Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ VESELINA VELJOVIĆA: Povratak otpisanog

Objavljeno prije

na

uob-reg-veljovic

Veselin Veljović nije više za kaznu u ćošku države, u kabinetu predsjednika Filipa Vujanovića. Premijer je jednog od svojih najodanijih vojnika prigrlio natrag. I nagradio za primjerno vladanje.

Veljovića, nekadašnjeg šefa Uprave policije i sad već bivšeg savjetnika Vujanovića, Đukanović je imenovao za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost obavještajno – bezbjednosnog sektora. Tu funkciju je u v.d statusu do sada obavljao Žarko Šturanović, sekretar Vlade. Ovim postavljenjem, Veljović je istovremeno i član Biroa za operativnu koordinaciju. U oba tijela on je prvi do ministra pravde i bivseg šefa ANB a, Duška Markovića, koji je izabran za koordinatora svih službi bezbjednosti.

Opozicija i dio stručne javnosti kritikovali su novo zakonsko rješenje i formiranje tijela čiji će Veljović biti sekretar. Oni smatraju da nadležnosti Vijeća, kako ih definiše zakon, nijesu dovoljno precizna i da postoje brojne nejasnoće u pogledu važnosti i hijerarhije akata ovog tijela u odnosu na nadležnosti pojedinačnih bezbjednosnih agencija i institucija. Po njima te nejasnoće nijesu slučajne, već se radi o namjeri Đukanovića kao predsjednika Vijeća da pod svoju punu kontrolu stavi bezbjednosne službe. U prilog toj tezi svakako ide premijerov odabir kadrova na čelu Vijeća.

Veljović se nebrojeno puta dokazao premijeru. Ne računajući da se javno, pred kamerama, izjasnio da Đukanovića kao šef policije ne bi mogao uhapsiti.

„Predsjednik vlade je čovjek prema kome iskazujem odnos ličnog i profesionalnog poštovanja. Sve što je radio u prethodnom periodu i sve što radi je u interesu prosperiteta naše države i građana. Ja apsolutno ne vjerujem da se može takva situacija desiti i da može do takvog stanja doći”, odgovorio je Veljović na hipotetičko pitanje novinara da li bi odložio značku ili uhapsio Đukanovića ukoliko bi na to bio prinuđen.

Veljovićeva verzija o Nezavisnoj skroz liči na Đukanovićevu varijantu iste bajke o zemlji koja je stalno na udaru neprijatelja. Ko da su se dogovarali. I po Veljoviću, kad njega napadnu, to u stvari neprijatelj napada državu Crnu Goru. Nema ko mu nije smještao afere – osvetoljubivi saradnici, nezavisni mediji, strane sile, bjelosvjetske obavještajne službe, ma svi živi. Sve to kako bi naudili državi, odnosno premijeru. To je Veljoviću isto. I to je njegovo univerzalno opravdanje za sve afere u kojima je tokom posljednjih godina igrao jednu od glavnih uloga. A bilo ih je poprilično.

Afera Crne trojke. Bivši pripadnik Specijalnih antiterorističkih jedinica (SAJ) Brajuško Brajušković optužio ga je da je koordinirao tzv. crnim trojkama, parapolicijskim formacijama zaduženim za batinanje nepodobnih, novinara i opozicionara. Po Veljoviću tu aferu protiv njega je kreirao Vaslije Mijović, bivši funkcioner crnogorskog ANB-a, koji je otpušten iz službe, a potom i osuđen zbog snimanja aktivista DPS-a tokom kupovine glasova u Zeti, pred referendum. Mijović je najavio tužbu protiv Veljovića.

Zzbog povrede časti i ugleda tužbu protiv bivšeg šefa policije podnio je Predrag Šuković, bivši načelnik za organizovani kriminal. Veljović je Šukovića optužio da mu je smjestio jednu drugu aferu. Šuković je tužbu podnio nakon što su mediji objavili da je Veljović pred tužiocem kazao da mu bivši načelnik za orgnizovani kriminal ,,montira afere i da pokušava da ga diskredituje u slučaju napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić”. Tokom procesa napadačima novinarke Lakić otkriveno je da su u napad bili uključeni ljudi bliski Veselinu Veljoviću.

Olivera Lakić pisala je o mojkovačkoj fabrici duvana Tara, koja je godinama poslovala ilegalno, a koju je tužilaštvo provjeravalo zbog sumnji da ilegalno proizvodi cigarete koje se potom švercuju za Kosovo i zemlje EU. Lideri opozicije povezivali su mojkovačku fabriku sa Veljovićem i Duškom Markovićem, tvrdeći da iza čitavog posla stoji tzv. mojkovački klan, koji vode ovi visoki funkcioneri. Oni su to više puta demantovali. Ipak, zanimljivo je da se gotovo istovremeno sa povratkom Veljovića u vrhove bezbjednosnih službi, kao kupac Duvanskog kombinata odnosno Novog duvanskog pojavljuje kompanija koja formalno stoji iza fabrike duvana Tara.

To, neki od opozicionih lidera, vide i kao poruku konkurentskom klanu Grand koji se povezuje sa bivšim ministrom inostranih poslova Milanom Roćenom i bivšim premijerom Igorom Lukšićem.

Ta su dva imena usko povezana sa odlaskom Veljovića iz vrhova bezbjednosnih službi, baš onda kada se činilo da će tu ostati zauvijek, i nakon više izjava Đukanovića o Veljoviću kao kadru za sva vremena.

Veljović je nakon afere Listing izgubio to mjesto, što su i brojni ovdašnji i mediji u regionu vidjeli kao razlog njegove kazne. Afera Listing otvorena je kada su u dnevnom listu Dan u oktobru 2011. godine objavljeni telefonski listinzi koji su svjedočili da je Darko Šarić, koji je u to vrijeme bio u bjekstvu, imao telefonsku komunikaciju sa Roćenom i Lukšićem, ali i još nekim imenima iz vlasti. Radilo se policijskim dokumentima. Veljović je tvrdio da Uprava policije nema ništa s tim. Ipak, ubrzo se našao u kabinetu Filipa Vujanovića.

Tamo se stišao. Istrpio je crne trojke, optužbe da je agitovao u policiji za glasove DPS-u, istragu oko afere PGS i optužbi da je plaćao softver za policiju koji se besplatno skidao sa Interneta. A kad bi se branio, branio bi i Đukanovića.

Premijer je to čuo. Nije ni zaboravio da su u vrijeme dok je na čelu policije bio Veljović, mnoga ubistva ostala nerasvijetljena. Narasvijetljeni su ostali i napadi na one koje režim ne miluje i njihovu imovinu čak ni kada su o tim napadima postojali video zapisi napravljeni kamerama ANB-a, poput slučaja paljenja imovine Vijestima. Tokom Veljovićevog mandata odigrala su se nerasvijetljena ubistva Srđana Vojičića u Podgorici, Dejana Đukovića u Kotoru 2009, Dragana Dudića u Kotoru 2010, Ivice Šćepanovića i Dragana Bećirovića u Budvi 2011.

U vrijeme njegovog mandata u brojnim važnim sudskim procesima Veljovićevi saradnici iz vremena dok je bio specijalac mijenjali su iskaze mijenjajući tok suđenja, kao što se to desilo u slučaju ubistva Slavoljuba Šćekića.

Utvrđeno je da je Uprava policije pod Veljovićevim vođstvom imala nezakonite ugovore sa provajderima mobilne telefonije i interneta kojima je nezakonito primjenjivala mjere tajnog nadzora i prisluškivala građane.

U njegovo vrijeme prikrivano je premlaćivanje pokojnog Aleksandra Pejanovića, a svi oni koji su u njemu učestvovali nagrađeni. Kažnjen je jedini svjedok tog nasilja policajac Goran Stanković, koji je morao tražiti azil.

Azil su u vrijeme Veljovića tražili i drugi policajci koji su svjedočili o prekograničnom švercu, pa i cigara mojkovačke fabrike. Javno su govorili da Veljoviću ne vjeruju. U vrijeme Veljovićevog mandata desila se i nerasvijetljena smrt Ernada Kalača, rožajskog načelnika koji je stao na put švercerima cigareta. Njegova porodica tvrdi da se radi o ubistvu.

Duga je lista zasluga Veselina Veljovića. I pri tom zlatno ćuti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo