno odlučuje o najpovoljnijem rješenju. Ili se konsultuje sa nekim. I ko su mogući savjetnici: MMF, Svjetska banka, neka od međunarodnih konsultantskih ili revizorskih kuća ili domaća politčko-ekonomska elita okupljena oko predsjednika DPS-a Mila Đukanovića i njegovog brata Aca – suvlasnika Rudnika uglja u Pljevljima.

To je samo dio nepoznanica vezan za najvrjedniju crnogorsku privatizaciju, i jedinu dokapitalizaciju obavljenu u procesu svojinske transformacije nekadašnjeg državnog vlasništva.

Strateški partner je pod sumnjom da je potkradao državu i manjinske akcionare EPCG. Specijalno državno tužilaštvo je lani u aprilu donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv šest osoba (italijanskih i crnogorskih menadžera iz EPCG) zbog sumnji da su zloupotrebom službenog položaja oštetili EPCG za milione eura – u korist nekoliko italijanskih kompanija-ćerki A2A. U centru istrage su konsultantski ugovori kojima su povezane kompanije, bez tendera ili bilo kakvog drugog upliva moguće konkurencije, od Elektroprivrede naplatile milione na ime savjetničkih usluga. A da nije jasno o kakvim savjetima je riječ. I kakvu korist od njih je imala EPCG.

Osamnaest mjeseci kasnije istraga traje. Prema nazvaničnim najavama medija, tek će ove nedjelje specijalna tužiteljaka Stojanka Radović u Italiji saslušati bivšeg izvršnog direktora EPCG Enrika Malerbu i nekadašnjeg finansijskog direktora Masima Salu. Njihov zemljak Flavio Bjanko, takođe nekadašnji finansijski direktor EPCG, pritvoren je i saslušavan proljetos u Podgorici.

Tužilaštvo za štetu mjerenu milionima eura sumnjiči i tri crnogorska državljanina iz menadžmenta EPCG – koordinatora glavnog finansijskog direktora Slobodana Tanasijevića, rukovodioca Direkcije za finansije i platni promet Venku Janjušević i rukovodioca Direkcije za računovodstvo i poreze Vojku Ćalasan.

Tek po povratku iz Italije Specijalno tužilaštvo će privesti istragu kraju i odlučiti o eventualnom podizanju optužnice. U međuvremenu, u Višem sudu je donijeta, pa potom i ukinuta, odluka kojom je A2A privremeno uskraćena za pravo da raspolaže kupljenim akcijama EPCG.

Nema, dakle, smetnje da država – ali i neko drugi – otkupi ponuđene akcije. Pitanja su samo po kojoj cijeni i, možda još važnije, šta se zapravo kupuje.

Zvanično, iz Vlade tvrde da je višegodišnji aranžman sa A2A, bez obzira na kontrovreze koje su ga pratile od početka, doprinio tome da je „EPCG danas u boljoj poziciji nego što je bila u trenutku ulaska u partnerstvo”. Mada, kažu, „to nije u mjeri u kojoj su projektovali”.

Sredinom septembra iz Vlade smo dobili službeni dopis u kome se nalazio kratak opis efekata višegodišnje saradnje sa Italijanima: „Investirano je 110 miliona eura, profit za 2013. godinu je 35 miliona eura, dok je profit 2009. bio četiri miliona eura. Gubici električne energije u distributivnoj mreži ove godine se očekuju oko14 odsto, a 2009. su bili preko 22 odsto. Stepen naplate u 2016. godini je oko 101 odsto, a bio je 91,5 odsto u godini dokapitalizacije i djelimične privatizacije. U ovom trenutku kompanija ima preko 230 miliona eura na svojim računima, što predstavlja dobru bazu za investiranje, i zarade zaposlenih u periodu 2009-2015. su u prosjeku veće 10 odsto”.

Čak i ako zanemarimo neobičan podatak o stepenu naplate od 101 odsto, ovom krokiju nedostaje osnovna informacija: da li je EPCG iz aranžmana Vlade i A2A izašla u poslovnom plusu ili minusu. To je, začudo, pitanje na koje ne postoji jednoznačan odgovor.

Moguće je da nijeste obratili pažnju – u septembru ove godine Vlada, kao većinski vlasnik EPCG, barata podatkom o profitu za 2013. godinu. Stvar je u tome što od tada do danas EPCG nema zvanične, zakonski prihvatljive, podatke o poslovanju.

Skupština akcionara EPCG ljetos je, na prijedlog Odbora direktora, ukinula vlastitu odluku iz 2015. godine o pokriću gubitaka i smanjenju osnovnog kapitala. Tako je nestao i navodni profit prikazivan u bilansima protekle tri godine. Umjesto toga, na snazi su dokumenta – Izvještaj o finansijskom poslovanju EPCG iz marta 2015. godine prema kome je kompanija prvi dana 2014. godine počela sa gubitkom od 275 miliona eura. I to je i dalje jedini mjerodavan podatak o njenom poslovanju, pošto Komisija za hartije od vrijednosti nije dala saglasnost na odluke o pokrivanju gubitaka umanjenjem osnovnog kapitala (za nešto više od 90 miliona) i raspodjeli dividende (više od 50 miliona eura). Prema dostupnim informacijama, u EPCG je u toku izrada finansijskih izvještaja o poslovanju za 2014, 2015, i 2016. godinu.

Zvanično, ljetošnja odluka je motivisana višemjesečnim nesporazumima sa KHOV, koja od 2. jula 2015 nije ni odobrila ni odbila odluku za smanjenje osnovnog kapitala društva i isplatu dividende akcionarima. „Ta činjenica onemogućava izradu bilansa za poslovnu 2016. godinu…”, objasnili su iz EPCG. To nije spriječilo alternativna tumačenja ove , krajnje neobične, situacije.

Tako je član predsjedništva Građanskog pokreta URA Dejan Mijović, koji je bio član odbora EPCG tokom Vlade izbornog povjerenja, ustvrdio da je ljetošnja odluka donijeta u strahu od tužilaštva u Italiji i, možda, u Crnoj Gori. Mijović je tada podsjetio kako je lično u martu ove godine podnio italijanskom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv kompanije A2A zbog lažnog prikazivanja finansijskih bilansa. „A2A je nezakonito smanjila kapital EPCG za 97 miliona i isknjižila 235 miliona eura akumuliranih gubitaka iz finansijskih bilansa EPCG”, kazao je Mijović uz tvrdnju da je „tim odlukama otvoren prostor da se iz EPCG i Crne Gore, na nezakonit način, iznesu desetine miliona nezarađenog profita”.

Finansijski analitičar Mila Kasalica je drugačije gledala na ljetošnji posao: „novi revizori traže mišljenje (od KHOV) koje se ne može dobiti i onda se postupak vraća na početak. Zato je ključno pitanje kukavičluk KHOV da da mišljenje ili da se ne petlja u posao koji ne razumije i ne zna”.

Nepoznanicama još nije kraj. Mada je početak gradnje drugog bloka TE u Pljevljima i zvanično najavljen prije više od godinu dana, njena gradnja je i dalje pod velikim znakom pitanja. Što zbog očiglednog nedostatka novca, a što zbog mogučeg neslaganja odluke o gradnji TE sa nedavno usvojenim Zakonom o potvrđivanju Pariskog sporazuma.

Slično, duže od godinu dana većinski vlasnici EPCG, odnosno Vlada Crne Gore, nijesu u stanju da se izjasne o (ne)prihvatanju ponude A2A i Aca Đukanovića o otkupu većinskog paketa akcija Rudnika uglja u Pljevljima. Onu su, početkom godine, ponudili EPCG da njihove (39,5 + 12 odsto) akcije otkupi po cijeni od 6,5 eura, ili ukupno 17 miliona. Skupština EPCG je još 31. januara odlučila da razmotri i zvanično se odredi o ovoj ponudi. Ali odluke još nema.

U međuvremenu, rastu pritisci na Vladu. Predsjednik Manjinskog kluba akcionara EPCG Vasilije Miličković i Partija penzionara (članica DF) pozvale su Vladu da ugovor sa A2A okonča jednokratnom isplatom, uz dogovor o visini pripadajućeg diskonta, bez odlaganja i plaćanja u sedam jednogodišnjih rata. „Morate najkasnije do kraja ove godine isplatiti vašeg promašenog partnera”, poručili su iz Partije penzionera, „bićete prinuđeni da u najkraćem mogućem roku planirate kreditno zaduženje sa čijim novcem bi isplatiti promašenog strateškog partnera” kompaniju A2A iz Italije”. Pride Miličković se obratio ministrici Sekulić: „Koliko god da nemate radnog iskustva na tržištu to vam ne može biti opravdanje da ne vidite da je perspektiva razvoja crnogorske privrede u izgradnji infrastrukturnih proizvodnih objekata za proizvodnju i izvoz električne energije”.

Minsitrica ekonomije nema dileme: „Isplatiti 35 miliona ili preko 200 miliona u jednoj godini apsolutno nije isto”. I to je, za sada, jedina činjenica o kojoj postoji kolika-tolika saglasnost. Malo li je?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo