Povežite se sa nama

MONITORING

PRIVATIZACIJA POBJEDE, KRAJ JEDNE ERE: Iz njihovih ruku – u njihove ruke

Objavljeno prije

na

petros-statis

Mjesec nakon sedamdesete godišnjice državnog lista Pobjeda – sedam decenija od kada je Blažo Jovanović u prvom broju tog dnevnika objavio uvodnik Pobjeda je tu – državna Pobjeda više nije tu. Privatizovana je nakon deceniju nezakonitog poslovanja i gomilanja milionskih dugova. Prodata je bez tendera, nakon neposredne pogodbe, kompaniji Media Nea koju kontroliše grčki biznismen i višestruki partner Vlade (i premijera Mila Đukanovića), Petros Statis, vlasnik još jednog crnogorskog dnevnika – Dnevnih novina.

Na ugovor je, ispred Statisa, paraf stavio Boris Darmanović njegovo ovlašćeno lice i glavni i odgovorni urednik narečenog glasila. Kupoprodajna cijena: 757.000 eura. Od ponedjeljka, 8. decembra, uredničku fotelju Pobjede preuzima dosadašnji prvi čovjek Vladi bliskog portala Analitika – Draško Đuranović. Nakon pomenutog konteksta, jasno je: državna ili privatna, Pobjeda je – Vladina.

O tome koliko i na koji način će se Pobjeda promijeniti najbolje ilustruju podaci o tome ko je novi vlasnik, a ko novi urednik. Petros Statis – većinski vlasnik (99.9 odsto, Darmanović – 0.1) firme First financial holdings (prema Registru privrednih subjekata firma je registrovana za trgovinu na veliko voćem i povrćem!), koja je preko kompanije Media Nea kupila Pobjedu – itekako je prisutan u Crnoj Gori. Uživa kao na đedovini: od garancija za milionske kredite do povlašćenog položaja na svim poljima.

Monitor je pisao (Privatno, a režimsko): preko svoje firme Adcapital Montenegro, tokom prošle godine, kupio je 15 odsto akcija KAP-a. Vlasnik je Adriatic properties 2, koja sa lokalnim vlastima kani graditi vile na crnogorskom biseru, Svetom Stefanu. Potom, vlasnik Adriatic properties, zakupca Svetog Stefana, je firma Aidway investments limited (britanska Djevičanska ostrva), u čijem su bordu vlasnik Restis grupe Viktor Restis (uhapšen u Grčkoj zbog sumnji za pranje novca) i njegov predstavnik za Crnu Goru – Statis. Sadašnji vlasnik Pobjede stoji i iza kompanije Balkan energy. Ta firma je učestvovala u kupovini Rudnika uglja u Beranama, čiji je član odbora direktora bio i Predrag Drecun, svojevremeno direktor Prve banke, premijerovog brata Aca.

Statis je, dakle, za prvog čovjeka Pobjede izabrao Đuranovića. Nikako slučajno: vremenom se nametnuo kao tehničko-novinarski vješt i vladajućem establišmentu lojalan. Njegova Analitika oformljena je kao režimska kontrateža portalu Vijesti. U nju se, prethodnih godina, od institucija sistema slio najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, mnogo više od drastično posjećenijih, kritički nastrojenih, sajtova. Sada – kažu upućeni u privatizaciju Pobjede – Analitika ide u paketu sa Đuranovićem. Zarad konteksta, fakat: dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe Bega press u vlasništvu Đuranovićeve supruge, država je svojevremeno prebacila na građane, poreske obveznike. Zvanično objašnjenje: trebalo je pomoći glasila prema kojima je Bega press imala dugove. Sada će, kako vidimo, po sličnom principu građani plaćati i otpremnine radnika privatne Pobjede!

Među 47 prekobrojnih je i bivši državni direktor Lav Lajović, ali taj broj nije konačan. Pominju se otpremnine u iznosima i do 15.000 eura iz državne kase, o kojima prekobrojni novinari u drugim privatnim medijima mogu samo da sanjaju, kaže izvor našeg lista.

Đuranović je, jedno vrijeme, bio i direktor WAC-a za Crnu Goru. Ta kompanija je, prema pisanju medija, povezivana sa Stankom Subotićem Canetom, u kontekstu njegovih nakana da ućutka neposlušne medije. Član je i savjeta TVCG.

Sada je tu, u Pobjedi. Sagovornik Monitora priča kako do sada nije bilo bitnijih promjena. ,,Promijenio je do sada samo urednike kulture i sporta. Ove sedmice razgovaraće sa ostalima. Čim nije smijenio cijeli kolegijum, većih promjena neće biti. Možda će umiti hajku na Vijesti, Monitor, MANS i Krivokapića. Tačnije, možda će rječnik biti pristojniji. Druge promjene nijesu ni moguće. Ne može on praviti istinite novine kad je za svoje zamjenice izabrao Vesnu Šofranac i Mariju Jovićević, koje su do sada vodile Pobjedu.”

Naš izvor tvrdi da je malo vjerovatno da će Đuranović donijeti neki novi proizvod na tržištu štampanih medija.

„Njegov angažman u Pobjedi kroz funkcije izvršnog menadžera i glavnog urednika, od strane Media Nea, vjerovatno je samo pokušaj novog gazde (za kojeg se još pouzdano ne zna da li je zaista crnogorski zet Petros Statis ili neki od braće Đukanović) da privuče još državnog ili paradržavnog novca, zahvaljujući kojem je godinama i opstajao portal Analitika.”

Đuranović nije usamljen. Sve navedeno dio je šire slike i matrice rokada unutar prorežimskih glasila: zaslužni novinski radnici, tako, kada odrade dio posla, ili kada im zaškripi u poslu, mijenjaju pozicije.

Primjer je bivši urednik Pobjede Srđan Kusovac. Prvo je bio premijerov savjetnik. Potom je, zarad istog zadatka, dislociran u Pobjedu. Zatim, nakon četiri godine provedene na mjestu glavnog i odgovornog urednika tog lista, prošlog oktobra, vraća se odakle je i došao: na poziciju savjetnika Đukanovića, u vidu rukovodioca službe – vladinog Biroa za odnose sa javnošću. Sada Kusovac dobija novi zadatak: postavljen je za Koordinatora novoformiranog Tima za promociju prioritetnih razvojnih projekata od posebnog značaja za Crnu Goru.

Svo vrijeme Kusovac je na istom zadatku, koji je marljivo skicirao tokom urednikovanja u Pobjedi objavljivanjem serije tekstova Marka Vešovića i Šemsudina Radončića koji su, za kritičare režima, koristili sintagme: popuši, ispiša, budaletina, kurac, avetinja, krme, goveče, splačina, kučka, bitanga, nesoj, ljudski izmet… Ili, za žene:,,ker u suknji”, ,,riječ o smjesi ćurke i siledžije”, ,,kurvetinu kakva je … majka lako ne rađa”, ,,drolje su dame u poredbi s …”, ,,gospoče koje nikad nije u ruku uzelo ništa teže od kite”…

Sjetimo se, na koncu, rokade Televizije IN: Đukanovićev školski drug Rade Vojvodić poslije propasti režimske IN televizije, prije dvije godine, iz tog privatnog medija doveo je veliki broj novinara u RTCG, na grbaču poreskih obveznika.

Iz njihovih ruku, u njihove ruke.

NAŠ NOVAC I POBJEDA

Od 2004. godine, kada je Pobjeda, prema zakonu, morala biti privatizovana taložili su se finansijski (o ostalim kasnije) problemi. To je dovelo do toga da su, recimo, dugovi u 2012. godini iznosili oko sedam miliona eura, ne računajući one koje je Vlada preuzela. Kapital Pobjede krajem te godine iznosio je 18, a gubitak skoro 20 miliona eura! Potom, prošle godine, Pobjeda je, do polovine godine, poslovala sa gubitkom od 906.785 eura. Gubici, u odnosu na godinu iza, porasli su na 24,94 miliona eura. Da bi, ovog avgusta, bio pokrenut stečajni postupak jer Poreskoj upravi nijesu plaćena potraživanja – više od million eura, a prema državnoj kompaniji su prijavljena potraživanja povjerilaca ukupno 16,3 miliona. Jedan od njih, najveći, je Vlada, kojoj je Pobjeda dužna 7,6 miliona eura. Prenijeli su mediji: od 193 radnika Pobjede, 47 su se prijavili za dobrovoljni odlazak uz otpremninu, koja će biti isplaćena iz budžeta! To će, prema sagovrniku Monitora, novinaru Pobjede koji je insistirao na anonimnosti, po mnogo čemu biti paradoksalna situacija: „Tako će novinari privatnih medija, koji su mjesecima, a neki i godinama bili klevetani i etiketirani od Pobjede, sada, kao poreski obveznici, plaćati trošak restruktuiranja istog preduzeća, koje je promijenilo gazdu, ali i plate istim režimskim perjanicama čijom ‘zaslugom’ su u kontinuitetu bili suočeni sa prljavom medijskom hajkom.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo