MONITORING
SLUČAJ VESELINA VELJOVIĆA: Povratak otpisanog

Veselin Veljović nije više za kaznu u ćošku države, u kabinetu predsjednika Filipa Vujanovića. Premijer je jednog od svojih najodanijih vojnika prigrlio natrag. I nagradio za primjerno vladanje.
Veljovića, nekadašnjeg šefa Uprave policije i sad već bivšeg savjetnika Vujanovića, Đukanović je imenovao za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost obavještajno – bezbjednosnog sektora. Tu funkciju je u v.d statusu do sada obavljao Žarko Šturanović, sekretar Vlade. Ovim postavljenjem, Veljović je istovremeno i član Biroa za operativnu koordinaciju. U oba tijela on je prvi do ministra pravde i bivseg šefa ANB a, Duška Markovića, koji je izabran za koordinatora svih službi bezbjednosti.
Opozicija i dio stručne javnosti kritikovali su novo zakonsko rješenje i formiranje tijela čiji će Veljović biti sekretar. Oni smatraju da nadležnosti Vijeća, kako ih definiše zakon, nijesu dovoljno precizna i da postoje brojne nejasnoće u pogledu važnosti i hijerarhije akata ovog tijela u odnosu na nadležnosti pojedinačnih bezbjednosnih agencija i institucija. Po njima te nejasnoće nijesu slučajne, već se radi o namjeri Đukanovića kao predsjednika Vijeća da pod svoju punu kontrolu stavi bezbjednosne službe. U prilog toj tezi svakako ide premijerov odabir kadrova na čelu Vijeća.
Veljović se nebrojeno puta dokazao premijeru. Ne računajući da se javno, pred kamerama, izjasnio da Đukanovića kao šef policije ne bi mogao uhapsiti.
„Predsjednik vlade je čovjek prema kome iskazujem odnos ličnog i profesionalnog poštovanja. Sve što je radio u prethodnom periodu i sve što radi je u interesu prosperiteta naše države i građana. Ja apsolutno ne vjerujem da se može takva situacija desiti i da može do takvog stanja doći”, odgovorio je Veljović na hipotetičko pitanje novinara da li bi odložio značku ili uhapsio Đukanovića ukoliko bi na to bio prinuđen.
Veljovićeva verzija o Nezavisnoj skroz liči na Đukanovićevu varijantu iste bajke o zemlji koja je stalno na udaru neprijatelja. Ko da su se dogovarali. I po Veljoviću, kad njega napadnu, to u stvari neprijatelj napada državu Crnu Goru. Nema ko mu nije smještao afere – osvetoljubivi saradnici, nezavisni mediji, strane sile, bjelosvjetske obavještajne službe, ma svi živi. Sve to kako bi naudili državi, odnosno premijeru. To je Veljoviću isto. I to je njegovo univerzalno opravdanje za sve afere u kojima je tokom posljednjih godina igrao jednu od glavnih uloga. A bilo ih je poprilično.
Afera Crne trojke. Bivši pripadnik Specijalnih antiterorističkih jedinica (SAJ) Brajuško Brajušković optužio ga je da je koordinirao tzv. crnim trojkama, parapolicijskim formacijama zaduženim za batinanje nepodobnih, novinara i opozicionara. Po Veljoviću tu aferu protiv njega je kreirao Vaslije Mijović, bivši funkcioner crnogorskog ANB-a, koji je otpušten iz službe, a potom i osuđen zbog snimanja aktivista DPS-a tokom kupovine glasova u Zeti, pred referendum. Mijović je najavio tužbu protiv Veljovića.
Zzbog povrede časti i ugleda tužbu protiv bivšeg šefa policije podnio je Predrag Šuković, bivši načelnik za organizovani kriminal. Veljović je Šukovića optužio da mu je smjestio jednu drugu aferu. Šuković je tužbu podnio nakon što su mediji objavili da je Veljović pred tužiocem kazao da mu bivši načelnik za orgnizovani kriminal ,,montira afere i da pokušava da ga diskredituje u slučaju napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić”. Tokom procesa napadačima novinarke Lakić otkriveno je da su u napad bili uključeni ljudi bliski Veselinu Veljoviću.
Olivera Lakić pisala je o mojkovačkoj fabrici duvana Tara, koja je godinama poslovala ilegalno, a koju je tužilaštvo provjeravalo zbog sumnji da ilegalno proizvodi cigarete koje se potom švercuju za Kosovo i zemlje EU. Lideri opozicije povezivali su mojkovačku fabriku sa Veljovićem i Duškom Markovićem, tvrdeći da iza čitavog posla stoji tzv. mojkovački klan, koji vode ovi visoki funkcioneri. Oni su to više puta demantovali. Ipak, zanimljivo je da se gotovo istovremeno sa povratkom Veljovića u vrhove bezbjednosnih službi, kao kupac Duvanskog kombinata odnosno Novog duvanskog pojavljuje kompanija koja formalno stoji iza fabrike duvana Tara.
To, neki od opozicionih lidera, vide i kao poruku konkurentskom klanu Grand koji se povezuje sa bivšim ministrom inostranih poslova Milanom Roćenom i bivšim premijerom Igorom Lukšićem.
Ta su dva imena usko povezana sa odlaskom Veljovića iz vrhova bezbjednosnih službi, baš onda kada se činilo da će tu ostati zauvijek, i nakon više izjava Đukanovića o Veljoviću kao kadru za sva vremena.
Veljović je nakon afere Listing izgubio to mjesto, što su i brojni ovdašnji i mediji u regionu vidjeli kao razlog njegove kazne. Afera Listing otvorena je kada su u dnevnom listu Dan u oktobru 2011. godine objavljeni telefonski listinzi koji su svjedočili da je Darko Šarić, koji je u to vrijeme bio u bjekstvu, imao telefonsku komunikaciju sa Roćenom i Lukšićem, ali i još nekim imenima iz vlasti. Radilo se policijskim dokumentima. Veljović je tvrdio da Uprava policije nema ništa s tim. Ipak, ubrzo se našao u kabinetu Filipa Vujanovića.
Tamo se stišao. Istrpio je crne trojke, optužbe da je agitovao u policiji za glasove DPS-u, istragu oko afere PGS i optužbi da je plaćao softver za policiju koji se besplatno skidao sa Interneta. A kad bi se branio, branio bi i Đukanovića.
Premijer je to čuo. Nije ni zaboravio da su u vrijeme dok je na čelu policije bio Veljović, mnoga ubistva ostala nerasvijetljena. Narasvijetljeni su ostali i napadi na one koje režim ne miluje i njihovu imovinu čak ni kada su o tim napadima postojali video zapisi napravljeni kamerama ANB-a, poput slučaja paljenja imovine Vijestima. Tokom Veljovićevog mandata odigrala su se nerasvijetljena ubistva Srđana Vojičića u Podgorici, Dejana Đukovića u Kotoru 2009, Dragana Dudića u Kotoru 2010, Ivice Šćepanovića i Dragana Bećirovića u Budvi 2011.
U vrijeme njegovog mandata u brojnim važnim sudskim procesima Veljovićevi saradnici iz vremena dok je bio specijalac mijenjali su iskaze mijenjajući tok suđenja, kao što se to desilo u slučaju ubistva Slavoljuba Šćekića.
Utvrđeno je da je Uprava policije pod Veljovićevim vođstvom imala nezakonite ugovore sa provajderima mobilne telefonije i interneta kojima je nezakonito primjenjivala mjere tajnog nadzora i prisluškivala građane.
U njegovo vrijeme prikrivano je premlaćivanje pokojnog Aleksandra Pejanovića, a svi oni koji su u njemu učestvovali nagrađeni. Kažnjen je jedini svjedok tog nasilja policajac Goran Stanković, koji je morao tražiti azil.
Azil su u vrijeme Veljovića tražili i drugi policajci koji su svjedočili o prekograničnom švercu, pa i cigara mojkovačke fabrike. Javno su govorili da Veljoviću ne vjeruju. U vrijeme Veljovićevog mandata desila se i nerasvijetljena smrt Ernada Kalača, rožajskog načelnika koji je stao na put švercerima cigareta. Njegova porodica tvrdi da se radi o ubistvu.
Duga je lista zasluga Veselina Veljovića. I pri tom zlatno ćuti.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Izdvojeno
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima
Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.
Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.
Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.
Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.
Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.
Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.
Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe, smijenjen u martu 2021.
Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.
,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore
Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.
„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.
Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.
On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.
Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?
ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a
„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“. Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…
PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt
Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…
ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete
Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…
VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.
Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…
STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a
Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…
MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne
Ulazimo u još jedne izbore u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmica
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmice
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmice
GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način