Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prodali pa se pokajali

Objavljeno prije

na

Jedan od najljepših budvanskih hotela, mali gradski hotel Mogren, u neposrednoj blizni Starog grada, poznat po veoma popularnoj terasi na glavnom trgu, ni deset godina nakon privatizacije nema riješen vlasnički status. Pred Privrednim sudom u Podgorici vodi se sedmogodišnji spor oko dokazivanja prava vlasništva nakon prodaje hotela, koji je bio dio imovine HTP Budvanska rivijera. Slučaj Mogren koji vodi sudija Dijana Raičković, nakupio je tokom sedam godina oko 700 strana spisa, a pravda koja je sve do skoro bila na strani kupca, odjednom se preokrenula u korist prodavca, koji na svaki način želi da povrati kontrolu nad ovim atraktivnim hotelom.

Priča o prodaji Mogrena priča je o namjenskim privatizacijama crnogorskih hotela, kojima se prvorangirani i bolji ponuđači na razne načine onemogućavaju i proglašavaju nevalidnim, kako bi prijatelji tajkuni za daleko manje iznose došli u posjed vrijednih turističkih objekata.

Sjetimo se hotela Avala, kada je tender poništen, a po nalogu Višeg suda prihvaćena ponuda drugorangirane firme Bepler i Džejkobson od 3,2 miliona eura. Ponudu Beplera prethodno je odbacila tenderska komisija, između ostalog i zbog toga što je danska kompanija Merienlist hoteli i kasina nudila 7,5 miliona eura!

Sličan scenario odvija se i povodom prodaje hotela Mogren na koji su zbog njegove izvanredne pozicije mnogi domaći tajkuni bacili oko.

IGRE SA KATASTROM: Na tenderu za privatizaciju tog hotela, koji je 17. oktobra 2002. raspisala Vlada Crne Gore, ponude su dostavile dvije firme. Kompanija Mercur Sistem ad. iz Budve i italijanska kompanija Agrituristica Lignano Sabbiadoro.

Budvanska kompanija Mercur poznatog privrednika Milana Mrvaljevića, u ovom slučaju nastupa i kao privremeni vlasnik, odnosno dugogodišnji zakupac hotela Mogren, kojim upravlja još od 1993. godine, kada je s Budvanskom rivijerom sklopljen ugovor o zakupu na 13 godina. Zakup je u međuvremenu produžen i traje do 2013.

Nepoznata firma iz Italije ponudila je 650.000 eura za hotel Mogren, a za obavezne investicije dodatnih 1,3 miliona eura za naredne tri godine.

Ponuda Italijana nije zadovoljila očekivanja Radne grupe za privatizaciju turističke privrede, pa je kao povoljna prihvaćena ponuda Mercura. Mercur je predložio iznos od 2,5 miliona eura za kupovinu hotela i oko 2, 7 miliona za investicije.

Ugovor o kupoprodaji sklopljen je 7. avgusta 2003. Kupac je preuzeo obavezu da u roku od 60 dana uplati ugovoreni iznos.

Od tada počinju problemi. Mercur Sistem nije uplatio ugovorenu sumu pa je Budvanska rivijera u rekordnom roku donijela jednostranu odluku o raskidu ugovora o kupovini.
Zašto Mercur nije platio i šta se sve ispriječilo na putu ostvarivanja punog vlasništva hotela Mogren?
Mjesec dana nakon potpisivanja ugovora o kupovini, u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine u Budvi, na parceli br. 2433 na kojoj je podignut hotel, upisan je teret kojim se na osnovu rješenja Osnovnog suda u Kotoru od 18. juna 2003, uvodi mjera zabrane otuđenja i raspolaganja te nepokretnosti.
Do zabrane je došlo na osnovu predloga nasljednika bivših vlasnika zemljišta i hotela Mogren koji su ranije podnijeli zahtjev za restituciju. Zanimljivo je da je Budvanska rivijera bila upoznata s tim zahtjevom u vrijeme kada je Vlada raspisala tender za prodaju hotela!

Impresivna je ažurnost kotorskog suda u ovom slučaju. Bivši vlasnici podnose predlog o određivanju privremene mjere 10. juna a sud već 18. juna donosi rješenje o njenom uvođenju! Ispada da je Mogren prodat kao roba s prikrivenom falinkom! Kupcu je prezentiran čist posjedovni list br. 355 od 16. jula 2003, na kojem stoji odrednica „ne postoje tereti i ograničenja”, da bi već u septembru u listu nepokretnosti stajalo „zabrana otuđenja i opterećenja”!
Uvođenje privremene mjere sprječava austrijsku Hypo-Alpe-Adria banku, koja je Mercuru odobrila kredit za finansiranje kupovine i rekonstrukcije hotela da u roku uplati ugovorenu sumu.
„Naša banka je odobrila kredit preduzeću Mercur Sistem u iznosu od 2,5 miliona eura. Uslov za zaključenje ugovora o kreditu bio je rješavanje imovinsko-pravne situacije vezano za nepokretnost hotela Mogren tako da Mercur Sistem bude u mogućnosti da se nakon isplate kupoprodajne cijene besteretno uknjiži kao vlasnik”, navodi se u dopisu banke iz Klagenfurta.

FAMOZNI ESCROW RAČUNI: Na odluku Budvanske rivijere da raskine ugovor, Mercur ustaje tužbom januara 2004.
Ređaju se dvije presude koje u korist Mercura donosi
Sud je našao da je tužba osnovana jer je bio jasan slijed stvari koje su se morale učiniti da bi došlo do prenosa vlasništva. Potpisan je i aneks ugovora o kupoprodaji i protokol o obavezama prodavca nakon potpisivanja ugovora. Među potpisnicima je i predstavnik Vlade. Riječ je o tehničkom razdvajanju hotela Mogren od hotela Avala, koji su funkcionisali kao jedinstven kompleks. Važan dio obaveza bilo je regulisanje katastarske evidencije. Ništa od toga nije završeno.
Treću presudu sutkinja Dijana Raičković donosi u korist Budvanske rivijere, koja je u međuvremenu promijenila pravnog zastupnika.
Novi advokat Vanja Mugoša naglašava za Monitor da „hotel Mogren kompanija Mercur drži bez zakonskog ili ugovornog uslova.”
Ova konstatacija odnosi se kako na kupovinu tako i na zakup hotela.
„Ugovorom o prodaji predviđeno je da taj dokument stupa na snagu na dan kada kupac obavi prenos ugovorenog iznosa na ESCROW račun. Ovo nije nikada urađeno”, objašnjava Mugoša. On takođe iznosi da je 3. oktobra Mercuru dostavljen novi posjedovni list u kojem nema prethodnog tereta!?
„Od 3. oktobra pa do 12. decembra 2003, kada je konačno raskinut ugovor o kupoprodaji, Mercur je imao dva mjeseca da obezbijedi sredstva i da ih uplati. On to nije učinio!
Budvanska rivijera i Vlada formirale su ekspertski tim od tri profesora Pravnog fakulteta iz Podgorice, koji su dali precizne komentare o postupku po kojem treba raskinuti taj ugovor”, kaže Mugoša.
U kompaniji Mercur nijesu raspoloženi za pružanje detaljnijih informacija o sporu, jer je sudski postupak u toku, ali naglašavaju da nijesu mogli uplatiti sredstva jer Budvanska rivijera nije otvorila ESCROW račun u podgoričkoj Hipotekarnoj banci, kako je ugovorom precizirano.
Izvršni direktor Mercura Branka Radović naglašava da čekaju odluku Apelacionog suda i vjeruju u časni dio crnogorskog sudstva koji će presuditi u ovom sporu.
PREKID ZAKUPA: Bivši partneri vode sudske sporove oko prekida zakupa i obostranih potraživanja.
„Budvanska rivijera traži iseljenje iz svih objekata, hotela Mogren, restorana Plava školjka i Kafe terase na Slovenskoj plaži, koje Mercur drži na nezakonit način”, navodi Vanja Mugoša. On negira navode Mercura da je ugovor o zakupu produžen do 2013, jer se to može postići isključivo aneksima osnovnog ugovora o zakupu koji, kako kaže, nikada nijesu zaključeni.
Osnovni sud u Kotoru donio je 12. decembra 2008. rješenje kojim se odbacuje tužba Budvanske rivijere za prekid zakupa i zahtjev da Mercur oslobodi zakupljene ugostiteljske objekte pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Sudu je dostavljen aneks ugovora o zakupu koji je u ime Budvanske rivijere potpisao bivši direktor Ivo Armenko.
U Mercuru ističu da je neshvatljiv postupak kojim se onemogućava investicija od šest miliona eura i odbacuje program rekonstrukcije hotela te podizanje kvaliteta na nivo od šest zvjezdica. Tokom 17 godina Mercur je na ime zakupa Budvanskoj rivijeri uplatio tri miliona eura, preuzeo 38 radnika i u hotel uložio oko 1,6 miliona eura.
Neriješena situacija oko vlasničkog statusa hotela Mogren, koji čeka modernizaciju, nanosi veliku štetu turizmu i gradu Budvi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo