Povežite se sa nama

MONITORING

PRIVATIZACIJA POBJEDE, KRAJ JEDNE ERE: Iz njihovih ruku – u njihove ruke

Objavljeno prije

na

Mjesec nakon sedamdesete godišnjice državnog lista Pobjeda – sedam decenija od kada je Blažo Jovanović u prvom broju tog dnevnika objavio uvodnik Pobjeda je tu – državna Pobjeda više nije tu. Privatizovana je nakon deceniju nezakonitog poslovanja i gomilanja milionskih dugova. Prodata je bez tendera, nakon neposredne pogodbe, kompaniji Media Nea koju kontroliše grčki biznismen i višestruki partner Vlade (i premijera Mila Đukanovića), Petros Statis, vlasnik još jednog crnogorskog dnevnika – Dnevnih novina.

Na ugovor je, ispred Statisa, paraf stavio Boris Darmanović njegovo ovlašćeno lice i glavni i odgovorni urednik narečenog glasila. Kupoprodajna cijena: 757.000 eura. Od ponedjeljka, 8. decembra, uredničku fotelju Pobjede preuzima dosadašnji prvi čovjek Vladi bliskog portala Analitika – Draško Đuranović. Nakon pomenutog konteksta, jasno je: državna ili privatna, Pobjeda je – Vladina.

O tome koliko i na koji način će se Pobjeda promijeniti najbolje ilustruju podaci o tome ko je novi vlasnik, a ko novi urednik. Petros Statis – većinski vlasnik (99.9 odsto, Darmanović – 0.1) firme First financial holdings (prema Registru privrednih subjekata firma je registrovana za trgovinu na veliko voćem i povrćem!), koja je preko kompanije Media Nea kupila Pobjedu – itekako je prisutan u Crnoj Gori. Uživa kao na đedovini: od garancija za milionske kredite do povlašćenog položaja na svim poljima.

Monitor je pisao (Privatno, a režimsko): preko svoje firme Adcapital Montenegro, tokom prošle godine, kupio je 15 odsto akcija KAP-a. Vlasnik je Adriatic properties 2, koja sa lokalnim vlastima kani graditi vile na crnogorskom biseru, Svetom Stefanu. Potom, vlasnik Adriatic properties, zakupca Svetog Stefana, je firma Aidway investments limited (britanska Djevičanska ostrva), u čijem su bordu vlasnik Restis grupe Viktor Restis (uhapšen u Grčkoj zbog sumnji za pranje novca) i njegov predstavnik za Crnu Goru – Statis. Sadašnji vlasnik Pobjede stoji i iza kompanije Balkan energy. Ta firma je učestvovala u kupovini Rudnika uglja u Beranama, čiji je član odbora direktora bio i Predrag Drecun, svojevremeno direktor Prve banke, premijerovog brata Aca.

Statis je, dakle, za prvog čovjeka Pobjede izabrao Đuranovića. Nikako slučajno: vremenom se nametnuo kao tehničko-novinarski vješt i vladajućem establišmentu lojalan. Njegova Analitika oformljena je kao režimska kontrateža portalu Vijesti. U nju se, prethodnih godina, od institucija sistema slio najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, mnogo više od drastično posjećenijih, kritički nastrojenih, sajtova. Sada – kažu upućeni u privatizaciju Pobjede – Analitika ide u paketu sa Đuranovićem. Zarad konteksta, fakat: dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe Bega press u vlasništvu Đuranovićeve supruge, država je svojevremeno prebacila na građane, poreske obveznike. Zvanično objašnjenje: trebalo je pomoći glasila prema kojima je Bega press imala dugove. Sada će, kako vidimo, po sličnom principu građani plaćati i otpremnine radnika privatne Pobjede!

Među 47 prekobrojnih je i bivši državni direktor Lav Lajović, ali taj broj nije konačan. Pominju se otpremnine u iznosima i do 15.000 eura iz državne kase, o kojima prekobrojni novinari u drugim privatnim medijima mogu samo da sanjaju, kaže izvor našeg lista.

Đuranović je, jedno vrijeme, bio i direktor WAC-a za Crnu Goru. Ta kompanija je, prema pisanju medija, povezivana sa Stankom Subotićem Canetom, u kontekstu njegovih nakana da ućutka neposlušne medije. Član je i savjeta TVCG.

Sada je tu, u Pobjedi. Sagovornik Monitora priča kako do sada nije bilo bitnijih promjena. ,,Promijenio je do sada samo urednike kulture i sporta. Ove sedmice razgovaraće sa ostalima. Čim nije smijenio cijeli kolegijum, većih promjena neće biti. Možda će umiti hajku na Vijesti, Monitor, MANS i Krivokapića. Tačnije, možda će rječnik biti pristojniji. Druge promjene nijesu ni moguće. Ne može on praviti istinite novine kad je za svoje zamjenice izabrao Vesnu Šofranac i Mariju Jovićević, koje su do sada vodile Pobjedu.”

Naš izvor tvrdi da je malo vjerovatno da će Đuranović donijeti neki novi proizvod na tržištu štampanih medija.

„Njegov angažman u Pobjedi kroz funkcije izvršnog menadžera i glavnog urednika, od strane Media Nea, vjerovatno je samo pokušaj novog gazde (za kojeg se još pouzdano ne zna da li je zaista crnogorski zet Petros Statis ili neki od braće Đukanović) da privuče još državnog ili paradržavnog novca, zahvaljujući kojem je godinama i opstajao portal Analitika.”

Đuranović nije usamljen. Sve navedeno dio je šire slike i matrice rokada unutar prorežimskih glasila: zaslužni novinski radnici, tako, kada odrade dio posla, ili kada im zaškripi u poslu, mijenjaju pozicije.

Primjer je bivši urednik Pobjede Srđan Kusovac. Prvo je bio premijerov savjetnik. Potom je, zarad istog zadatka, dislociran u Pobjedu. Zatim, nakon četiri godine provedene na mjestu glavnog i odgovornog urednika tog lista, prošlog oktobra, vraća se odakle je i došao: na poziciju savjetnika Đukanovića, u vidu rukovodioca službe – vladinog Biroa za odnose sa javnošću. Sada Kusovac dobija novi zadatak: postavljen je za Koordinatora novoformiranog Tima za promociju prioritetnih razvojnih projekata od posebnog značaja za Crnu Goru.

Svo vrijeme Kusovac je na istom zadatku, koji je marljivo skicirao tokom urednikovanja u Pobjedi objavljivanjem serije tekstova Marka Vešovića i Šemsudina Radončića koji su, za kritičare režima, koristili sintagme: popuši, ispiša, budaletina, kurac, avetinja, krme, goveče, splačina, kučka, bitanga, nesoj, ljudski izmet… Ili, za žene:,,ker u suknji”, ,,riječ o smjesi ćurke i siledžije”, ,,kurvetinu kakva je … majka lako ne rađa”, ,,drolje su dame u poredbi s …”, ,,gospoče koje nikad nije u ruku uzelo ništa teže od kite”…

Sjetimo se, na koncu, rokade Televizije IN: Đukanovićev školski drug Rade Vojvodić poslije propasti režimske IN televizije, prije dvije godine, iz tog privatnog medija doveo je veliki broj novinara u RTCG, na grbaču poreskih obveznika.

Iz njihovih ruku, u njihove ruke.

NAŠ NOVAC I POBJEDA

Od 2004. godine, kada je Pobjeda, prema zakonu, morala biti privatizovana taložili su se finansijski (o ostalim kasnije) problemi. To je dovelo do toga da su, recimo, dugovi u 2012. godini iznosili oko sedam miliona eura, ne računajući one koje je Vlada preuzela. Kapital Pobjede krajem te godine iznosio je 18, a gubitak skoro 20 miliona eura! Potom, prošle godine, Pobjeda je, do polovine godine, poslovala sa gubitkom od 906.785 eura. Gubici, u odnosu na godinu iza, porasli su na 24,94 miliona eura. Da bi, ovog avgusta, bio pokrenut stečajni postupak jer Poreskoj upravi nijesu plaćena potraživanja – više od million eura, a prema državnoj kompaniji su prijavljena potraživanja povjerilaca ukupno 16,3 miliona. Jedan od njih, najveći, je Vlada, kojoj je Pobjeda dužna 7,6 miliona eura. Prenijeli su mediji: od 193 radnika Pobjede, 47 su se prijavili za dobrovoljni odlazak uz otpremninu, koja će biti isplaćena iz budžeta! To će, prema sagovrniku Monitora, novinaru Pobjede koji je insistirao na anonimnosti, po mnogo čemu biti paradoksalna situacija: „Tako će novinari privatnih medija, koji su mjesecima, a neki i godinama bili klevetani i etiketirani od Pobjede, sada, kao poreski obveznici, plaćati trošak restruktuiranja istog preduzeća, koje je promijenilo gazdu, ali i plate istim režimskim perjanicama čijom ‘zaslugom’ su u kontinuitetu bili suočeni sa prljavom medijskom hajkom.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo