Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ VESELINA VELJOVIĆA: Povratak otpisanog

Objavljeno prije

na

Veselin Veljović nije više za kaznu u ćošku države, u kabinetu predsjednika Filipa Vujanovića. Premijer je jednog od svojih najodanijih vojnika prigrlio natrag. I nagradio za primjerno vladanje.

Veljovića, nekadašnjeg šefa Uprave policije i sad već bivšeg savjetnika Vujanovića, Đukanović je imenovao za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost obavještajno – bezbjednosnog sektora. Tu funkciju je u v.d statusu do sada obavljao Žarko Šturanović, sekretar Vlade. Ovim postavljenjem, Veljović je istovremeno i član Biroa za operativnu koordinaciju. U oba tijela on je prvi do ministra pravde i bivseg šefa ANB a, Duška Markovića, koji je izabran za koordinatora svih službi bezbjednosti.

Opozicija i dio stručne javnosti kritikovali su novo zakonsko rješenje i formiranje tijela čiji će Veljović biti sekretar. Oni smatraju da nadležnosti Vijeća, kako ih definiše zakon, nijesu dovoljno precizna i da postoje brojne nejasnoće u pogledu važnosti i hijerarhije akata ovog tijela u odnosu na nadležnosti pojedinačnih bezbjednosnih agencija i institucija. Po njima te nejasnoće nijesu slučajne, već se radi o namjeri Đukanovića kao predsjednika Vijeća da pod svoju punu kontrolu stavi bezbjednosne službe. U prilog toj tezi svakako ide premijerov odabir kadrova na čelu Vijeća.

Veljović se nebrojeno puta dokazao premijeru. Ne računajući da se javno, pred kamerama, izjasnio da Đukanovića kao šef policije ne bi mogao uhapsiti.

„Predsjednik vlade je čovjek prema kome iskazujem odnos ličnog i profesionalnog poštovanja. Sve što je radio u prethodnom periodu i sve što radi je u interesu prosperiteta naše države i građana. Ja apsolutno ne vjerujem da se može takva situacija desiti i da može do takvog stanja doći”, odgovorio je Veljović na hipotetičko pitanje novinara da li bi odložio značku ili uhapsio Đukanovića ukoliko bi na to bio prinuđen.

Veljovićeva verzija o Nezavisnoj skroz liči na Đukanovićevu varijantu iste bajke o zemlji koja je stalno na udaru neprijatelja. Ko da su se dogovarali. I po Veljoviću, kad njega napadnu, to u stvari neprijatelj napada državu Crnu Goru. Nema ko mu nije smještao afere – osvetoljubivi saradnici, nezavisni mediji, strane sile, bjelosvjetske obavještajne službe, ma svi živi. Sve to kako bi naudili državi, odnosno premijeru. To je Veljoviću isto. I to je njegovo univerzalno opravdanje za sve afere u kojima je tokom posljednjih godina igrao jednu od glavnih uloga. A bilo ih je poprilično.

Afera Crne trojke. Bivši pripadnik Specijalnih antiterorističkih jedinica (SAJ) Brajuško Brajušković optužio ga je da je koordinirao tzv. crnim trojkama, parapolicijskim formacijama zaduženim za batinanje nepodobnih, novinara i opozicionara. Po Veljoviću tu aferu protiv njega je kreirao Vaslije Mijović, bivši funkcioner crnogorskog ANB-a, koji je otpušten iz službe, a potom i osuđen zbog snimanja aktivista DPS-a tokom kupovine glasova u Zeti, pred referendum. Mijović je najavio tužbu protiv Veljovića.

Zzbog povrede časti i ugleda tužbu protiv bivšeg šefa policije podnio je Predrag Šuković, bivši načelnik za organizovani kriminal. Veljović je Šukovića optužio da mu je smjestio jednu drugu aferu. Šuković je tužbu podnio nakon što su mediji objavili da je Veljović pred tužiocem kazao da mu bivši načelnik za orgnizovani kriminal ,,montira afere i da pokušava da ga diskredituje u slučaju napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić”. Tokom procesa napadačima novinarke Lakić otkriveno je da su u napad bili uključeni ljudi bliski Veselinu Veljoviću.

Olivera Lakić pisala je o mojkovačkoj fabrici duvana Tara, koja je godinama poslovala ilegalno, a koju je tužilaštvo provjeravalo zbog sumnji da ilegalno proizvodi cigarete koje se potom švercuju za Kosovo i zemlje EU. Lideri opozicije povezivali su mojkovačku fabriku sa Veljovićem i Duškom Markovićem, tvrdeći da iza čitavog posla stoji tzv. mojkovački klan, koji vode ovi visoki funkcioneri. Oni su to više puta demantovali. Ipak, zanimljivo je da se gotovo istovremeno sa povratkom Veljovića u vrhove bezbjednosnih službi, kao kupac Duvanskog kombinata odnosno Novog duvanskog pojavljuje kompanija koja formalno stoji iza fabrike duvana Tara.

To, neki od opozicionih lidera, vide i kao poruku konkurentskom klanu Grand koji se povezuje sa bivšim ministrom inostranih poslova Milanom Roćenom i bivšim premijerom Igorom Lukšićem.

Ta su dva imena usko povezana sa odlaskom Veljovića iz vrhova bezbjednosnih službi, baš onda kada se činilo da će tu ostati zauvijek, i nakon više izjava Đukanovića o Veljoviću kao kadru za sva vremena.

Veljović je nakon afere Listing izgubio to mjesto, što su i brojni ovdašnji i mediji u regionu vidjeli kao razlog njegove kazne. Afera Listing otvorena je kada su u dnevnom listu Dan u oktobru 2011. godine objavljeni telefonski listinzi koji su svjedočili da je Darko Šarić, koji je u to vrijeme bio u bjekstvu, imao telefonsku komunikaciju sa Roćenom i Lukšićem, ali i još nekim imenima iz vlasti. Radilo se policijskim dokumentima. Veljović je tvrdio da Uprava policije nema ništa s tim. Ipak, ubrzo se našao u kabinetu Filipa Vujanovića.

Tamo se stišao. Istrpio je crne trojke, optužbe da je agitovao u policiji za glasove DPS-u, istragu oko afere PGS i optužbi da je plaćao softver za policiju koji se besplatno skidao sa Interneta. A kad bi se branio, branio bi i Đukanovića.

Premijer je to čuo. Nije ni zaboravio da su u vrijeme dok je na čelu policije bio Veljović, mnoga ubistva ostala nerasvijetljena. Narasvijetljeni su ostali i napadi na one koje režim ne miluje i njihovu imovinu čak ni kada su o tim napadima postojali video zapisi napravljeni kamerama ANB-a, poput slučaja paljenja imovine Vijestima. Tokom Veljovićevog mandata odigrala su se nerasvijetljena ubistva Srđana Vojičića u Podgorici, Dejana Đukovića u Kotoru 2009, Dragana Dudića u Kotoru 2010, Ivice Šćepanovića i Dragana Bećirovića u Budvi 2011.

U vrijeme njegovog mandata u brojnim važnim sudskim procesima Veljovićevi saradnici iz vremena dok je bio specijalac mijenjali su iskaze mijenjajući tok suđenja, kao što se to desilo u slučaju ubistva Slavoljuba Šćekića.

Utvrđeno je da je Uprava policije pod Veljovićevim vođstvom imala nezakonite ugovore sa provajderima mobilne telefonije i interneta kojima je nezakonito primjenjivala mjere tajnog nadzora i prisluškivala građane.

U njegovo vrijeme prikrivano je premlaćivanje pokojnog Aleksandra Pejanovića, a svi oni koji su u njemu učestvovali nagrađeni. Kažnjen je jedini svjedok tog nasilja policajac Goran Stanković, koji je morao tražiti azil.

Azil su u vrijeme Veljovića tražili i drugi policajci koji su svjedočili o prekograničnom švercu, pa i cigara mojkovačke fabrike. Javno su govorili da Veljoviću ne vjeruju. U vrijeme Veljovićevog mandata desila se i nerasvijetljena smrt Ernada Kalača, rožajskog načelnika koji je stao na put švercerima cigareta. Njegova porodica tvrdi da se radi o ubistvu.

Duga je lista zasluga Veselina Veljovića. I pri tom zlatno ćuti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo